Službeni glasnik

Na temelju članka 67. Zakona o vodama (NN 153/09, 130/11,56/13, 14/14)  i članka 32. Statuta Grada Dubrovnika („Službeni glasnik Grada Dubrovnika”, broj 4/09., 6/10., 3/11., 14/12., 5/13., 6/13. – pročišćeni tekst i 9/15.), Gradsko vijeće Grada Dubrovnika na 14. sjednici, održanoj 25. siječnja 2016.,  uz prethodno mišljenje Hrvatskih voda, donijelo je:

 

 

O  D  L  U  K  U

o odvodnji otpadnih voda Aglomeracije

Dubrovnik, Zaton, Trsteno, Koločep, Lopud i Šipan

 

 

 

I.   OPĆE ODREDBE

 

Članak 1.

 

Ovom Odlukom uređuju se uvjeti i način odvodnje, priključenja, pročišćavanja i ispuštanja u prijemnike otpadnih voda na području Grada  Dubrovnika koje obuhvaćaju područja Grada Dubrovnika (GK Lapad, GK Montovjerna, GK Grad, GK Ploče iza Grada, GK Pile-Kono, GK Gruž, GK Mokošica GK Komolac i Mjesnih odbora Zaton, Orašac, Brsečine, Gornja sela, Trsteno, Koločep, Šipanska Luka, Suđurađ, Lopud i Bosanka).

 

Obavljanje djelatnosti javne odvodnje na području Grada  Dubrovnika povjereno je javnom isporučitelju vodnih usluga, Trgovačkom društvu Vodovod Dubrovnik d.o.o. za vodoopskrbu i komunalnu hidrotehniku u skladu sa Zakonom o vodama i drugim zakonskim i podzakonskim aktima.

 

Ova Odluka sadržava odredbe:

−        o načinu odvodnje otpadnih voda na području  Grada Dubrovnika, te o namjeni i vrstama sustava za odvodnju otpadnih voda, s opisom sustava i mjestima ispuštanja otpadnih voda iz sustava javne odvodnje,

−        o načinu odvodnje i ispuštanje onečišćenih oborinskih voda koje se ne ispuštaju u sustav javne odvodnje,

−        o uvjetima ispuštanja otpadnih voda na područjima na kojima je i na kojima nije izgrađen sustav javne odvodnje otpadnih voda,

−        o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda koje se ispuštaju u građevine javne odvodnje, sabirne i septičke jame,

−        o podacima o nadležnostima održavanja sustava javne odvodnje,

−        o uvjetima održavanja bioloških uređaja za pročišćavanje sanitarnih otpadnih voda, održavanje i prežnjenje sabirnih i septičkih jama,

−        o upućivanju na obvezu priključenja na građevine javne odvodnje sukladno Odluci o priključenju i općim i tehničkim uvjetima isporuke vodnih usluga,

−        o načinu i uvjetima davanja koncesije za crpljenje i pražnjenje sabirnih i septičkih jama,

−        nadzor i prekršajne odredbe,

−        prijelazne i završne odredbe.

                                                              

Članak 2.

 

Otpadnim vodama u smislu ove Odluke smatraju se:

−        sanitarne otpadne vode,

−        tehnološke otpadne vode,

−        oborinske otpadne vode.

 

Članak 3.

 

Pojedini izrazi u ovoj Odluci imaju slijedeće značenje:

 

„Sanitarne otpadne vode“ su otpadne vode koje se nakon korištenja ispuštaju iz stambenih objekata, turističkih, ugostiteljskih i drugih neproizvodnih djelatnosti.

 

„Tehnološke otpadne vode“ su sve otpadne vode koje nastaju u tehnološkim postupcima i ispuštaju se iz industrijskih objekata za obavljanje bilo kakve gospodarske djelatnosti, osim sanitarnih otpadnih voda i oborinskih onečišćenih voda.

 

„Oborinske otpadne vode“ su otpadne vode koje nastaju ispiranjem oborinama s površina prometnica, parkirališta ili drugih manipulativnih površina, postupno otapajući onečišćenja na navedenim površinama, te utječu u sustav javne odvodnje ili izravno u prirodni prijemnik.

 

„Javna odvodnja“ je djelatnost skupljanja otpadnih voda, njihova dovođenja do uređaja za pročišćavanje, pročišćavanja i ispuštanja u prirodni prijemnik, obrade mulja koji nastaje u procesu pročišćavanja, kao i pražnjenje i odvoz otpadnih voda iz sabirnih jama.

 

„Sustav javne odvodnje“ čini skup komunalnih građevina i uređaja za obavljanje djelatnosti javne odvodnje.

 

„Mješoviti sustav javne odvodnje“ je sustav kojim se istim kanalima odvode sanitarne, pročišćene tehnološke i oborinske vode.

 

„Razdjelni sustav javne odvodnje“ je sustav kod kojeg se oborinske vode odvode sustavom oborinske odvodnje odvojeno od sustava javne odvodnje kojim se odvode sanitarne i pročišćene tehnološke otpadne vode.

 

„Kanalizacijski priključak“ je dio sustava javne odvodnje od kolektora do priključnog okna.

 

„Priključno okno“ je okno u kojem se sustav interne odvodnje priključuje na sustav javne odvodnje i u vlasništvu je javnog isporučitelja vodnih usluga, u kojem je moguće vršiti kontrolu funkcionalnosti kanalizacijskog priključka, mjeriti protok i uzimati uzorke za kontrolu kvalitete otpadnih voda.

„Kontrolno okno“ je mjesto u kojem se vrši kontrola i održavanje cjevovoda sustava javne, odnosno interne odvodnje.

 

„Isporučitelj vodne usluge javne odvodnje otpadnih voda“ je pravna osoba kojoj je povjereno obavljanje djelatnosti javne odvodnje otpadnih voda sukladno navedenom Zakonu o vodama, Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda i podzakonskim aktima.

 

„Sabirna jama“ je vodonepropusna, podzemna građevina bez preljeva i ispusta u teren, određene zapremine za privremeno prihvaćanje sanitarnih otpadnih voda i tehnoloških otpadnih voda nakon prethodnog pročišćavanja.

