SLUŽBENI GLASNIK BROJ 19, 17. studenoga 2025.Objavljeno: 17.11.25.
161. Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Urbanističkog plana uređenja „Radeljević - Libertas“
Temeljem članka 109. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19), a u svezi s člankom 59. stavkom 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 67/23) i članka 39. Statuta Grada Dubrovnika („Službeni glasnik Grada Dubrovnika“, broj 2/21), po prethodno pribavljenoj suglasnosti Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, KLASA:350-02/25-16/26, URBROJ:531-06-01-01-25-2 od 9. listopada 2025., Gradsko vijeće Grada Dubrovnika na 4. sjednici, održanoj 13. studenog 2025., donijelo je
ODLUKU
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ODLUKE O DONOŠENJU
URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA „RADELJEVIĆ-LIBERTAS“
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Donosi se Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Urbanističkog plana uređenja „Radeljević-Libertas“ („Službeni glasnik Grada Dubrovnika“ broj 3/11) - u daljnjem tekstu: Plan.
Članak 2.
Plan je izradila tvrtka AKTERACIJA d.o.o. iz Zagreba u koordinaciji s nositeljem izrade, Upravnim odjelom za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša Grada Dubrovnika sukladno Odluci o izradi Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja „Radeljević - Libertas“ te s tim u vezi Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Dubrovnika i Izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana Grada Dubrovnika („Službeni glasnik Grada Dubrovnika“, broj 6/22).
Članak 3.
Plan obuhvaća izmjenu tekstualnog (Odredbe za provedbu) i grafičkog dijela Plana.
Plan je sadržan u elaboratu Izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja „Radeljević-Libertas“ koji sadrži:
Odredbe za provedbu
Obrazloženje
Odredbe za provedbu s označenim izmjenama i dopunama
Ovlaštenja i upisi
Grafički dio – kartografski prikazi:
1. Korištenje i namjena površina 1:1000
2.1. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - promet 1:1000
2.2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža -
energetika i elektroničke komunikacije 1:1000
2.3. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža -
vodoopskrba 1:1000
2.4. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža -
odvodnja otpadnih voda 1:1000
3.1. Uvjeti korištenja i zaštite prostora 1:1000
3.2. Oblici korištenja 1:1000
4. Način i uvjeti gradnje 1:1000
5. Zaštita od prirodnih i drugih nesreća 1:1000
Obvezni prilozi
- Mišljenje sukladno posebnim propisima kojima se uređuje zaštita okoliša i prirode - Odluka o izradi
- Popis sektorskih dokumenata i propisa koje je bilo potrebno poštivati
- Zahtjevi iz članka 90. Zakona o prostornom uređenju
- Dokaz o dostavi zahtjeva iz članka 90. Zakona o prostornom uređenju
- Sažetak za javnu raspravu
- Izvješće o javnoj raspravi
II. ODREDBE ZA PROVEDBU
Članak 5.
Iza članka 4. dodaje se novi članak 4.a koji glasi:
„Članak 4.a
(1) Pojedini pojmovi korišteni u ovom Planu imaju značenje kako slijedi.
(2) Prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad podruma ili iznad suterena. Prizemlje se na ravnom terenu nalazi najviše 1,0 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine, odnosno na kosom terenu najviše 3,5 m mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine. Prizemlje se nalazi iznad podruma ili kao prva nadzemna etaža (u slučaju da nema suterena).
(3) Suteren (S) je dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnani teren uz pročelje građevine, odnosno nalazi se jednim cijelim svojim pročeljem izvan terena, dok su ostale tri strane djelomično ili potpuno ukopane. Građevine mogu imati samo jedan suteren a ostale nadzemne etaže (prizemlje, katovi) također mogu biti djelomično ukopane, poštivajući maksimalnu visinu u metrima propisanu ovim odredbama.
