Službeni glasnik

Službeni glasnik

Službeni glasnik broj 25 - 17. prosinca 2018.Objavljeno: 18.12.18.

197. Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Detaljnog plana uređenja stambenog naselja "Solitudo"

Na temelju članka 109., stavak 4. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13 i 65/17) i članka 32. Statuta Grada Dubrovnika („Službeni glasnik Grada Dubrovnika“, broj 4/09, 6/10, 3/11, 14/12, 5/13, 6/13-pročišćeni tekst, 9/15. i 5/18), Gradsko vijeće Grada Dubrovnika na 18. sjednici, održanoj 10. prosinca 2018., donijelo je

 

 

O  D  L  U  K  U 

o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju

Detaljnog plana uređenja stambenog naselja „Solitudo“

 

 

Članak 1.

 

Donosi se Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Detaljnog plana uređenja stambenog naselja „Solitudo“ („Službeni glasnik Grada Dubrovnika“, broj: 2/08), u daljnjem tekstu: Odluka.

 

 

Članak 2.

 

Izmjene i dopune Detaljnog plana uređenja stambenog naselja „Solitudo“ (u daljnjem tekstu: Izmjene i dopune Plana) sadržavaju:

I. Tekstualni dio: Odredbe za provedbu

II. Grafički dio, Kartografski prikazi:

1.            Detaljna namjena površina                                                                      1:1.000

2.            Prometna mreža i presjeci prometnica                                                    1:1.000

2a.          Elektronička komunikacijska mreža i komunalna

infrastrukturna mreža - Elektroenergija                                                      1:1.000

2b.          Komunalna infrastrukturna mreža – Vodoopskrba i odvodnja                  1:1.000

3.            Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina                                           1:1.000

4.            Uvjeti gradnje                                                                                            1:1.000

4a.          Plan parcelacije                                                                                        1:1.000

4b.          Presjeci                                                                                                     1:1.000

5.            Plan hortikulturnog uređenja                                                                    1:1.000

III. Obrazloženje

 

 

Članak 3.

 

Izmjene i dopune Plana izradio je Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije, Petilovrijenci 2, Dubrovnik.

 

 

Članak 4.

 

U članku 9., stavku 1., alineji 1. riječ: „max“ briše se.

 

Tablica 1. mijenja se i glasi:

 

Broj građevinske čestice

A = planirana površina građevinske čestice (m2)

B = maksimalno izgrađena površina zemljišta pod građevinom (m2)

C = ukupna maksimalna (bruto) izgrađena površina građevine (uključivo podrum – suteren) (m2)

D = ukupna maksimalna (bruto) izgrađena površina iznad najniže točke terena (bez podruma – suterena) (m2)

kig

B/A

(koeficijent izgrađenosti)

kis

C/A

(koeficijent iskorištenosti)

S1

cca 1499

450

2250

1600

max 0,3

max 1,5

S2

cca 1499

450

2250

1600

max 0,3

max 1,5

S3

cca 1499

450

2250

1600

max 0,3

max 1,5

S4

cca 1500

450

2250

1600

max 0,3

max 1,5

S5

cca 1214

364

1820*

1330

max 0,3

max 1,5

S6

cca 581

232

871

640

max 0,4

max 1,5

S7

cca 573

229

859

630

max 0,4

max 1,5

S8

cca 685

274

1000

630

max 0,4

max 1,5

S9

cca 708

312

1060

855

max 0,4

max 1,5

M13-1

cca 1589

465

3437*

2325

max 0,3

max 1,5

M13-2

cca 1559

465

3416*

2325

max 0,3

max 1,5

M13-3

cca 1558

465

2950*

1860

max 0,3

 max 1,2

M13-7

cca 1554

465

2947*

1860

max 0,3

 max 1,2

M13-4

cca 1375

412

2060*

1460

max 0,3

max 1,5

M13-5

cca 1329

400

2000*

1390

max 0,3

max 1,5

M13-6

cca 1500

450

2250*

1600

max 0,3

max 1,5

K1-1

cca 800

240

1527*

960

max 0,3

max 1,2

D4-1

cca 1661

830

2824*

1661

max 0,5

max 1,0

S*-1

cca 834 (postojeća)

postojeća

postojeća

postojeća

postojeća

postojeća

S*-2

cca 526

postojeća

postojeća

postojeća

postojeća

postojeća

S*-3

cca 163 (postojeća)

  postojeća

  postojeća

  postojeća

 postojeća

postojeća

R1-1

cca 1120

postojeća

postojeća

postojeća

postojeća

postojeća

IS-1

cca 3617

-

-

-

-

-

IS-2

cca  817

-

-

-

-

-

IS-3

cca 53

-

-

-

-

-

IS-4

cca 872

320

320

-

max 0,37

max 0,37

IS-5

cca 872

320

320

-

max 0,37

max 0,37

IS-6

cca 872

320

320

-

max 0,37

max 0,37

IS-7

cca 82

50

50

50

max 0,7

max 0,7

IS-8

cca 42

32

32

32

max 0,76

max 0,76

IS-9

cca 101

-

-

-

-

-

IS-10

cca 3117

-

-

-

-

-

IS-11

cca 82

60

60

60

 