 

„Uređaj za prethodno pročišćavanje tehnoloških otpadnih voda“ je uređaj za pročišćavanje otpadnih voda kojim se pročišćavaju tehnološke, rashladne i procjedne otpadne vode prije ispuštanja u sustav javne odvodnje otpadnih voda ili u sabirnu jamu, kojim se iz tih otpadnih voda uklanjaju koncentracije opasnih i drugih tvari koje prekoračuju dopuštene granične vrijednosti emisija otpadnih voda utvrđenim Pravilnikom o vrijednostima emisija otpadnih voda.

 

„I stupanj pročišćavanja“ je primjena fizikalnih ( mehaničkih) i/ili drugih postupaka čišćenja kojima se otpadnim vodama smanjuje koncentracija suspendirane tvari, BPK 5 i KPK c, prema zahtjevima utvrđenim navedenim Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda.

 

„II stupanj pročišćavanja“ je primjena bioloških i/ili drugih postupaka čišćenja kojima se u otpadnim vodama smanjuje koncentracija suspendirane tvari BPK5 i  KPK cr prema zahtjevima utvrđenim Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisije otpadnih voda.

 

„III stupanj pročišćavanja“ znači obradu otpadnih voda procesom kojim se uz II stupanj pročišćavanja još dodatno uklanja fosfor i dušik, prema zahtjevima utvrđenim Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda.

 

„Granične vrijednosti emisije“ označava masu, izraženu u odnosu na određene posebne pokazatelje, koncentraciju i /ili razinu emisije, koja se ne smije prekoračiti jednom ili više razdoblja; granične vrijednosti emisija mogu se također odrediti za određene skupine ili kategorije tvari.

 

„ES“ (ekvivalent stanovnik) znači organsko biorazgradljivo opterećenje od 60 g  O2 (kisik) dnevno, iskazano kao prethodna biokemijska potrošnja kisika (BPK 5).

 

Članak 4.

 

Otpadne vode odvode se putem posebnih sustava koji mogu biti:

−        sustav javne odvodnje otpadnih voda, koji prema načinu odvodnje može biti mješoviti ili razdjelni,

−        sustav interne odvodnje,

−        sustav oborinske odvodnje.

 

Članak 5.

 

Sustav javne odvodnje čine komunalne vodne građevine za javnu odvodnju kojima se prikupljaju i odvode komunalne otpadne vode do uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, pročišćavaju i ispuštaju u prijemnik.

 

Sustav javne odvodnje otpadnih voda na području  Grada Dubrovnika je mješovitog i razdjelnog tipa.

 

Razvoj sustava javne odvodnje bazira se na izgradnji razdjelnog sustava odvodnje. Mješoviti sustav javne odvodnje se zadržava samo gdje je to tehnički i ekonomski opravdano (povijesna jezgra Grada Dubrovnika).

 

Sustav odvodnje otpadnih voda iz članka 4. ove Odluke mora biti tako izgrađen i održavan da osigurava pravilnu i sigurnu odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda, a izvodi se i koristi prema važećim zakonima, pravilnicima i odredbama ove Odluke.

 

Članak 6.

 

Korisnikom sustava odvodnje prema ovoj Odluci smatra se svaka fizička ili pravna osoba, koja je vlasnik, odnosno drugi zakoniti posjednik građevine, odnosno druge nekretnine( u daljnjem tekstu:vlasnik nekretnine) čija je nekretnina priključena, odnosno koja koristi jedan od sustava odvodnje iz ove Odluke.

 

Članak 7.

 

Korisnik sustava javne odvodnje obvezan je platiti cijenu za korištenje sustava javne odvodnje Isporučitelju vodne usluge, utvrđenu  Odlukom društva o cijeni vodnih usluga.

 

Korisnik sustava interne odvodnje – sabirne jame dužan je plaćati cijenu pražnjenja i odvoza javnom Isporučitelju vodne usluge, odnosno ovlašćenom koncesionaru, kojeg imenuju svojom Odlukom  Grad Dubrovnik, a na temelju provedenog postupka dodjele koncesije i ugovorom, o koncesiji.

 

 

II.  NAČIN ODVODNJE OTPADNIH VODA NA PODRČJU GRADA DUBROVNIKA, NAMJENA I VRSTA SUSTAVA ZA ODVODNJU OTPADNIH VODA S OPISOM SUSTAVA I MJESTA ISPUŠTANJA OTPADNIH VODA IZ SUSTAVA JAVNE ODVODNJE

 

Članak 8.

 

Pružanja usluga javne odvodnje na području Grada  Dubrovnika  u nadležnosti je društva Vodovod Dubrovnik d.o.o. (u daljnjem tekstu:Društvo).

 

Sustav odvodnje otpadnih voda Grada  Dubrovnika sastoji se od više funkcionalnih cjelina (sustava/podsustava):

 

Sustav odvodnje otpadnih voda Dubrovnik

 

Slivno područje obuhvaća uže urbano područje Grada Dubrovnika od Sv.Jakova na istoku do zaključno Lozice na zapadu. Sustavu odvodnje otpadnih voda  Dubrovnika, osim užeg urbanog područja, gravitiraju područja: Sustjepan, Čajkovica, Komolac, Čajkovići, Šumet, Knežica, Rožat, Prijevor, Obuljeno, Nova Mokošica, Stara Mokošica i Lozica.

 

Sustav odvodnje otpadnih voda  Dubrovnika čine:

−        građevine za skupljanje otpadnih voda i odvođenje skupljene otpadne vode do lokacije IPOV-a Lapad u Lapadu,

−        uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Lapad (UPOV Lapad),

−        podmorski ispust ispod Petke.

 

Građevine za skupljanje otpadne vode i odvođenje otpadne vode do mjesta dispozicije čini mrežu kanala i kolektora kojima se sva otpadna voda distribuira do UPOV-a Lapad. Obzirom na konfiguraciju terena, koja obuhvaća obalni pojas, izgrađen je razdjelni sustav odvodnje. Iznimno zbog svoje specifičnosti, samo na području stare gradske jezgre koristi mješoviti sustav javne odvodnje.

