Obilježava se 32. godišnjica početka agresije na Dubrovnik

Komemorativnim programom „Da se ne zaboravi“ Grad Dubrovnik i ove godine obilježava 1. listopada 1991. godine, dan kada je prije 32 godinu započela agresija na Grad Dubrovnik. Polaganjem vijenaca, paljenjem svijeća te prigodnim programom odana je počast svim poginulim braniteljima i stradalim civilima u Domovinskom ratu. Vijence su u ime Grada Dubrovnika na gradskom groblju Boninovo i kod Spomen križa na Srđu položili gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković, predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica, gradska vijećnica Katarina Doršner i pročelnica Upravnog odjela za poslove gradonačelnika Ivana Brnin.

 

U ime Dubrovačko-neretvanske županije vijence su položili državni tajnik u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Frano Matušić, župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić, zamjenik župana Joško Cebalo i predsjednica Županijske skupštine Terezina Orlić.

 

Pijetet hrabrim braniteljima i stradalim civilima u Domovinskom ratu iskazali su i predstavnici Policijske uprave te predstavnici braniteljskih udruga i udruga proisteklih iz Domovinskog rata. U amfiteatru na Srđu održan je i prigodni umjetnički program učenica i učenika dubrovačkih osnovnih škola.

 

Svečani program nastavio se u popodnevnim satima nastupom ''Gradske glazbe Imotski'' i ''Gradske glazbe Dubrovnik'' ispred crkve sv. Vlaha s i spuštanjem vijenaca u more u znak sjećanja na poginule na moru. Svim poginulima na moru počast su odali pročelnik Upravnog odjela za proračun, financije i naplatu Ante Vojvodić i pročelnik Službe za unutarnju reviziju Ivan Bajić. Misa zadušnica za sve poginule u Domovinskom ratu služena je u crkvi Male braće.

 

Na današnji dan, u utorak 1. listopada 1991. godine, započeo je dugo planiran i pomno pripreman napad srpskih i crnogorskih agresora na krajnji hrvatski jug za kojeg su agresori koristili sva raspoloživa sredstva uz snažnu potporu zračnih i mornaričkih postrojbi . U granatiranju Dubrovnika agresor je zrakoplovima raketirao zgradu Centra za obavješćivanje te repetitor i relej na Srđu čime je došlo do informativne blokade grada.

lijevo
desno