 

IS-12

403

403

403

-

 

 

IS*-1

cca 78

60

60

60

max 0,72

max 0,77

IS*-2

cca 198

-

-

-

-

-

IS*-3

cca 1656

-

-

-

-

-

Z1

cca 1673 (postojeća)

-

-

-

-

-

Z2

cca  8405

(postojeća)

-

-

-

-

-

Z3

cca 2412

(postojeća)

-

-

-

-

-

Z4

cca 594

-

-

-

-

-

Z5

cca 152

(postojeća)

-

-

-

-

-

Z6

cca 112 (postojeća)

-

-

-

-

-

Z7

cca 328 (postojeća)

-

-

-

-

-

Z8

cca 16059 (postojeća)

-

-

-

-

-

Z9

cca 1620 (postojeća)

-

-

-

-

-

Z10

cca 502 

-

-

-

-

-

Z2-1

cca 250

-

-

-

-

-

Σ (A)

cca 70.296

8968

39586

26128

0,13

0,56

Σ (B)

cca 38.188 

8968

39586

26128

0,23

1,04

Σ (C)

cca 10.464 

3122

19060

12820

0,30

1,82

 

 

Članak 5.

 

U članku 10., stavku 3., alineji 4. riječi: „M1-1 do M1-6 ” zamjenjuju se riječima: “M13-4 do M13-6“. 

 

Dodaju se nove alineje 5. i 6. koje glase:

„- Za građevne čestice oznake M13-3 i M13-7 predviđa se izgradnja visokih građevina s ravnim krovom na ravnom terenu visine: Po+P+3 (podrum, prizemlje i tri kata) ili do max. visine vijenca 13,0 m od utvrđene kote zaravnatog terena. Građevine M13-3 i M13-7 mogu imati i više podrumskih etaža ako se one koriste za garažiranje vozila.

- Za građevne čestice oznake M13-1 i M13-2 predviđa se izgradnja visokih građevina s ravnim krovom na kosom terenu visine: Po+P+4 (podrum, prizemlje i četiri kata) ili do max. visine vijenca 15,0 m od utvrđene kote zaravnatog terena.

Građevine M13-1 i M13-2 mogu imati i više podrumskih etaža ako se one koriste za garažiranje vozila. 

 

Dosadašnja alineja 5. postaje alineja 7. koja se mijenja i glasi:

„- Za građevnu česticu oznake K1-1 predviđa se izgradnja visoke građevine na ravnom terenu visine: Po+P+3 (podrum, prizemlje i tri kata ) ili do max. visine vijenca 13,0 m.

Građevina K1 može imati i više podrumskih etaža ako se one koriste za garažiranje vozila.“

 

Dosadašnja alineja 6. se briše.

 

Dosadašnje alineje 7., 8., 9. i 10. postaju alineja 8., 9., 10. i 11.

 

U novoj alineji 9. iza riječi: „S*-2,“ dodaju se riječi: „S*-3,“.

 

U novoj alineji 11. iza riječi: „IS-8,“ dodaju se riječi: „IS-11,“.

 

Dodaje se nova alineja 12. koja glasi:

„- Za građevnu česticu IS-12 predviđa se izgradnja u suterenskoj etaži u svrhu parkiranja vozila sa pristupom sa kolno-pješačke površine (KP2). Građevina se jednim svojim pročeljem nalazi iznad pristupnog terena. Na krovu građevine predviđena je površina javnog parkirališta uz Moluntsku cestu.“

 

 

Članak 6.

 

U članku 11., stavku 1., podstavku b) riječi: „M1 (M1-1 - M1-6)” zamjenjuju se riječima: “M13 (M13-1 do M13-7)“. 

 

U podstavku c) iza riječi: „Gospodarska namjena“ dodaju se riječi: „- poslovna,“ te se nakon riječi: „uslužna“, dodaju riječi: „namjena (prostori tvrtke „Vrtlar“ d.o.o.)“, a nakon riječi: „uređaje“ dodaju se riječi: „te izložbeno-prodajni prostor.“

 

Podstavak d) se briše.

 

Dosadašnji podstavci e), f), g), h), i) i j) postaju podstavci d), e), f), g), h) i i).

 

U novom podstavku d) iza riječi: „jaslice.“ dodaju se riječi: „Unutar obuhvata omogućava se gradnja vrtića s maksimalno 10 jasličkih/vrtićkih grupa.“

 

U novom podstavku e) iza riječi: „S*-1“, riječ: „i“ zamjenjuje zarez te se iza riječi: „S*-2   dodaju riječi: „i S*-3“.

 

U novom podstavku g) riječ: „IS-10“ zamjenjuje riječ: „IS-12“.

 

U novom podstavku i) riječi: „-dječje igralište“ brišu se te se riječi: „uz visoko i nisko raslinje“ zamjenjuju riječima: „osim visokog i niskog raslinja“.

 

 

Članak 7.

 

U članku 12., stavku 2., iza riječi: „DPU-a.” dodaju se riječi: “Dopuštaju se manja odstupanja od utvrđenih uvjeta (do 10%) radi potrebe usklađenja sa stvarnim stanjem na terenu nakon precizne geodetske izmjere.“

 

 

Članak 8.