Na području sustava odvodnje otpadnih voda  Dubrovnika izgrađeno je 102 km gravitacijskih cjevovoda odvodnje otpadnih voda, te 12 crpnih stanica sa pripadajućim tlačnim cjevovodima, koji otpadnu vodu provode do UPOV-a Lapad.

Postojeći UPOV Lapad isključivo je mehaničkog stupnja pročišćavanja, kapaciteta za 50.000 ES. U planu je do kraja 2018.god. nadograditi postojeći UPOV Lapad za II stupanj pročišćavanja i konačni kapacitet od cca 80.000 ES.

Od UPOV-a Lapad do južne strane brda Petke vodi hidrotehnički tunel u kojem se nalazi kopneni dio ispusta profila 800 mm. Podmorski dio ispusta, također je profila 800 mm, ukupne je dužine 1.500 m i završava na dubini od 110 m.

Gaus-Krugerove koordinate na difuzoru podmorskog ispusta su:

X=4721295; Y=6505745

 

Sustav odvodnje otpadnih voda Zaton-Orašac

 

Sustav odvodnje otpadnih voda Zaton-Orašac je sustav odvodnje na području Aglomeracije  Dubrovnika, čija je izgradnja u tijeku.

 

Sustav odvodnje otpadnih voda zaton-Orašac činiti će:

−        građevine za skupljanje otpadnih voda i odvodđenje skupljene otpadne vode do lokacije UPOV-a Zaton-Orašac u Orašcu,

−        uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Zaton-Orašac (UPOV Zaton –Orašac),

−        podmorski ispust u Koločepski kanal.

 

Građevine za skupljanje otpadne vode i odvođenje otpadne vode do mjesta dispozicije činiti će mreža kanala i kolektora kojima se sva otpadna voda distribuira do UPOV-a Zaton-Orašac. Obzirom na konfiguraciju terena, koja obuhvaća obalni pojas planiran je razdjelni sustav odvodnje otpadnih voda.

Na području sustava odvodnje otpadnih voda Zaton-Orašac planirano je izgraditi cca 20 km gravitacijskih cjevovoda odvodnje otpadnih voda, te ukupno 7 crpnih stanica sa pripadajućim tlačnim cjevovodima, koji otpadnu vodu provode do UPOV-a Zaton – Orašac.

UPOV Zaton-Orašac u izgradnji, planiran je u I fazi isključivo mehaničkog stupnja pročišćavanja i konačnog kapaciteta do 10 000 ES.

Obrađene otpadne vode ispuštat će se u Koločepski kanal podmorskim ispustom promjera 300 mm, ukupne dužine cca 800 m i na dubini od 30 m.

 

 

III. PLANIRANI SUSTAV JAVNE ODVODNJE NA PODRČJU GRADA DUBROVNIKA

 

Članak 9.

              

a)      Sustav odvodnje otpadnih voda Trsteno

 

Sustav odvodnje otpadnih voda Trsteno je sustav na području Aglomeracije  Dubrovnika, čija je izgradnja u planu. U tijeku je izrada projektne dokumentacije za planirani sustav odvodnje otpadnih voda.

 

Sustav odvodnje otpadnih voda Trsteno činiti će:

−        građevine za skupljanje otpadnih voda i odvodđenje skupljene otpadne vode do lokacije UPOV- Trsteno,

−        uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Trsteno ( UPOV Trsteno).

 

Građevine za skupljanje otpadne vode i odvođenje otpadne vode do mjesta dispozicije činiti će mreža kanala i kolektora kojima se sva otpadna voda distribuira do UPOV-a Trsteno.

Obzirom na konfiguraciju terena, koja obuhvaća obalni pojas, planiran je razdjelni sustav odvodnje otpadnih voda.

Na području sustava odvodnje otpadnih voda Trsteno planirano je izgraditi cca 5 km gravitacijskih cjevovoda odvodnje otpadnih voda, te ukupno 2 crpne stanice sa pripadajućim tlačnim cjevovodima, koji otpadnu vodu provode do UPOV-a Trsteno.

U Trstenom je planirana izgradnja biljnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda koji bi svojom tehnologijom pročišćavanja najbolje se uklopio, odnosno najmanje ugrozio okoliš, prvenstveno Arboretum Trsteno, koji je zaštićeni spomenik krajobrazne arhitekture i neprocjenjivo kulturno dobro. Planirani kapacitet biljnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u Trstenom je 560 ES.

 

b)     Sustav odvodnje otpadnih voda Koločep

 

Sustav odvodnje otpadnih voda Koločep je sustav odvodnje na području Aglomeracije  Dubrovnika, čija je izgradnja u planu. U tijeku je izrada projektne dokumentacije za planirani sustav odvodnje otpadnih voda.

 

Sustav odvodnje otpadnih voda činiti će:

−        građevine za skupljanje otpadnih voda i odvođenje skupljene otpadne vode do lokacije UPOV-a Koločep,

−        uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Koločep ( UPOV Koločep),

−        podmorski ispust u Koločepski kanal.

 

Građevine za skupljanje otpadne vode i odvođenje otpadne vode do mjesta dispozicije činiti će mreža kanala i kolektora kojima se sva otpadna voda distribuira do UPOV-a Koločep.

Obzirom na konfiguraciju terena, koja obuhvaća obalni pojas, planiran je razdjelni sustav odvodnje.

Na području sustava odvodnje otpadnih voda Koločep planirano je izgraditi cca 4,5 km gravitacijskih cjevovoda odvodnje otpadnih voda, te ukupno 3 crpne stanice sa pripadajućim tlačnim cjevovodima, koji otpadnu vodu provode do UPOV –a Koločep.

UPOV Koločep planiran je isključivo mehaničkog stupnja pročišćavanja i konačnog kapaciteta 1.330 ES.

Obrađene otpadne vode ispuštati će se u Koločepski kanal podmorskim ispustom promjera 200 mm, ukupne dužine cca 1.200 m i na dubini od cca 30 m.

