Održana svečana sjednica Gradskog vijeća

Povodom Dana Grada Dubrovnika i Feste svetoga Vlaha u kazalištu Marina Držića tradicionalno je održana svečana sjednica Gradskog vijeća.

Nakon Himne Republike Hrvatske i odavanja počasti poginulim braniteljima, Svečanu sjednicu otvorio je  predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica, koji je između ostalog kazao: „Dok smo jasno okrenuti k stvaranju i izgradnji boljeg društva, iz slavne Dubrovačke Republike baštinimo sklad, mjeru, odgovornost, zaštitu javnog interesa te skromnost. Na tim postulatima smo krenuli rješavati nagomilane probleme, a u kratkom smo razdoblju riješili nekoliko važnih višegodišnjih problema“. Naglasio je važnost Gradskog vijeća kao mjesta donošenja odluka „jer nitko bolje od nas ne osjeća bilo našeg grada“, poručio je.

Nazočnima su se prigodnim govorima obratili izaslanik predsjednika Vlade RH i ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Oleg Butković i župan Nikola Dobroslavić, dok je izvješće o radu gradske uprave u proteklom razdoblju podnio gradonačelnik Mato Franković.

Na sjednici su dodijeljena su i godišnja javna priznanja, odnosno nagrade Grada Dubrovnika. Nagrada Grada Dubrovnika za životni djelo dodijeljena je akademiku Stjepanu Krasiću i posthumno padru Petru Perici. Dobitnici godišnjih nagrada Grada su mezzosopranistica Dubravka Šeparović Mušović, Ljekarna Čebulc i Udruga slijepih i slabovidnih osoba Dubrovnik.

Prisutnima se u ime nagrađenih obratio akademik Stjepan Krasić. „Ovim Dubrovnik dokazuje kako njegovo bogatstvo nisu raskošni dvorci i palače, luksuzni kruzeri i turizam, nego njegovi ljudi. Mi Vam zahvaljujemo na ovom Oskaru Grada Dubrovnika i čestitamo vam ovaj blagi dan“, rekao je između ostalog tijekom svog obraćanja akademik Krasić.

Dubravka Šeparović Mušović dobitnica je Nagrade Dubrovnika za izniman doprinos na području glazbene umjetnosti. Svojim djelovanjem i postupcima znatno je doprinijela promicanju, značenju i ugledu Dubrovnika te ostvarivanju i razvijanju međusobnih kulturnih veza s drugim gradovima, narodima i državama. Mezzosopranistica Dubravka Šeparović Mušović potvrdila se kao jedna od najuglednijih opernih i koncertnih pjevačica u Hrvatskoj i inozemstvu. Iako je 1993. godine završila studij arhitekture, ljubav prema glazbi bila je jača te je 2002. godine magistrirala solo pjevanje na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu. Članica je Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu, a nacionalna je operna prvakinja odlukom Ministarstva kulture od 2016. godine. Dubravka Šeparović Mušović dobitnica je mnogih nagrada, a na Dubrovačkim ljetnim igrama dvaput je dobila prestižnu nagradu Orlando. Godine 2013. uručeno joj je Odlikovanje Danice Hrvatske s likom Marka Marulića. Nastupala je s vodećim svjetskim umjetnicima izvodeći sve najznačajnije operne uloge, a posebnu pohvalu časopisa Opernwelt dobila je za izvedbu Amneris u Verdijevoj Aidi u Münchenu. Dubravka Šeparović Mušović redovito nastupa uz Dubrovački simfonijski orkestar koji ju je pratio od početka karijere. Umjetnica uvijek rado naglašava da je u rodnom gradu uz Dubrovački simfonijski orkestar imala prilike izvesti mnogobrojna djela.

Ljekarna Čebulc dobitnik je Nagrade Dubrovnika za izniman doprinos u promicanju ljekarničke djelatnosti i zdravstvene kulture Dubrovnika.  Uz 25. obljetnicu njezina osnivanja i uspješnoga rada treba istaknuti da je  prva privatna ljekarna u Dubrovniku, Ljekarna Čebulc, osnovana u tranzicijskim vremenima koja su bila teška ne samo za Dubrovnik, već i za razvoj cjelokupnoga hrvatskog ljekarništva. Impresivno je i njezino prerastanje u respektabilnu ljekarničku ustanovu s tri ljekarne tijekom proteklih 25 godina, koja je danas željeno mjesto rada mladih magistara farmacije i farmaceutskih tehničara. Treba posebno pohvaliti iznimnu društvenu angažiranost vlasnika Ljekarne Čebulc koja donacijama i sponzorstvima za realizaciju vrijednih gradskih projekata kao i potporom raznim udrugama i pojedincima pridonosi boljitku zajednice. Obilježivši prvu obljetnicu rada humanitarnom proslavom, sav su prihod donirali dubrovačkoj podružnici Saveza hrvatskih vojnih invalida Domovinskoga rata, a svaku sljedeću obljetnicu također obilježavaju donacijama i sponzorstvima zdravstvenim, obrazovnim i kulturnim događanjima u Dubrovniku i Hrvatskoj. U godini dubrovačkoga ljekarništva Ljekarna Čebulc bilježi uspješnih dvadeset pet godina rada  prve privatne ljekarne u Dubrovniku.