 

U članku 13., stavku 3., iza riječi: „Građevine” dodaju se riječi: “na kojima su prikazane terase na kartografskom prilogu br. 4 – UVJETI GRADNJE“.

 

U stavku 8. iza riječi: „vegetacije.“ dodaju se riječi: „Kod spojenih garaža podrum može zauzeti najviše 70% ukupne površine građevinskih čestica koje su obuhvaćene garažom.“

 

U stavku 11. riječ: „ili“ zamjenjuje zarez te se iza riječi: „skupnih“ dodaju riječi: „ili slobodnostojećih“.

 

U stavku 17. riječ: „maksimalne“ briše se te se riječi: „podrumske etaže“ zamjenjuju riječima: „razvoj tlocrta podrumskih etaža (gradivi dio čestice)“.

 

U stavku 18. iza riječi: „S-4“ dodaju se riječi: „, M13-1,  M13-2,  M13-3, M13-7 i K1–1“.

 

U stavku 20. riječi: „od M1-1 do M1-6“ zamjenjuju riječi: „M13-1 do M13-7“ te se riječi: „te građevine na građevinskoj čestici K3*-1“ brišu.

 

U stavku 23. riječi: „od M1 do M6“ zamjenjuju riječi: „M13-1 do M13-7“, iza riječi: „nisko raslinje), zarez zamjenju točka te se dodaju riječi: „Kod građevinskih čestica oznaka M13-1, M13-2, M13-3, M13-7 i K1–1 može se računati površina ukupnih građevinskih čestica koje su obuhvaćene pri izračunu.“

 

 

Članak 9.

 

U članku 14., stavku 5., riječi: „M1 - M6“ zamjenjuju riječi: „M13-1 - M13-7“ te se riječi: „Ograde se mogu izvoditi do 1,5 m visine i mogu biti ozelenjene“ brišu.

 

U stavku 10. riječi: „M1 - M6“ zamjenjuju riječi: „M13-1 - M13-7“ te se riječi: „i K3*-1“ brišu.

 

Stavak 12. se briše.

 

Dosadašnji stavci 13., 14. i 15. postaju stavci 12., 13. i 14.

 

 

Članak 10.

 

U naslovu ispred članka 15., riječ: „telekomunikacijskom“ zamjenjuju riječi: „elektroničkom komunikacijskom“.

 

U članku 15., stavku 1. riječ: „telekomunikacijska“ zamjenjuju riječi: „elektronička komunikacijska“.

 

Dodaje se novi stavak 2. koji glasi: „Mogući su i drugačiji uvjeti (mjesta) priključenja na komunalnu infrastrukturu te javnu površinu od onih određenih ovim Planom.“

 

Dosadašnji stavak 2. postaje stavak 3.

 

 

Članak 11.

 

U članku 16. podnaslov 3.1.1. se mijenja i glasi: „Gradske ulice – ceste“.

 

U stavku 1. iza riječi: „gradnje“ dodaju se riječi: „i broj ceste“.

 

U podnaslovu 3.1.2. riječ: „Gradske“ zamjenjuje riječ: „Sabirne“.

 

U stavku 2., alineja 9. se briše.

 

U stavku 4., podstavku a), riječ: „jednostrano“ zamjenjuje riječ: „obostrano“, riječ: „10“ zamjenjuje riječ: „39“ te riječ: „2“ zamjenjuje riječ: „4“.

 

U podstavku b), iza riječi: „44“ dodaju se riječi: „ili (37)“ te se iza riječi: „6“ dodaju riječi: „ili (4)“.

 

Podstavak c) se briše.

 

Dosadašnji podstavci d), e) i f) postaju podstavci c), d) i e).

 

Stavak 6. se mijenja i glasi: „Uz svako novo parkiralište potrebno je urediti drvored. Drvored formirati unutar pješačke staze, sa zaštitom u razini uređenog terena.“

 

U podnaslovu 3.1.5. iza riječi: „garaže“ dodaju se riječi: „i parkirališta“.

 

U stavku 7. riječ: „18“ briše se, iza riječi: „garaža“ dodaje se riječ: „/parkirališta“, iza riječi: „garažama“ dodaje se riječ: „/parkiralištima“ te riječ: „S4“ zamjenjuje riječ: „S3“.

 

U stavku 7. iza riječi: „cjelinu.“ dodaju se riječi: „Uz kolno-pješačku površinu širine 6m koja preko zelene površine i privatnih parcela sa ceste 1 vodi do ulaza u skupnu garažu predviđena je u podzidu izgradnja parkirališta za potrebe stanara (cca 25 mjesta).“

 

U stavku 8. riječi: „i djelomično stanare“ brišu se.

 

Tablica 2. i objašnjenje iza tablice se mijenja i glasi:

 

Namjena

Tip građevine

Potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta (PM) po m2 neto površine građevine

Stanovanje

stambene građevine

2PM/1 stambena jedinica

kod izrade detaljnijih planova minimalno dodatnih 10% planira se na zasebnom javnom parkiralištu

apartman

1PM/1 apartman

 

Ugostiteljstvo i turizam

restoran, kavana

1 PM/25 m2

 

caffe bar, slastičarnica i sl.