 

c) Sustav odvodnje otpadnih voda Lopud

 

Sustav odvodnje otpadnih voda Lopud je sustav odvodnje na području Grada  Dubrovnika, čija je izgradnja u planu.

 

Sustav odvodnje otpadnih voda Lopud činiti će:

−        građevine za skupljanje otpadnih voda i odvođenje skupljene otpadne vode do lokacije UPOV-a Lopud,

−        uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Lopud (IPOV Lopud),

−        podmorski ispust.

 

Građevine za skupljanje otpadne vode i odvođenje otpadne vode do mjesta dispozicije činiti će mreža kanala i kolektora kojima se sva otpadna voda distribuira do UPOV-a Lopud.

Obzirom na konfiguraciju terena, koja obuhvaća obalni pojas, planiran je razdjelni sustav odvodnje otpadnih voda.

Na području sustava odvodnje otpadnih voda Lopud planirano je izgradiri cca 5 km gravitacijskih cjevovoda odvodnje otpadnih voda, te ukupno 2 crpne stanice sa pripadajućim tlačnim cjevovodima, koji otpadnu vodu provode do UPOV-a Lopud.

UPOV Lopud planiran je isključivo mehaničkog stupnja pročišćavanja i konačnog kapaciteta 3.100 ES.

Obrađene otpadne vode ispuštati će se u more podmorskim ispustom promjera 200 mm, ukupne dužine cca 500 m.

 

d)     Sustav odvodnje otpadnih voda Suđurađ

 

Sustav odvodnje otpadnih voda Suđurađ je sustav na području Grada  Dubrovnika, čija je izgradnja u planu. U tijeku je izrada projektne dokumentacije za planirani sustav odvodnje otpadnih voda.

 

Sustav odvodnje otpadnih voda Suđurađ činiti će:

−        građevine za skupljanje otpadnih voda i odvođenje skupljene otpadne vode do lokacije UPOV-a Suđurađ,

−        uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Suđurađ (UPOV Suđurađ),

−        podmorski ispust.

 

Građevine za skupljanje otpadne vode i odvođenje otpadne vode do mjesta dispozicije činiti će mreža kanala i kolektora kojima se sva otpadna voda distribuira do UPOV-a Suđurađ.

Obzirom na konfiguraciju terena, koja obuhvaća obalni pojas, planiran je razdjelni sustav odvodnje.

Na području sustava odvodnje otpadnih voda Suđurađ planirano je izgraditi cca 1,5 km gravitacijskih cjevovoda odvodnje otpadnih voda, te 1 crpnu stanicu sa pripadajućim tlačnim cjevovodom, koji otpadnu vodu provode do UPOV-a Suđurađ.

UPOV Suđurađ planiran je isključivo mehaničkog stupnja pročišćavanja i konačnog kapaciteta 1.370 ES.

Obrađene otpadne vode ispuštati će se u more podmorskim ispustom promjera 200 mm, ukupne dužine cca 500 m.

 

e)      Sustav odvodnje otpadnih voda Šipanska Luka

 

Sustav odvodnje otpadnih voda Šipanska Luka činiti će:

−        građevine za skupljanje otpadnih voda i odvođenje skupljene otpadne vode do lokacije UPOV-a Šipanska Luka,

−        uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Šipanska Luka ( UPOV Šipanska Luka),

−        podmorski ispust.

 

Građevine za skupljanje otpadne vode i odvođenje otpadne vode do mjesta dispozicije činiti će mreža kanala i kolektora kojima se sva otpadna voda distribuira do UPOV-a Šipanska Luka.

Obzirom na konfiguraciju terena, koja obuhvaća obalni pojas, planiran je razdjelni sustav odvodnje otpadnih voda.

Na području sustava odvodnje otpadnih voda Šipanska Luka planirano je izgraditi cca 2,5 km gravitacijskih cjevovoda odvodnje otpadnih voda, te 2 crpne stanice sa pripadajućim tlačnim cjevovodima, koji otpadnu vodu provode do UPOV-a Šipanska Luka.

UPOV Šipanska Luka planiran je II stupnja pročišćavanja i konačnog kapaciteta 3.780 ES.

Obrađene otpadne vode ispuštati će se u more podmorskim ispustom promjera 200 mm, ukupne dužine cca 500 m.

 

Osim navedenih izgrađenih i planiranih sustava odvodnje otpadnih voda, na području Grada  Dubrovnika, planira se izgraditi sustave odvodnje otpadnih voda u naseljima Brsečine, Bosanka, Pobrežje, Petrovo Selo, Osojnik, Dubravica, Mrčevo, Mravinjac, Kliševo, Gromača i Ljubač.

Međutim u ovom trenutku se za ova manja naselja još nije pristupilo izradi projektne dokumentacije.

 

Članak 10.

 

Skupština trgovačkog društva Vodovod Dubrovnik d.o.o. Dubrovnik, za svaku kalendarsku godinu, u skladu s predviđenim sredstvima i izvorima financiranja donosi Plan gradnje komunalnih vodnih građevine na svom uslužnom području, uz prethodnu suglasnost Gradskog vijeća Grada Dubrovnika.

 

Planom se utvrđuje i opis poslova s procjenom troškova izgradnje građevina javne odvodnje, te iskaz financijskih sredstava potrebnih za ostvarenje istog, s opisom financiranja.

 

Sustav interne odvodnje

 

Članak 11.

 

Sustav interne odvodnje u vlasništvu je vlasnika nekretnine. Troškove izgradnje i održavanja sustava interne odvodnje snose u cijelosti vlasnici nekretnina.

 

Sustav interne odvodnje, koji je spojen na sustav javne odvodnje preko kanalizacijskog priključka, čini skup objekata, opreme i uređaja za predtretman otpadnih voda i druge slične građevine za prikupljanje, odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda iz građevina i drugih nekretnina u kojima nastaju otpadne vode do priključnog okna na spoju sa sustavom javne odvodnje.