Udruga slijepih Dubrovačko-neretvanske županije dobitnik je Nagrade Dubrovnika za izniman doprinos u zaštiti prava slijepih osoba. U dosadašnjim godinama  svojega rada  udruga je štitila prava slijepih osoba i njihovo zdravlje nastojeći poticati njihove kreativne potencijale, promičući uzajamno poštovanje, razumijevanje, prijateljstvo, suradnju i osnovna ljudska prava. Svojim radom Udruga pokušava riješiti probleme koje invalidne osobe same ne mogu riješiti vodeći brigu o unapređenju života slijepih i pružanju pomoći slijepima u rješavanju njihovih svakodnevnih problema. Kontinuirano organizira raznovrsnu pomoć članovima udruge te osmišljava projekte usmjerene na unapređenje kvalitete života slijepih osoba na području školovanja, rehabilitacije i zapošljavanja te organiziranje društveno- kulturnoga i sportskoga života. U 65 godina djelovanja i brige za svoje članove ostvarila je mnogo projekata i programa kojima je svojim članovima olakšala život. Udruga slijepih Dubrovačko-neretvanske županije predstavlja socijalno-humanitarni oblik udruživanja slijepih osoba radi zaštite i promicanja zajedničkih interesa i ciljeva.

Akademik Stjepan Krasić dobitnik je Nagrade Dubrovnika za životno djelo za izniman doprinos u znanosti i kulturi. Akademik Stjepan Krasić, ugledni hrvatski dominikanac i dugogodišnji  profesor povijesti na Papinskome sveučilištu sv. Tome Akvinskoga (Angelicum) u Rimu, dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, povjesničar europskoga ugleda, enciklopedist, ujedno i erudit svjetskoga glasa, zadužio je Dubrovnik svojim predanim zanstvenim radom. Unutar autorova znanstvenoga opusa ističu se opsegom radovi tematikom vezani uz Dubrovnik  – deset znanstvenih knjiga tiskanih u zemlji i inozemstvu, kao i 113 znanstvenih radova.  Među njima nezaobilazni su oni vezani uz kapitalno djelo hrvatske historiografije Bibliotheca Ragusina Serafina Marije Crijevića, koje je postalo dostupno zainteresiranom čitateljstvu pošto ga je Stjepan Krasić priredio za tisak i objavio uz iscrpne komentare. Krasić je  svoje životno djelo posvetio Stjepanu Gradiću (Dubrovnik, 1613. – Rim, 1683.), jednom od najznačajnijih ličnosti hrvatskoga  XVII. stoljeća. Akademik Stjepan Krasić obradio je u svojim znanstvenim raspravama gotovo sve bitne segmente dubrovačke prošlosti. Primjerice, u  Povijesti Dubrovačke metropolije i dubrovačkih nadbiskupa bavio se poviješću dubrovačke nadbiskupije, a djelom Zdravstvena kultura i nekadašnja ljekarna Dominikanskog samostana u Dubrovniku internacionalizirao je medicinsku povijest Dubrovnika. Pored navedene  akademske djelatnosti u Rimu je bio aktivan član udruge Comitato pro Croazia za pružanje humanitarne pomoći Hrvatskoj za vrijeme Domovinskoga rata te Hrvatsko-talijanske udruge za razvijanje hrvatsko-talijanskoga prijateljstva. Isto tako bio je  inicijator obilježavanja groba glasovitoga  hrvatskog liječnika, Dubrovčanina Đura Armena Baglivija, u crkvi San Marcello, pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu 1995. godine.

Padre Petar Perica dobitnik je Nagrade Dubrovnika za životno djelo – posmrtno za dosljedno promicanje slobode i ljudskoga dostojanstva. Prošle godine navršilo se 80 godina kako je u Dubrovnik za poglavara isusovačke zajednice došao padre Petar Perica. Perica je rođen 1881. godine u Kotišini kraj Makarske. Nakon školovanja u Travniku, Velehradu (Češka), Bratislavi (Slovačkoj) te Innsbrucku (Austrija) bio je na raznim službama u Zagrebu, Travniku i Splitu. U Dubrovnik je došao 1937. godine, gdje se uz svoje redovite obveze posvetio radu s mladima te najugroženijim slojevima dubrovačkoga društva. Tako je, potaknut teškim materijalnim stanjem u Dubrovniku, osnovao Socijalno djelo za siromašne i socijalno ugrožene, poglavito djecu kojoj je nedostajalo hrane. Ulaskom partizana u Grad, 1944., napravljene su „liste narodnih neprijatelja“ s imenima najuglednijih Dubrovčana, od tadašnjega gradonačelnika do pripadnika dubrovačkoga klera. Na toj listi bilo je i ime padre Petra Perice. Premda je znao da je na popisu, nije htio napustiti svoj narod i svoj Grad. U kasnim večernjim satima 24. listopada 1944. godine odveden je na Daksu gdje je s mnogim Dubrovčanima , bez suđenja, pogubljen 26. listopada. Tek 66 godine nakon smrti, 26. lipnja 2010., njegovi posmrtni ostatci ekshumirani su i sahranjeni na groblju Boninovo. Padre Petar Perica široj je javnosti poznat kao autor pjesama „Rajska Djevo, Kraljice Hrvata“, „Do nebesa nek' se ori“ i „Oda u slavu Ruđera Boškovića“. 



 

lijevo
desno