1 PM/10 m2

 

hoteli

Sukladno posebnim propisima RH kojima se definira broj parkirnih mjesta za smještajne objekte iz skupine hotela, kampova i drugih vrsta ugostiteljskih objekata za smještaj

apart hoteli, pansioni

Trgovina i skladišta

robna kuća, supermarket

1 PM na 15 m2

prodajne površine

 

ostale trgovine

1 PM na 30 m2

prodajne površine

najmanje 2 PM, od kojih jedno posebno označeno za vozila opskrbe

skladišta

1 PM na 100 m2

najmanje 1 PM, za skladišta preko 100 m2 minimalno jedno posebno označeno za vozila opskrbe

Poslovna i javna namjena

banke, agencije, poslovnice (javni dio)

1 PM na 25 m2

najmanje 2 PM

uredi i kancelarije

1 PM na 50 m2

 

Kultura, odgoj i obrazovanje

dječji vrtići i jaslice

1 PM/100 m2

 

osnovne i srednje škole

1 PM/100 m2

 

fakulteti

1 PM/70 m2

 

instituti

1 PM/100 m2

 

kina, kazalište, dvorane za javne skupove

1 PM/50 m2

 

crkve

1 PM/50 m2

 

muzeji, galerije, biblioteke

1 PM/50 m2

minimalno 4 PM, za muzeje

1 PM za autobus

kongresne dvorane

1 PM/50 m2

 

studentski domovi

1 PM/200 m2

minimalno 2 PM za autobus

Zdravstvo i socijalna skrb

bolnice i klinike

1 PM/100 m2

 

ambulante, poliklinike, dom zdravlja

1 PM/20 m2

 

domovi za stare

1 PM/200 m2

 

Šport i rekreacija

športski objekti otvoreni, bez gledališta

1 PM/250 m2

površine

 

športski objekti zatvoreni, bez gledališta

1 PM/200 m2 površine

 

športski objekti i igrališta s gledalištem

1 PM/10 sjedećih mjesta

 

Komunalni i prometni sadržaji

Tržnice

1 PM/20 m2 površine

 

tehničko-tehnološke građevine

1 PM/50 m2

minimalno 1 PM

benzinske postaje

1 PM/25 m2

 

 

* u NKP za izračun PM ne uračunavaju se površine garaža, jednonamjenskih skloništa i potpuno ukopani dijelovi podruma čija funkcija ne uključuje duži boravak ljudi.

Potreban broj parkirališnih mjesta definiran tablicom primjenjuje se isključivo na površinu, broj stambenih jedinica i namjenu onog dijela koji se gradi. U slučaju kada se građevina dograđuje, nadograđuje, odnosno mijenja namjenu primjenjuje se gornja tablica za rečene zahvate ako je dokazano da postojeći prostori građevine imaju već osiguran potreban broj parkirališnih mjesta.“

 

Tablica 3. se mijenja i glasi:

 

Oznaka građevinske čestice

Osigurano

na javnoj površini

Nužno osigurati

na građevinskoj čestici

S – 1

14

preostali dio

S – 2

14

preostali dio

S – 3

18

preostali dio

S – 4

18

preostali dio

S – 5

6

preostali dio

S – 6

-

100 %

S – 7

-

100 %

S – 8

-

100 %

S – 9

-

100 %

M13 – 1

18

preostali dio u skupnoj garaži (22)

M13 – 2

19

preostali dio u skupnoj garaži (21)

M13 – 3

-

preostali dio u skupnoj garaži (32)

M13 – 4

5

preostali dio

M13 – 5

5

preostali dio

M13– 6

5

preostali dio

M13 – 7

12

preostali dio u skupnoj garaži  (20)

D4 – 1 

10

preostali dio (2)

K1 – 1 

15

preostali dio u skupnoj garaži (10)

1 PM/30 m2 netto prodajne površine

R2 – 1 

100 %

(10)

-

S* – 1

-

100 %

S* – 2

-

100 %

S* – 3

-

 

 

U stavku 9., alineja 3. briše se.

 

U stavku 10. iza riječi: „uvjetima“ dodaju se riječi: „uz ograničenje brzine kretanja vozila na 40 km/h unutar naselja.“

 

U stavku 13. iza riječi: „Dio te površine“ dodaje se riječ: „(KP3)“ te se iza riječi: „motornom prometu (“ dodaju riječi: „ulaz u skupnu garažu,“.

 

U stavku 14. riječ: „Gundulić“ zamjenjuje riječ: „Gondola“, iza riječi: „staze“ dodaje riječ: „(KP1)“ te se iza riječi: 10 kN.“ dodaju riječi: “Kolno-pješačku površinu (KP2) širine 6m koja preko zelene površine i privatnih parcela sa ceste 1 vodi do ulaza u skupnu garažu potrebno je dimenzionirati na osovinsko opterećenje od 10 kN. Površina je namijenjena povremenom motornom prometu (ulaz u skupnu garažu, servisna i dostavna vozila te stanari zgrada).“

 

 

Članak 12.