 

Ukoliko sustav interne odvodnje nije spojen na sustav javne odvodnje, sustav interne odvodnje čini skup objekata, opreme, uređaja za pročišćavanje sa ispusnom ili upojnom građevinom, odnosno sabirne jame i druge slične građevine za prikupljanje, odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda iz građevina i drugih nekretnina u kojima nastaju otpadne vode.

 

Članak 12.

 

Otpadne vode ispuštaju se iz sustava interne odvodnje u sustav javne odvodnje preko priključnog okna.

 

Priključno okno nalazi se na spoju sustava interne odvodnje i sustava javne odvodnje, a u pravilu se izvodi uz regulacijsku tj. građevinsku crtu na vlasnikovoj nekretnini.

 

Ukoliko na internom sustavu odvodnje nema kontrolnog okna, kontrolnim oknom se smatra priključno okno na kućnom priključku.

 

Javnom Isporučitelju vodne usluge mora biti osiguran nesmetan pristup do kontrolnog okna radi kontrole funkcionalnosti kanalizacijskog priključka, mjerenja protoka i uzimanja uzoraka za kontrolu kvalitete otpadnih voda.

 

Članak 13.

 

Zemljište koje čini jednu građevinsku česticu na kojoj je smještena jedna građevina, odnosno pogoni koji predstavljaju zaokruženu cjelinu mogu dobiti u pravilu jedan priključak na sustav javne odvodnje. Više priključaka mogu dobiti samo ako se to pokaže potrebnim i opravdanim ekonomsko-tehničkom dokumentacijom.

 

Slobodnostojeće građevine i dvojne građevine ili građevine s više stambenih jedinica na etaži i zajedničkim ulazom mogu imati samo jedan priključak na sustav javne odvodnje.                                                        

 

Članak 14.

 

Kanalizacijski priključak na sustav javne odvodnje izvodi se na temelju suglasnosti i uz nazočnost Isporučitelja vode usluge.

 

Kanalizacijski priključak održava o svom trošku vlasnik građevine ili druge nekretnine u kojima nastaju otpadne vode.

 

Članak 15.

 

Ako ne postoji mogućnost priključenja na sustav javne odvodnje, otpadne vode iz sustava interne odvodnje mogu se, dok se ne steknu uvjeti za priključenje na sustav javne odvodnje, priključiti na sabirnu jamu, odnosno ispustiti u prirodni prijemnik, nakon odgovarajućeg uređaja ( kvaliteta otpadne vode nakon pročišćavanja mora biti u skladu sa Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda) za pročišćavanje otpadnih voda.

 

Članak 16.

 

Sustav interne odvodnje mora se izgraditi kao razdjelni sustav, tj. zabranjuje se oborinske vode sa nekretnina ispuštati u kanalizacijske kolektore za odvodnju sanitarnih i pročišćenih tehnoloških otpadnih voda.

 

Članak 17.

 

Sustav interne odvodnje mora biti izgrađen i održavan tako da:

−        isključi mogućnost onečišćenja okoliša, bilo razlijevanjem otpadnih i drugih voda po površini, bilo prodiranjem onečišćenih voda u podzemne slojeve ili širenjem neugodnog mirisa,

−        se spriječi pojava i širenje zaraznih bolesti,

−        da je vodonepropustan,

−        se ne ugrozi funkcija sustava javne odvodnje količinom ili sastavom otpadne vode,

−        da se spriječi uspor, odnosno vraćanje otpadnih voda iz sustava javne odvodnje u sustav interne odvodnje.

 

                                                      

IV.  NAČIN ODVODNJE I ISPUŠTANJE ONEČIŠĆENIH OBORINSKIH VODA

 

Članak 18.

 

Sustav oborinske odvodnje čine izgrađeni zatvoreni ili otvoreni kanali, prirodna korita, slivnici i drugi uređaji kojima se oborinske vode prikupljaju, pročišćavaju i odvode u sustav javne odvodnje ili ispuštaju u prirodni prijemnik.

 

Članak 19.

 

Sustavom oborinske odvodnje upravlja i održava ga  Dubrovnik pridržavajući se svih važećih zakonskih i drugih propisa, te odredbi ove Odluke, osim mješovitog sustava u povijesnoj jezgri  Dubrovnika, kojim upravlja i održava ga Isporučitelj vodne usluge.

 

Dubrovnik s Isporučiteljom vodne usluge može sklopiti godišnji Ugovor o održavanju oborinske odvodnje na području  Dubrovnika, kojim Isporučitelj vodne usluge održava oborinsku odvodnju izvan stare gradske jezgre na teret proračuna Grada Dubrovnika.

 

Sustavima oborinske odvodnje koji su svrstani u javno vodno dobro upravlja i održava ih Hrvatske vode, Vodnogospodarska ispostava Dubrovnik na temelju Zakona o vodama.

 

Članak 20.

 

U kanalsku mrežu sustava oborinske odvodnje ne smiju se ispuštati sanitarne i tehnološke otpadne vode, odnosno bilo kakve druge otpadne vode koje nisu oborinske.

 

Građevine oborinske odvodnje kojima se prikupljaju oborinske vode koje nastaju na lokacijama stambenih zgrada, poslovnih i drugih prostora grade i održavaju njihovi vlasnici na način da vode prikupljaju, pročišćavaju i ispuštaju unutar građevinskih čestica zgrada putem upojnih građevina.

 

U uvjetima izgradnje zgrada u odnosu na uvjete odvodnje (zgrade u zaštićenoj kulturno povijesnoj cjelini bez vrtova, odnosno nedostatne površine za izgradnju upojnih građevina, izrazito urbanih prostora, depresija zgrada u odnosu na javno prometnu površinu uz zemljište nepovoljne upojne moći) , moguće je uz dokaze o istom i uz suglasnost Isporučitelja vodne usluge, prema uvjetima vlasnika javne građevine za odvodnju oborinskih voda priključiti i oborinske vode objekta na sustav oborinske odvodnje.

 

Oborinske vode koje bi mogle biti zamašćene (veća parkirališta i manipulativne površine) moraju se prije konačne dispozicije pročistiti putem pjeskolova, separatora ulja i masti i/ili drugih sličnih uređaja za pročišćavanje.