(4) Potpuno ukopani podrum (Po) je dio građevine čiji je volumen 100% ukopan u konačno uređeni zaravnani teren i čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena. Potpuno ukopane podrumske etaže ne smiju se namjenjivati stambenim ili poslovnim prostorima za boravak ljudi. Potpuno ukopani podrum koji služi isključivo kao garaža, može imati tlocrtnu površinu do najviše 70% građevne čestice i biti na udaljenosti najbliže 1,0 m od granice vlastite građevne čestice i na udaljenosti od minimalno 5 m od granice s javnom prometnom površinom ako na tom dijelu nema vrijednog postojećeg zelenila, a na temelju posebnog elaborata vrednovanja postojeće vegetacije. Krovna ploha dijela potpuno ukopanog podruma koji je širi od tlocrtne površine nadzemnih dijelova građevine treba biti uklopljena u uređenje konačno zaravnanog i uređenog terena.
(5) Djelomično ukopani podrum (Po) je dio građevine koji je ukopan više od 50% svoga volumena u konačno uređeni zaravnani teren, niti jedno pročelje se u cijelosti ne nalazi izvan terena i čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena. Najveća dopuštena visina nadzemnog dijela iznosi 1,2 m.
(6) Podrumom ili suterenom neće se smatrati etaža čija su sva pročelja u potpunosti odvojena od okolnog terena, bez obzira da li je u terenu izveden podzid ili je zasjek terena uređen bez podzida.
(7) Ukoliko se u podrumu planira uređenje garaže tada je moguća gradnja rampe i liftova isključivo za kolni ulaz u garažu širine do 5,5 m. Ostatak podruma treba biti potpuno ukopan. Kota rampe za ulaz u podrumsku garažu ne obračunava se kao najniža kota uređenog terena uz građevinu i smatra se podzemnom etažom. Zgrade mogu imati više potpuno ukopanih podrumskih etaža.
(8) Kat (K) je dio građevine čiji se prostor nalazi između dva stropa iznad prizemlja.
(9) Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjega kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova. Moguće ga je oblikovati i s ravnim krovom i to s etažom koja se upisuje u pretpostavljeni volumen građevine s kosim krovom. Kod tako formiranoga potkrovlja sa ravnim krovom stubišna jezgra (dizalo sa stubištem) mora biti unutar etaže koja se upisuje bez mogućnosti formiranja dodatnih servisnih prostora i kućica na ravnom krovu takve etaže potkrovlja.
(10) Funkcionalna jedinica je skup prostorija jednoznačne namjene koje čine samostalnu uporabnu cjelinu.
(11) Građevna čestica je u načelu jedna katastarska čestica čiji je oblik, smještaj u prostoru i veličina u skladu odredbama za provedbu, te koja ima pristup na prometnu površinu sukladan odredbama za provedbu ovog Plana, ako Zakonom nije propisano drugačije. U građevnu česticu ne mogu biti uključena javna dobra u općoj uporabi (pomorsko dobro, vodno dobro, cestovna, komunalna infrastruktura itd.).
(12) Građevinska (bruto) površina zgrade – GBP je zbroj površina mjerenih u razini podova svih dijelova (etaža) zgrade (Po,S,Pr,K,Pk) određenih prema vanjskim mjerama svih obodnih zidova s oblogama. U građevinsku (bruto) površinu ne uračunava se površina vanjskog dizala koje se dograđuje na postojeću zgradu, toplinske izolacije kojom se poboljšavaju energetska svojstva zgrade koja se stavlja na postojeću zgradu, dijelovi etaže svijetle visine manje od 2,0 m, galerije unutar funkcionalne jedinice zgrade, otvorenih dijelova zgrade (natkrivene i nenatkrivene terase, nadstrešnice, lođe balkoni, strehe vijenca i drugih istaka, vanjska stubišta, vanjske rampe za ulaz u zgradu, konstrukcije za zaštitu od sunca, rasvjetne dimne i ventilacijske kupole i sl.). Način izračuna građevinske (bruto) površine definiran je posebnim propisima.