 

U podnaslovu ispred članka 18., riječ: „telekomunikacijske“ zamjenjuju riječi: „elektroničke komunikacijske“.

 

Članak 18. se mijenja i glasi:

„Elektronički komunikacijski sustav, postojeće stanje i planirani razvoj, prikazan je na kartografskom prikazu 2a Elektronička komunikacijska mreža i komunalna infrastrukturna mreža – Elektroenergija, u mjerilu 1:1000.    

 

Elektronička komunikacijska mreža unutar obuhvata DPU Solitudo će se povezati na postojeću mrežu u okolici obuhvata plana, te je određeno mjesto konekcije u Riječkoj ulici, gdje se planira rekonstrukcija distributivne kabelske kanalizacije i spoj na zdenac.

Na svim prometnicama ili nogostupima planirani su koridori za elektroničku komunikacijsku infrastrukturu. Predviđa se polaganje cijevi  2xPVC Ø110 i 2xPEHD Ø50 na glavnoj trasi, te 2xPEHD Ø50 kao pristupne cijevi po odvojcima i do objekata.  Po potrebi će se kasnije u procesu projektiranja elektroničke komunikacijske infrastrukture uvesti u upotrebu i mikro cijevi čime će se povećati mogućnosti pristupa sa različitim kabelskim tehnologijama svim potencijalnim operatorima.

 

Broj i veličina kabelskih zdenaca će se odrediti projektima iz područja elektroničkih komunikacija, no pri tom treba voditi računa da se zdenci montiraju na mjestima nastavljanja, križanja i promjene smjerova kabelske kanalizacije, te ispred pristupnih čvorova i drugih objekata u kojima je smještena oprema elektroničkih komunikacijskih mreža.

 

Uz postojeće i planirane trase planom se omogućuje postava eventualno potrebnih građevina (vanjski kabinet – ormarić) za smještaj elektroničke komunikacijske opreme zbog potreba uvođenja novih tehnologija ili pristupa novih operatora odnosno rekonfiguracije mreže.

 

Na raskrižjima ili u zelenim površinama predvidjeti montažu samostojećih uličnih kabineta (FTTN ili FTTC tehnologija) koji imaju ulogu decentralizacije  i modernizacije mreže te omogućuju veće brzine prijenosa podataka.

 

U predviđanjima elektroničkih komunikacijskih koridora i prostora za elektroničke komunikacijske čvorove računati na sve operatore, te ih aktivno uključiti u planove građenja, kako bi mogli ponuditi svoje elektroničke komunikacijske usluge.

 

Pratiti Programe za razvoj pristupne širokopojasne infrastrukture slijedeće generacije (NGA-Next Generation Access), gdje se predviđa izgradnja infrastrukture od strane jedinica lokalne samouprave (JLS), a biti će sufinancirani od strane EU.

 

U EK koridorima predvidjeti prostor za FTTH mrežu  (fiber to the home-optičko vlakno do kuće), čiji se GPON čvor nalazi u Aktivnom čvoru Lapad, pa realno postoji mogućnost da bi ta usluga mogla biti brzo implementirana u ovom naselju. Naročito voditi računa o planiranju pristupnih EK cijevi do zgrada, te koristiti slobodne koridore unutar zgrada do stanova.

 

Potrebno je i daljnje unapređivanje pokretne elektroničke komunikacijske mreže, povećavajući što bolju pokrivenost područja. Voditi računa da postavljanje baznih stanica nema štetno djelovanje na zdravlje stanovništva.

 

Novu elektroničku komunikacijsku infrastrukturu za pružanje javne komunikacijske usluge putem elektromagnetskih valova, bez korištenja vodova, omogućava se postavljanjem baznih stanica i njihovih antenskih sustava na antenskim prihvatima na građevinama unutar obuhvata plana, vodeći računa o mogućnosti  pokrivanja radijskim signalom koji će se emitirati antenskim sustavima smještenim na te antenske private (uz načelo zajedničkog korištenja od strane svih operatora gdje god je to moguće).

 

Antenski stupovi i antene pokretne mreže svojim položajem ne smiju remetiti vrijedne vizure unutar gradskog prostora, posebno unutar i u kontaktnim područjima zaštićenih cjelina i pojedinačnih objekata.

 

Prilikom postavljanja primijeniti mjere ublaživanja utjecaja na krajobraz i to na način da se  maskira antenski sustav u oblike koji već postoje na građevini (umjetni dimnjak, svjetlarnik), maskirati antenski sustav u oblike postojećeg visokog raslinja ili maskirno bojiti antenu.

 

Svi operatori trebaju poštivati načela zajedničkoga korištenja, gdje god je to moguće.

 

Postava uređaja pokretnih komunikacija može se izvesti samo uz potrebne suglasnosti, odnosno Zakonom propisane uvjete.”

 

 

Članak 13.

 

U članku 21., stavku 1., alineja 4. briše se.

