Gradsko vijeće Greda Dubrovnika je dana 29. ožujka 2021. donijelo Odluku o usvajanju Plana upravljanja svjetskim dobrom UNESCO-A „Starim gradom Dubrovnikom“ (dalje u tekstu: Plan upravljanja).

Temeljem odredbi članka 29. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara („Narodne novine“ broj: 145/24, 151/25), plan upravljanja se donosi u svrhu osiguranja stručnog upravljanja vrijednostima kulturnog dobra, a sadržava analizu stanja, namjenu i način uporabe kulturnog dobra, ciljeve upravljanja, aktivnosti za provođenje ciljeva i pokazatelje provedbe plana. U izradi plana upravljanja kulturnim dobrom sudjeluju mjerodavni stručnjaci ovisno o vrsti kulturnog dobra te dionici zainteresirani za njegovu zaštitu, očuvanje i održivo korištenje. Upravljanje kulturnim dobrom, u smislu stavka 6. istog članka, podrazumijeva utvrđivanje i praćenje stvarnog stanja radi unaprjeđenja njegove zaštite, trajnog očuvanja kulturnog dobra te njegova održivog korištenja u skladu s planom upravljanja.

U Planu upravljanja navodi se da je izrađen za razdoblje od 5 godina (2021.-2026.) te da će se revidirati svakih pet godina, s naglaskom da se opis baštine i njezin sustav upravljanja neće nužno mijenjati od jednog razdoblja do drugog, ali da će se akcijski plan revidirati sukladno novim prioritetima i zahtjevima nakon pet godina upravljanja.

Glavni koordinator za provedbu Plana upravljanja je Zavod za obnovu Dubrovnika, a sustav upravljanja izvršava se i ostvaruje kroz Upravljačku komisiju, koju čine Upravni odbor i Izvršni odbor. Briga o neposrednoj primjeni Plana upravljanja i osiguravanje koordinacije svih dionika uključenih u provedbu je u nadležnosti Izvršnog odbora, dok je praćenje provedbe Plana upravljanja u nadležnosti Upravnog odbora.

S obzirom na značajnu razinu realizacije Plana upravljanja kroz aktivnosti koje su planirane u Akcijskom planu, kao i niz ključnih aktivnosti koje su trenutačno u provedbi, na sjednici Upravljačke komisije, održanoj  16. ožujka 2026. usuglašena je potreba produljenja razdoblja provedbe do kraja 2028. godine. 

Dulje razdoblje provedbe omogućuje i kvalitetnije praćenje stanja lokaliteta te evaluaciju rezultata, a osobito sagledavanja i umanjenja rizika za baštinu, koji proizlaze iz poduzetih aktivnosti upravljanja povijesnim urbanim krajolikom, integriranja konzervatorske podloge u prostorno plansku dokumentaciju, uspostave posebnog prometnog režima u kontaktnoj zoni, upravljanja turizmom. Time se osigurava stabilniji sustav upravljanja i lakše planiranje sljedećeg ciklusa.

Prema Operativnim smjernicama za provedbu Konvencije o svjetskoj baštini, planovi upravljanja za lokalitete upisane na Popis svjetske baštine se provode kroz srednjoročne cikluse. Iako trajanje provedbe nije strogo propisano, razdoblje implementacije od sedam do deset godina u pravilu se smatra prikladnim za kulturne lokalitete, osobite kompleksne, kao što je to povijesna jezgra Dubrovnika. Takav vremenski okvir omogućuje temeljitiju provedbu mjera zaštite i očuvanja, jer su projekti obnove, konzervacije i istraživanja kulturne baštine dugotrajni te zahtijevaju kontinuirano financiranje. Ujedno, duljim se vremenskim okvirom omogućuje postupno uvođenje mjera upravljanja posjetiteljima i turizmom te jačanje suradnje s lokalnom zajednicom.

Slijedom navedenog, predloženom Odlukom produljuje se razdoblje provedbe Plana upravljanja na način da se razdoblje provedbe aktivnosti iz Akcijskog plana produlji do kraja 2028. godine.