 

Članak 21.

 

Građevine i uređaji oborinske odvodnje koje su sastavni dio javne ceste, a nisu vezani za sustav javne oborinske odvodnje, grade se i održavaju kao sastavni dio te javne ceste, te njima upravlja i održava ih ovlaštena osoba kojoj je povjereno upravljanje javnim cestama u skladu sa Zakonom o javnim cestama.

 

Članak 22.

 

Grad Dubrovnik za svaku kalendarsku godinu, u skladu sa predviđenim sredstvima i izvorima financiranja donosi Program održavanja komunalne infrastrukture sa opisom, opsegom i procjenom pojedinih troškova poslova održavanja građevina i uređaja oborinske odvodnje za područje Grada  Dubrovnika.

 

 

V.   UVJETI ISPUŠTANJA OTPADNIH VODA NA PODRUČJIMA NA KOJIMA JE I NA KOJIMA NIJE IZGRAĐEN SUSTAV JAVNE ODVODNJE OTPADNIH VODA

 

Uvjeti ispuštanja otpadnih voda na područjima na kojima je izgrađen sustav javne odvodnje                                                       

 

Članak 23.

 

U sustav javne odvodnje ne smiju se ispuštati otpadne vode i tvari kojima se ugrožava predviđeni hidraulički režim toka otpadnih voda, vodonepropusnost cjevovoda, rad kanalizacijskih crpki, tekući nadzora i održavanje objekata sustava javne odvodnje i/ili povećavaju troškovi eksploatacije, kao i tvari koje mješanjem s prijemnikom stvaraju taloge.

                                                        

Članak 24.

 

U sustav javne odvodnje ne smiju se ispuštati: otrovne, krute, tekuće ili plinovite tvari; zapaljive ili eksplozivne tvari; tvari onečišćene patogenim bakterijama i virusima;radioaktivne tvari; organska otapala, nafta i njezini derivati; tvari koje mogu same ili u reakciji s drugim tvarima ometati proces pročišćavanja otpadnih voda.

 

Članak 25.

 

Opasne i onečišćujuće tvari vlasnik nekretnine dužan je posebno skupljati i zbrinjavati u skladu sa posebnim propisima.

 

Članak 26.

 

Prije ispuštanja u sustav javne odvodnje pročišćavaju se slijedeće otpadne vode:

−        vode iz kuhinja ugostiteljskih objekata (restorana, hotela, kampova)- putem odgovarajućih separatora ulja i masti,

−        vode iz praonica vozila-preko taložnica za krute tvari i separatora za masti, ulja i tekuća goriva,

−        sve ostale tehnološke otpadne  vode u kojima  koncentracija opasnih i drugih tvari prekoračuje dopuštene granične vrijednosti emisija otpadnih voda određene Pravilnikom kojim se propisuju granične vrijednosti emisija otpadnih voda za ispuštanje u sustav javne odvodnje, preko odgovarajućih uređaja za prethodno pročišćavanje.

 

Uvjeti ispuštanja otpadnih voda na područjima na kojima nije izgrađen sustav javne odvodnje                                                       

 

Članak 27.

 

Na područjima na kojima nije izgrađen sustav javne odvodnje otpadnih voda, sanitarne i tehnološke otpadne vode ispuštaju se u sabirne jame, odnosno preko odgovarajućeg uređaja za

pročišćavanje otpadnih voda u prirodni prijemnik.

 

Članak 28.

 

U sabirne jame mogu se ispuštati sanitarne otpadne vode, te tehnološke otpadne vode uz uvjet da su prethodno pročišćene do propisanog stupnja za ispuštanje u sustav javne odvodnje.

 

Ispuštanje sanitarnih i tehnoloških otpadnih voda u sabirne jame, vrši se po istim uvjetima kao u članku 22. do 25. Ove Odluke.

 

Članak 29.

 

Oborinske i površinske vode ne smiju se ispuštati u sabirne jame. Nije dozvoljeno prepumpavanje sadržaja sabirnih jama u sustav javne odvodnje otpadnih voda bez izričite dozvole Isporučitelja vodne usluge.

 

Članak 30.

 

Sabirne jame moraju imati otvor za čišćenje, crpljenje i odvoz otpadne vode, te uzimanje uzoraka za kontrolu kakvoće otpadnih voda, zatvoren poklopcem minimalnih dimenzija 60x60 cm.

 

Članak 31.

 

Sabirne jame prazni Isporučitelj vodne usluge, odnosno pravna ili fizička osoba koja ima koncesiju za pružanje javne usluge čišćenja sabirnih jama.

 

Članak 32.

 

Granične vrijednosti sanitarnih i tehnoloških otpadnih voda koje se ispuštaju u površinske vode moraju zadovoljiti granične vrijednosti za ispuštanje u površinske vode prema Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda.

 

Ispuštanje otpadnih voda u prirodni prijemnik-tlo (neizravno ispuštanje putem upojne građevine) vrši se na način:

 

−        u II zoni sanitarne zaštite:

-  do 50 ES preko uređaja II stupnja pročišćavanja,

-  od 50 do 200 ES preko uređaja II stupnja pročišćavanja, te uređaja za higijenizaciju,

-  iznad 200 ES preko uređaja III stupnja pročišćavanja, te uređaja za higijenizaciju,

 

−        u III i IV zoni sanitarne zaštite i izvan zona sanitarne zaštite preko zona II stupnja pročišćavanja

 

Ispuštanje pročišćenih tehnoloških otpadnih voda u prirodni prijemnik-tlo utvrdit će se prema uvjetima Hrvatskih voda, a u ovisnosti o tehnološkom procesu, lokaciji i uvjetima na terenu.

 

Članak 33.

 

U I zoni sanitarne zaštite je zabranjeno ispuštanje pročišćenih i nepročišćenih otpadnih voda.

 

Članak 34.

 

Sabirne jame, odnosno uređaji za pročišćavanje otpadnih voda moraju biti izgrađeni sukladno uvjetima utvrđenim u propisima kojima se uređuje gradnja, uvjetima određenim u aktima kojima se odobrava gradnja, te odredbama ove Odluke.