 

Dodaju se nove alineje 4. i 5. koje glase:

„- na području Grada Dubrovnika ispuštanje oborinskih voda putem javnog oborinskog kolektora u prirodni recipijent (more), vrši se bez posebnih građevina za obradu/ pročišćavanje (ulja i masti)

- ispuštanje oborinskih voda u javni oborinski kolektor sa otvorenih parkirališta i garaža sa brojem parkirnih mjesta 15 i više, uvjetovano je ugradnjom separatora ulja i masti, tako da isti ne mogu dospjeti u javni oborinski kolektor“

Dosadašnja alineja 5. postaje alineja 6.

 

Dodaje se nova alineja 7. koja glasi:

„- minimalni promjer javnog kolektora oborinske odvodnje sukladno hidrauličkom i hidrološkom proračunu je DN 300 mm“

 

Dosadašnje alineje 6., 7., 8., 9. i 10. postaju alineje 8., 9., 10., 11. i 12.

 

U novoj alineji 8. riječi: „profil cijevi za oborinsku i“ zamjenjuju riječi: „promjer javnog kolektora za“.

 

 

Članak 14.

 

U članku 22., stavku 1., riječi: „nema postojećih transformatorskih stanica 10(20)/0,4 kV.“ zamjenjuju riječi: „izgrađena je jedna transformatorska stanica (Solitudo 2) DTS 1x1000 kVA, 10(20)kV/0,4kV.“

 

U stavku 2. iza riječi: „stanica“ dodaju se riječi: „DTS 1x630 (1000)kVA,“ te se iza riječi: „potrošnje.“ dodaju riječi: „(Solitudo 4 i Solitudo 5)“.

 

U stavku 6. iza riječi: „rasvjeta“ dodaju se riječi: „sukladno Zakonu o svjetlosnom onečišćenju i ekološkim standardima (zasjenjene svjetiljke, LED)“.

 

 

Članak 15.

 

Iza članka 22. dodaje se naslov koji glasi:

„3.5. Postupanje s otpadom“

 

Iza članka 22. dodaje se novi članak 22.a koji glasi:

 

„Unutar obuhvata Plana provodi se prikupljanje komunalnog otpada i zbrinjavanje sukladno sustavu za gospodarenje otpadom Grada Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije.

 

Prikupljanje komunalnog otpada do njegovog odvoza ostvaruje se spremnicima-kontejnerima. Davatelj usluge je sukladno zakonskoj regulativi dužan osigurati korisniku usluge spremnike za miješani komunalni otpad, biorazgradivi komunalni otpad i reciklabilni komunalni otpad.

 

Na svakoj građevnoj čestici mora se odrediti mjesto za privremeno odlaganje komunalnog otpada i odvojeno prikupljanje (primarna reciklaža) korisnog dijela komunalnog otpada, primjereno ga zaštititi, oblikovati i uklopiti u okoliš na građevnoj čestici.

 

Komunalni otpad odvozit će se prema komunalnom redu preko ovlaštenog komunalnog poduzeća.

 

Za postavljanje spremnika iz stavka (2) ovog članka potrebno je osigurati odgovarajući prostor na rubu građevne čestice, neposredno uz prometni koridor ili u okviru građevne čestice stambene, gospodarske, javno-društvene i druge građevine, u skladu s projektom i posebnim uvjetima nadležne gradske komunalne službe.

Navedeni prostor treba biti dostupan komunalnim vozilima bez ometanja kolnog i pješačkog prometa, te mora biti ograđen tamponom zelenila, ogradom i sl.“

 

 

Članak 16.

 

U članku 23., stavku 2., riječi: „- dječje igralište“ brišu se te se riječi: „uz visoko i nisko raslinje“ zamjenjuju riječima: „osim visokog i niskog raslinja“.

 

 

Članak 17.

 

U članku 24., stavku 1. podstavak g) briše se.

 

 

Članak 18.

 

U članku 25., stavak 2. mijenja se i glasi:

 

„Mjere zaštite od prirodnih i drugih nesreća

Preventivne mjere čijom će se implementacijom umanjiti posljedice i učinci djelovanja prirodnih i drugih nesreća, te povećati stupanj sigurnosti stanovništva, materijalnih dobara i okoliša trebaju biti sukladne Procjeni ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša za Grad Dubrovnik, Zahtjevima zaštite i spašavanja u dokumentima prostornog uređenja Grada Dubrovnika i Planu zaštite i spašavanja Grada Dubrovnika, članku 6. stavak 1. točka 16. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13. i 65/17.), Zakonu o sustavu civilne zaštite („Narodne novine“, 82/15.), Pravilniku o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora („Narodne novine“, broj 29/83, 36/85. i 42/86.), te Pravilniku o postupku uzbunjivanja stanovništva („Narodne novine“, broj 69/16.).“

 

 

Članak 19.

 

U članku 26., iza stavka 4. dodaju se novi stavci koji glasi:

 

3. Zaštita od potresa

 

Grad Dubrovnik pripada području gdje su mogući potresi intenziteta IX° MSKljestvice. S obzirom na mogući intenzitet potresa može doći do katastrofe ili velike nesreće sa ljudskim žrtvama, razaranjem i oštećenjem velikog broja zgrada i infrastrukture, te velikim materijalnim štetama.

