EU sredstvima obnovljeni Lazareti zasjali u punom sjaju

U sklopu završne konferencije projekta "Lazareti – kreativna četvrt Dubrovnika", u nedjelju, 28. srpnja priređeno je svečano otvaranje obnovljenog povijesnog kompleksa Lazareti, a ovom značajnom događaju u godini velikih kulturnih i baštinskih obljetnica nazočili su predsjednik Vlade RH Andrej Plenković i ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek.

Projekt je vrijedan 33,8 milijuna kuna, od čega je čak 25,9 milijuna kuna osigurano iz bespovratnih sredstava Europske unije kroz Europski fond za regionalni razvoj. Na obnovu tri prethodno neobnovljene lađe utrošeno je 21.078 941,55 kuna, dok su ostala sredstva namijenjena opremanju do sada već obnovljenih sedam lađa kao i razvijanju i osmišljavanju kulturnih programa i sadržaja.

-„Otvaranje Lazareta naizgled je mali korak za naš grad, ali je iznimno bitan i pun simbolike. Upravo je 2019. godina kulture, kada obilježavamo brojne obljetnice i konačno možemo reći – Lazareti su gotovi. Znamo kako i na koji način treba skrbiti o našoj povijesnoj baštini, na raspolaganju su nam EU sredstva i upravo smo pokazali da ih znamo koristiti, da znamo gospodariti EU novcem i ulagati ga u ono što je važno, a to je briga o našoj baštini. Na nama je da nastavimo dalje“, poručio je gradonačelnik Mato Franković na otvorenju Lazareta.

Mihaela Skurić, ravnateljica Zavoda za obnovu Dubrovnika, glavnog partnera na projektu, naglasila je kako je ovo prvi projekt nositelja Grada Dubrovnika u kojem su sredstva iz europskih fondova uložena u obnovu kulturne baštine i davanje nove funkcije i namjene, odnosno života baštini, a na dobrobit lokalne zajednice.  

^{Prvi nekad, prvi danas}

^{Projekt Lazareti – kreativna četvrt Dubrovnika prvi je kapitalni projekt u Gradu Dubrovniku  financiran europskim novcem, a od njegovog ugovaranja u srpnju 2017. ova gradska uprava je putem novoosnovanog Upravnog odjela za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju iz raspoloživih EU fondova za različite projekte i mjere osigurala već preko 80 milijuna kuna.}

Kao budući kulturni centar Dubrovnika Lazareti se svojom namjenom posve uklapaju u viziju održivog upravljanja destinacijom te će kroz valorizaciju objekata kulturne baštine te proširenje kulturno-turističkih sadržaja očekivano dati veliki doprinos održivom razvoju na lokalnoj i regionalnoj razini.

U projektu je uz Grad Dubrovnik sudjelovalo još deset partnera – Zavod za obnovu Dubrovnika, DURA, Turistička zajednica Grada Dubrovnika, Folklorni ansambl Linđo, ART radionica Lazareti, Studentski teatar Lero, Udruga DEŠA, Socijalno poduzeće DEŠA i udruge Dart te Art Sebastian Design.

^{Najbolja karantena na Mediteranu}

^{Kompleks Lazareta smješten tik uz gradske zidine na Pločama, istočnom ulazu u povijesnu jezgru u prošlosti je služio kao karantena (franc. quarantaine: četrdesetak dana), međunarodna protuzarazna mjera kojom se odvajaju i nadziru ljudi, roba i transportna sredstva (brodovi) za koje se sumnja da dolaze iz zaraženih krajeva. U Dubrovniku je još 1377. Veliko vijeće izdalo odredbu prema kojoj su pridošlice iz kužnih područja imale provesti mjesec dana na određenim nadziranim lokacijama prije no što im se dopusti ući u grad. Iako je u Dubrovniku kroz povijest postojalo više karantena upravo su Lazareti (čija je izgradnja završena 1647. godine) bili najveći trgovački tranzitni centar na Jadranu i jedno od najbolje organiziranih karantena na Mediteranu u 17. stoljeću.}