 

 

VI. GRANIČNE VRIJEDNOSTI EMISIJA OTPADNIH VODA KOJE NISU TEHNOLOŠKE, A ISPUŠTAJU SE U GRAĐEVINE JAVNE ODVODNJE I SABIRNE JAME

 

Članak 35.

 

Granične vrijednosti pokazatelja, odnosno dozvoljene koncentracije opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje i sabirne jame posebno su određene Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda.

 

Granične vrijednosti pokazatelja koje nisu određene navedenim Pravilnikom o graničnim vrijednostima određuju se kao:

−        BPK …………………………… 250 mg  O2/l,

−        KPK …………………………… 700 mg  O2/l,

−        ukupni fosfor ………………….     10 mg/l,

−        ukupni dušik …………………..     50 mg/I,

−        sulfati ………………………….   200 mg/l,

−        kloridi …………………………  1000 mg/l

 

 

VII. PODACI O NADLEŽNOSTIMA ODRŽAVANJA SUSTAVA JAVNE ODVODNJE

 

Članak 36.

 

Komunalne vodne građevine sustava javne odvodnje održava Isporučitelj vodne usluge Vodovod Dubrovnik d.o.o. za vodoopskrbu i komunalnu hidrotehniku na temelju svog Plana održavanja.

 

Isporučitelj vodne usluge nije odgovoran za štete na sustavu javne odvodnje nastale uslijed:

−        više sile (padaline, potres, i sl. događanja),

−        većih pogonskih i tehničkih smetnji izazvanih bez krivnje Isporučitelja vodne usluge.

 

U slučaju iz prethodnih stavaka Isporučitelj vodne usluge je dužan uz pomoć Grada Dubrovnika, poduzet sve mjere kako bi se u što kraćem roku normalizirala odvodnja otpadnih voda.

 

Članak 37.

 

U slučaju kvarova i radova na sustavu javne odvodnje Isporučitelj vodne usluge je obvezan obavijestiti korisnike usluga putem sredstava javnog priopćavanja, te Upravni odjel za komunalne djelatnosti i mjesnu samoupravu Grada Dubrovnika, vodopravnu i sanitarnu inspekciju.

 

 

VIII. UVJETI ODRŽAVANJA BIOLOŠKIH UREĐAJA ZA PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA, ODRŽAVANJA I PRAŽNJENJA SABIRNIH I SEPTIČKIH JAMA.

 

Članak 38.

 

Vlasnici internih sustava za odvodnju otpadnih voda dužni su u roku od 5 godina od dana stupanja na snagu Pravilnika o tehničkim zahtjevima za građevine odvodnje otpadnih voda, kao i rokovima obvezne kontrole ispravnosti građevina odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda (NN 3/2011) iste podvrgnuti kontroli ispravnosti na svojstvo vodonepropusnosti, strukturalne stabilnosti i funkcionalnosti.

 

Nakon roka iz stavka 1. ovog članka vlasnici internih sustava za odvodnju otpadnih voda dužni su provoditi kontrolu ispravnosti na svojstva iz stavka 1. ovog članka svakih 8 godina.

 

Vlasnici internih sustava za odvodnju otpadnih voda kontrolu ispravnosti iz st. 1. i 2. ovog članka dužni su obavljati putem osobe koja ispunjava uvjete za obavljanje posebne djelatnosti za potrebe upravljanja vodama iz članka 220.točka 6. Zakona o vodama, to jest posebnu djelatnost ispitivanja vodonepropusnosti građevina za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda, koja posjeduje certifikacijsko rješenje o ispunjavanju uvjeta za obavljanje navedene posebne djelatnosti izdanog od nadležnog Ministarstva RH iz članka 221. Zakona o vodama.

                                                      

Članak 39.

 

Sabirne i septičke jame na poziv vlasnika nekretnine crpi i sadržaj odvozi na stanicu za prihvat sadržaja sabirnih jama Isporučitelj vodne usluge, odnosno ovlašćeni koncesionar iz članka 7. stavka 2. ove Odluke.

 

Članak 40.

 

Vlasnici malih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda dužni su ih održavati temeljem Ugovora s proizvođačem ili isporučiteljem uređaja i zakonskim obvezama, te provoditi kontrolu ispravnosti sukladno članku 38. ove Odluke.                                                       

 

Članak 41.

 

Biološki uređaji za pročišćavanje sanitarnih otpadnih voda u vlasništvu su vlasnika nekretnine. Vlasnik ili korisnik biološkog uređaja za pročišćavanje sanitarnih otpadnih voda mora o uređaju brinuti, kontrolirati efekt rada uređaja i održavati ga na način da se osigura zaštita površinskih i podzemnih voda u skladu sa Zakonom, podzakonskim propisima i ovom Odlukom.

 

Zbrinjavanje otpadnog mulja sa malih uređaja za pročišćavanje vršiti sukladno odredbama Zakona o vodama i Zakona o otpadu.

 

 

IX.   OBVEZA PRIKLJUČENJA NA GRAĐEVINE SUSTAVA JAVNE ODVODNJE SUKLADNO ODLUCI O PRIKLJUČENJU I OPĆIM I TEHNIČKIM UVJETIMA ISPORUKE VODNIH USLUGA

 

Članak 42.

 

Na područjima na kojima je izgrađen sustav javne odvodnje, vlasnik građevine odnosno drugi zakonski posjednik građevine ili druge nekretnine dužan je priključiti svoju građevinu na sustav javne odvodnje sukladno i u rokovima utvrđenim u Odluci o priključenju na komunalne vodne građevine Grada Dubrovnika.

 

Postupak za priključenje, odnosno za izdavanje dozvole za priključenje, pokreće se na zahtjev vlasnika nekretnine ili ga pokrene Upravni odjel za komunalne djelatnosti i mjesnu samoupravu Grada Dubrovnika po službenoj dužnosti pod uvjetima iz Odluke iz prethodnog stavka.

 

Članak 43.