 

Protupotresno projektiranje kao i građenje građevina treba provoditi prema postojećim tehničkim propisima, odnosno odgovarajućim posebnim propisima s tehničkim normativima za izgradnju građevina u seizmičkim područjima. Kod projektiranja u obzir se moraju uzeti pravila propisana Eurokodom 8 (Projektiranje potresne otpornosti konstrukcija) za područjegrada Dubrovnika koji se nalazi u zoni inteziteta potresa od IX° MSK ljestvice.

 

4. Zaštita od ostalih prirodnih katastrofa

 

Olujno i orkansko nevrijeme i jak vjetar

 

Građevine se moraju projektirati i izvoditi sukladno tehničkim pravilnicima kojima su definirana opterećenja na konstrukciju građevine sukladno području u kojem se grade (podacima o udarima vjetra).

 

U području elektroprivrede i telekomunikacija treba predvidjeti podzemne energetske vodiče i telekomunikacijsku mrežu.

 

U opskrbi vodom olujni i orkanski vjetar može indirektno utjecati na poremećaj opskrbe (prekid opskrbe električnom energijom na duže vrijeme onemogućuje rad crpnih stanica), te je potrebno predvidjeti agregate ili drugo alternativno napajanje energijom za rad crpki za vodu.

 

Klizišta / odroni

 

Potrebno je izbjegavati gradnju objekata na području koje bi eventualno bilo ugroženo klizištem – odronima. Pod utjecajem potresa većeg intenziteta ili pod utjecajem velikih kiša postoji mogućnost nastanka klizišta ili odrona, zbog čega bi moglo doći do zatvaranja pojedinih dijelova prometnica. Nastale odrone na prometnicama potrebno je u relativno kratkom period sanirati i otkloniti uz pomoć pravnih osoba te snaga za zaštitu i spašavanje koje će se angažirati na području grada.

 

Poledica

 

Preventivne mjere zaštite od poledice uključuju prognoze za tu pojavu, izvješćivanja odgovarajućih službi koje u svojoj redovnoj djelatnosti vode računa o sigurnosti prometne infrastrukture (ceste) zbog poduzimanja potrebnih aktivnosti i zadaća pripravnosti operativnih snaga i materijalnih resursa.

 

5. Zaštita od tehničko-tehnoloških katastrofa i velikih nesreća

 

Opasne tvari

 

Obveza svih pravnih subjekata koji koriste opasne tvari u svom radu je provedba preventivnih mjera za sprječavanje nesreće, ograničenje pristupa u dijelove postrojenja s opasnim tvarima te odgovorno ponašanje. Uobičajene mjere prevencije su:

    održavanje instalacija i postrojenja,

    održavanje građevina i građevinskih dijelova,

    provođenje aktivnih mjera sigurnosti (ugradnja hidranata i druge opreme za gašenje požara, ugradnja detektora otrovnih plinova, ugradnja neutralizatora i sustava za apsorpciju i dr.),

    provođenje pasivnih mjera sigurnosti (izgradnja tankvana u kojima su smješteni spremnici s opasnim tvarima, ojačavanje cjevovoda i spremnika i dr.),

    ispitivanje nepropusnosti spremnika i tankvana.

 

U cilju pripravnosti na iznenadne događaje potrebno je u pravnim osobama uspostaviti postupak periodičkog testiranja pripravnosti, obučenosti i opremljenosti osoba koje postupaju s opasnim tvarima, te provoditi nadzor nad obukom i stvarnom provođenju vježbi.

 

Obzirom da opasne tvari zbog svojih svojstava mogu ugroziti ljude, prouzročiti materijalnu štetu i onečistiti okoliš, u prijevozu opasnih tvari potrebno je provoditi odgovarajuće mjere zaštite.

 

Nesreće u prometu

 

Glavne preventivne mjere nastanka cestovnih nesreća su:

-      izgradnja kvalitetne i odgovarajuće cestovne mreže,

-      edukacija i osvješćivanje sudionika u prometu,

-      poboljšanje voznog parka i dr.

 

6. Ostale mjere zaštite

 

Mjere koje omogućavaju lokaliziranje i ograničavanje dometa posljedica prirodnih opasnosti - potresa

 

U grafičkom dijelu DPU-a na kartografskom prikazu br. 4. „Uvjeti gradnje“ prikazane su prostorne cjeline, gradivi dio prostornih cjelina, udaljenosti gradivog dijela, najveća visina građevina i dr.

 

Širine koridora za realizaciju sabirnih i pristupnih cesta u obuhvatu plana su od 6-20,0 m unutar kojeg je potrebno izvesti cestu zadanog poprečnog presjeka odnosno cestu širine 2 x 3,0 m i sve elemente ceste (usjeke, nasipe, …). Udaljenost gradivog dijela prostornih cjelina do ruba koridora ceste iznosi  5m.

 

Unutar prostornih cjelina planira se gradnja građevina stambene, mješovite, javne I društvene – predškolske, gospodarske – poslovno, pretežito uslužne namjene i sportsko rekreacijske namjene te infrastrukturne namjene.

