Obraćanje gradonačelnika Frankovića na sjednici Vlade Republike Hrvatske

Gradonačelnik

U Dubrovniku se održava 141. sjednica Vlade Republike Hrvatske. Nakon uvodnog obraćanja predsjednika  Vlade, pozdravni govor u Kneževu dvoru održao je gradonačelnik Grada Dubriovnika Mato Franković. 

Njegovo obraćanje prenosimo u cijelosti: 

 

 

"Sjednica Vlade Republike Hrvatske, održava se u Gradu Dubrovniku nakon 14 godina, čast nam je što se održava pred Festu svetog Vlaha, zaštitnika Grada i u godini kada slavimo tri iznimne i jedinstvene obljetnice.

 

Najprije, u ovoj godini obilježavamo 10 godina uvrštavanja Feste svetog Vlaha na UNESCO-vu listu nematerijalne baštine čovječanstva. Obilježavamo ove godine i 40 godina uvrštavanja Dubrovnika na UNESCO-vu listu svjetske baštine. Na neki način smo to već prezentirali kroz izložbu koju smo postavili u zgradi Ujedinjenih naroda u New Yorku, dobrim dijelom zahvaljujući upravo potpori Vlade RH. Najveća je ipak obljetnica postavljanja simbola državnosti nekadašnje Dubrovačke Republike - Orlandova stupa. Cijela je ova godina posvećena proslavi 600 godina postavljanja Orlanda na trg pred crkvom sv. Vlaha.

 

Ta tri događaja zorno svjedoče o dubrovačkom značaju kako za hrvatsku tako i za europsku i svjetsku povijest. Dubrovnik ima nešto što niti jedan grad na širem ovom prostoru nema - ima naslijeđe državnosti koje je trajalo 457 godina, ima znanstvenike poput Ruđera Boškovića, popunio je Dubrovnik prostor u hrvatskoj renesansi i baroku, a Vlaho Bukovac je učinio iznimne stvari za hrvatsko slikarstvo.

 

I danas cijela Hrvatska ima što naučiti od starog Dubrovnika. Ne samo državno umijeće koje se u današnjim vremenima i događanjima čini nedostižnim idealom, nego i o ljudskim pravima i načinu kako svoje djelovanje i privatne interese podrediti zajedničkom cilju. Nedavno smo obilježili 600 godina od kada je Dubrovnik zabranio trgovinu robljem. Dakle, više od četiri stoljeća prije perjanica demokracije i ljudskih prava. Postojale su i u Dubrovniku frakcije i klanovi. Ali, uvijek bi se sve te strasti smirile kada bi interes Grada bio u pitanju.

 

I nije samo u davnoj prošlosti Dubrovnik igrao važnu ulogu. Dubrovnik je svoje stradanje u Domovinskom ratu itekako utkao u samostalnost Hrvatske. Pomogao je u iznimnoj mjeri međunarodnom priznanju Hrvatske.

 

Rat je završio i ponovo smo se podigli, kao onaj mitski Feniks, iz pepela. I idemo dalje. Novi izazovi su pred nama. Valja nam vratiti red i sklad u ovaj Grad. Radimo to kroz niz projekata i pomaci su vidljivi. Mnogi će reći - lako je biti gradonačelnik Dubrovnika. Pa, on je najbogatiji Grad. Baš suprotno. Osim što na svojim leđima nosimo svo to naslijeđe Republike, a letvica je iznimno visoko podignuta - problema je mnogo. Gradu treba predan i naporan rad da bi se doveo u „nultu poziciju“, da bi jednostavno uhvatio korak s vremenom. Jer, Dubrovnik je kroz povijest  bivao ukorak, a ponekad i korak ispred, glavnih europskih gradova.

 

Vizija suvremenog Dubrovnika jest slika grada koji je neupitno turističko, kulturno-povijesno, sveučilišno, gospodarsko i administrativno središte hrvatskoga juga. Dubrovnik se mora komunalno i prometno razvijati prateći zahtjeve suvremenog urbanog života i turističkog tržišta, na kojem počiva njegovo gospodarstvo.

 

Projekti koje će Vlada na današnjoj sjednici podržati kao prioritetne u suglasju su s takvom vizijom Dubrovnika. I na njima dijelom počiva razvoj i transformacija grada, njegovo širenje i rast. Ti će projekti u konačnici dovesti i do povećanja sveukupne kvalitete života njegovih stanovnika Dubrovnika, što je i temeljni zadatak nositelja lokalne vlasti. 

 

A, što u tim svim vizijama i izazovima tražimo od Vlade RH? Želimo samo iskren partnerski odnos. Uvjeren sam da će odnos ove Vlade, na čelu s predsjednikom  Andrejem Plenkovićem biti upravo takav prema Dubrovniku.

 

Hvala Vam još jednom što ste odabrali Dubrovnik za ovu sjednicu. Nadam se da će Vam ovaj prostor, Knežev dvor u kojemu je stolovao simbolični vladar Republike biti poticaj i da ćete u hrvatsko društvo uspjeti donijeti zajedništvo i djelovanje za opće dobro."

 

lijevo
desno