 

Priključenje građevine na sustav javne odvodnje smije se vršiti samo na temelju konačne dozvole o priključenju koju izdaje Isporučitelj vodne usluge.

 

Priključenje na sustav javne odvodnje obavlja Isporučitelj vodne usluge sukladno Odluci iz stavka 1. ovog članka, dozvoli o priključenju, te Odluci o općim i tehničkim uvjetima isporuke vodnih usluga Vodovod-a Dubrovnik d.o.o.

 

Članak 44.

 

Nakon priključenja sustava interne odvodnje na sustav javne odvodnje, vlasnik nekretnine obvezan je sve dotadašnje instalacije i uređaje koje više ne koristi odstraniti i sanirati.

 

 

X.  NAČIN I UVJETI DAVANJA KONCESIJE ZA CRPLJENJE I PRAŽNJENJE SABIRNIH I SEPTIČKIH JAMA

 

Članak 45.

 

Usluge pražnjenja, odvoza i zbrinjavanja otpadnih voda iz sabirnih i septičkih jama obavlja Isporučitelj usluge javne odvodnje ili pravna / fizička osoba temeljem ugovora o koncesiji koji je sklopljen u postupku provedenom sukladno Zakonu o vodama i Zakonu o koncesijama.

 

Članak 46.

 

Koncesionar iz stavka 1. ovog članka dužan je ispunjavati slijedeće posebne uvjete za obavljanje javne usluge crpljenja i odvoza otpadnih voda iz sabirnih i septičkih jama:

−        da ima opisanu djelatnost crpljenja i odvoza otpadnih voda iz sabirnih jama, trgovački obrtni, to jest odgovarajući registar,

−        da posjeduje odgovarajuće vozilo za crpljenje i odvoz otpadnih voda iz sabirnih jama, najmanje kapaciteta cisterne 3m3,

−        da ispunjava propisane uvjete za vozila i osobe prema propisima o zaštiti na radu (atestirana vozila, propisana zaštitna sredstva i opremu, odgovarajuću zdravstvenu sposobnost za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada), što dokazuje potvrdom nadležne inspekcije ili pravne osobe ovlašćene za obavljanje poslova zaštite na radu.

 

Koncesionar je dužan s javnim Isporučiteljem vodne usluge sklopiti Ugovor o načinu i uvjetima izlijevanja sadržaja cisterne.

 

Sadržaj cisterne dozvoljeno je izlijevati isključivo na mjestu koje je za to odredio javni Isporučitelj vodne usluge.

 

Članak 47.

 

Koncesionar za skupljanje i odvoz otpadnih voda također je obvezan voditi evidenciju o količinama i porijeklu otpadnih voda iz sabirnih jama, te je obvezan prigodom svakog pojedinog odvoza otpadnih voda voditi i izdati prateći list vlasniku nekretnine , te jedn primjerak i Isporučitelju vodne usluge prigodom ispuštanja otpadnih voda. Bez izdanog pratećeg lista koncesionaru se neće dozvoliti ispuštanje otpadnih voda na mjestu  koje je za to odredio javni Isporučitelj vodne usluge.

 

Isporučitelj vodnih usluga je obvezno voditi evidencije o količinama i porijeklu otpadnih voda ispuštenih u sustav javne odvodnje, kao i evidenciju o ispitivanju otpadnih voda.

 

Jednom mjesečno ovlašćeni djelatnik Isporučitelja vodnih usluga izvršit će kontrolu vođenja evidencije koncesionara i izvršiti usporedbu podataka iz evidencije koncesionara sa izdanim pratećim listovima, te izdanim računima vlasnicima nekretnina. Prigodom navedene kontrole koncesionar je dužan Isporučitelju vodnih usluga staviti na uvid tražene podatke.

 

 

XI .   CIJENA I NAPLATA USLUGE ODVODNJE I PROČIŠĆAVANJA

 

Članak 48.

 

Cijena usluge odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda utvrđuje se sukladno Zakonu o komunalnom gospodarstvu i Zakonu o financiranju vodnog gospodarstva, na način da se cijena formulira kroz cijenu isporučenog m3 (metra kubičnog) pitke vode isporučene korisniku preko vodomjera.

 

Obračun i naplatu usluge odvodnje obavlja Vodovod Dubrovnik d.o.o. za vodoopskrbu i komunalnu hidrotehniku.

 

 

XII.   PREKRŠAJNE ODREDBE

                                          

Članak 49.

 

Upravni nadzor u provedbi javnih ovlasti na temelju Zakona o vodama i propisa donesenih na temelju Zakona obavlja nadležno Ministarstvo RH.

 

Inspekcijski nadzor provodi državna Vodopravna inspekcija, Sanitarna inspekcija i ostale nadležne inspekcije, svaka u okviru svoje nadležnosti u skladu sa Zakonom o vodama, Zakonom o otpadu i drugih propisa, te komunalno redarstvo temeljem Zakona o komunalnom gospodarstvu.

 

Članak 50.

 

Na pravne i fizičke osobe koje ispuštaju otpadne vode protivno ovoj Odluci primjenjuju se prekršajne odredbe i novčane kazne propisane Zakonom.

 

 

XIII.   PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

 

Članak 51.

 

Postojeće sustave interne odvodnje, ako nisu izvedeni u skladu s odredbama ove Odluke, vlasnici odnosno korisnici, su obvezi o vlastitom trošku uskladiti s odredbama ove Odluke u roku od 12 mjeseci od stupanja na snagu iste, ako drugim propisima nije predviđen drugi rok.

 

Članak 52.

 

Odredbe iz članka 32. st. 2. Vrijede dok se ne donesu kriteriji za neizravno ispuštanje u podzemne vode prema članku 15. Pravilnika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda ( NN 80/2013 i 43/2014).

 

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Službenom glasniku Grada Dubrovnika”.

 

 

KLASA: 363-01/15-01/101

URBROJ: 2117/01-09-16-7

Dubrovnik, 25. siječnja 2016.

 

Predsjednik Gradskoga vijeća:

Mato Franković, v. r.

-------------------------------------