 

Proračun povredivosti fizičkih struktura

 

Domet ruševina

Prikazana površina gradivog dijela pojedine prostorne cjeline označava prostor na kojem je moguć smještaj građevina a ne njihov točan položaj, te je pri izradi detaljnije projektne dokumentacije potrebno uzeti u obzir da domet rušenja građevina iznosi H/2 gdje je H visina građevine.

 

Širina prometnica

 

Ceste unutar obuhvata plana izvode se s kolnim trakama najmanje širine 3,0 m, odnosno širina prometnice iznosi 6,0 m.

 

Kolni pristupi unutar pojedinih prostornih cjelina moraju biti najmanje širine 3,0 m.

 

Mjere koje omogućavaju opskrbu vodom i energijom u izvanrednim uvjetima

 

Na predmetnom području planira se gradnja građevina stambene, mješovite, javne i društvene – predškolske, gospodarske – poslovno, pretežito uslužne namjene i sportsko rekreacijske namjene te infrastrukturne namjene.

Ne planiraju se posebne mjere zaštite odnosno razmještaj drugih vodoopskrbnih i energetskih objekata osim onog koji je prikazan u planu (vodoopskrbni cjevovod, trafostanica i elektro vodovi).

Prilikom gradnje ili rekonstrukcije vodoopskrbnih mreža potrebno je izvesti hidrantsku mrežu za gašenje požara, a sve prema Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 08/06).

 

Unutar prostornih cjelina obvezno je postavljanje hidrantske mreže, te je moguće postavljanje agregata i spremnika vode.

 

Na grafičkom prikazu 2a. Elektroenergija naznačeni su elektroopskrbni objekti, dok su na grafičkom prikazu 2b. Vodoopskrba i odvodnja naznačeni vodoopskrbni objekti koji se planiraju na predmetnom i širem području obuhvata plana.

 

Mjere koje omogućavaju učinkovitije provođenje mjera civilne zaštite (evakuacija i zbrinjavanje stanovništva i materijalnih dobara)

 

Za potrebe spašavanja i evakuacije stanovništva i materijalnih dobara unutar prostornih cjelina potrebno je planirati prometnice na način da se osigura prohodnost putova u svim uvjetima.

 

S obzirom na mogućnost zakrčenosti ceste uslijed urušavanja građevina i objekata potrebno je osigurati putove za evakuaciju ljudi i materijalnih dobara, odnosno do svih građevina treba osigurati interventni kolni pristup.

 

U slučaju razornog potresa i rušenja građevina svi interventni pristupi unutar obuhvata pojedinih prostornih cjelina trebaju ostati prohodni kao i glavna prometnica unutar obuhvata UPU-a te se koriste kao putovi za evakuaciju.

 

Način uzbunjivanja i obavješćivanja stanovništva

 

Sukladno članku 4. Pravilnika o postupku uzbunjivanja stanovništva (NN 69/16) za uzbunjivanje I obavješćivanje stanovništva koriste se sirene, razglasni uređaji, SMS uređaji i elektronički mediji:

  radio i televizijske postaje koje imaju koncesiju za emitiranje na nacionalnoj razini;

  lokalne radio postaje;

  web-stranice Državne uprave;

  aplikacije za pametne telefone i druge uređaje.”

 

 

Članak 20.

 

U cijelom članku 27., riječ: „Gundulić“ zamjenjuje riječ: „Gondola“.

 

 

Članak 21.

 

U članku 28., dodaje se novi stavak 5. koji glasi:

„Za građevnu česticu oznake D4-1 – dječji vrtić, s obzirom da se radi o novoj građevini društvenih djelatnosti, je sukladno GUP-u Grada Dubrovnika, članak 48., određena obveza provođenja javnog arhitektonsko-urbanističkog natječaja iz područja prostornog uređenja. Propisuje se i obveza izrade analize vizualnog utjecaja zone s obzirom da se nalazi u kontaktnom području zaštićenog područja uz posebno vrijedne ili osjetljive gradske cjeline (zaštita strukture, obrisa i vizura).“

 

 

Članak 22.

 

U članku 30., stavku 4. riječ: „Gundulić“ zamjenjuje riječ: „Gondola“.

 

 

Članak 23.

 

Donošenjem Izmjena i dopuna Plana kartografski prikazi navedeni u članku 2. Odluke zamjenjuje iste kartografske prikaze Detaljnog plana uređenja stambenog naselja „Solitudo“ („Službeni glasnik Grada Dubrovnika“, broj: 2/08), u daljnjem tekstu: Plan.

Ostali dijelovi Plana ostaju nepromijenjeni.

 

 

Članak 24.

 

Izmjene i dopune Plana izrađene su u pet (5) izvornika + CD (pdf, doc, dwg). Izvornici su ovjereni pečatom Gradskog vijeća i potpisani od Predsjednika Gradskog vijeća.

 

 

Članak 25.

 

Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Službenom glasniku Grada Dubrovnika“.

 

 

KLASA: 350-02/16-01/08

URBROJ: 2117/01-09-18-148

Dubrovnik, 10. prosinca 2018.

 

Predsjednik Gradskog vijeća:            

mr.sc. Marko Potrebica, v. r.

------------------------------------------------