(13) Građevinski pravac predstavlja obvezni pravac kojim se određuje položaj građevine na građevnoj čestici, a određuje se u odnosu na regulacijski pravac.
(14) Hortikulturno uređen teren je teren koji se odnosi isključivo na vrijedno prirodno i uređeno zelenilo, bez popločanja, terasa i parkirališta.
(15) Koeficijent iskorištenosti građevne čestice- ukupni (kis) je odnos građevinske (bruto) površine građevine i površine građevne čestice. Ovim odredbama propisuje se maksimalni ukupni kis.
(16) Koeficijent iskorištenosti nadzemni (KisN) je odnos građevinske (bruto) površine nadzemnih etaža građevine i površine građevne čestice.
(17) Koeficijent iskorištenosti podzemni (KisP) je odnos građevinske (bruto) površine podzemnih etaža građevine i površine građevne čestice.
(18) Koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) je odnos izgrađene površine zemljišta pod građevinom i ukupne površine građevne čestice (zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine osim balkona, na građevnu česticu, uključivši i terase u prizemlju građevine kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže). Nenatkriveni bazeni do 100 m2 ukopani u tlo ne obračunavaju se u koeficijent izgrađenosti građevne čestice.
(19) Konačno zaravnan i uređen teren je uređeni parter građevne čestice neposredno uz građevinu (zemljana podloga, opločenja i sl.) čija najniža visinska kota uz pročelje građevine u odnosu na visinsku kotu prirodnog terena prije gradnje može varirati do + ili – 1,5 m na kosom terenu. Pod konačno zaravnanim i uređenim terenom ne smatra se i ulazna rampa u podrumsku etažu najveće širine 5,5 m, isključivo za ulaz u garažu, smještena uz pročelje. Kako bi se nedvojbeno mogao dokazati status konačno zaravnanog i uređenog terena, potrebno je prilikom ishođenja akta za gradnju priložiti geodetski snimak s visinskim kotama prirodnog terena prije gradnje.
(20) Kosi teren je teren čiji je nagib veći od 12% u presjecima paralelnim sa smjerom nagiba građevne čestice na dijelu na kojem je planirana gradnja građevine.
(21) Nadzemne etaže su: suteren, prizemlje, etaže katova i potkrovlje (S,P,K,Pk). Nadzemnom etažom se ne smatraju građevinski dijelovi zgrade iznad ravnog krova zgrade, kao što su zatvoreni dijelovi konstrukcije stubišta, strojarnice lifta, klimatizacije, ventilacije i sl., čiji gabariti nisu veći od tehnoloških potreba, maksimalne površine 20 m2 i maksimalne visine 3,5 m i koji ne omogućuju korištenje tog prostora u smislu osnovne namjene građevine. Zbog konfiguracije terena, pored suterena i druge nadzemne etaže mogu biti djelomično ukopane. Podrum koji nije potpuno ukopan smatra se nadzemnom etažom, u smislu ovih Odredbi.
(22) Osnovna građevina je građevina iste ili pretežite namjene sukladno prostorno-planskoj namjeni.
(23) Podzemna etaža je potpuno ukopan podrum (Po) čiji je volumen ukopan 100% u konačno uređen i zaravnan teren. Podzemnom etažom smatra se i potpuno ukopani podrum sa ulaznom rampom u podrumsku etažu najveće širine 5,5 m izvedenu isključivo za ulaz u garažu, koja je smještena uz pročelje građevine. Zgrade mogu imati više podzemnih, potpuno ukopanih etaža.
(24) Pomoćna građevina je građevina koja se gradi na građevnoj čestici namijenjenoj gradnji osnovne građevine, a čija je namjena u funkciji osnovne građevine, kao što su: garaža, bazen, spremište, drvarnica, vrtna sjenica, nadstrešnica i slična građevina. Pomoćnom građevinom smatra se i sabirna jama, spremnik i slična građevina, ukoliko je njena visina na najnižoj točki konačno zaravnanog i uređenog terena uz građevinu viša od 1,0 m.
(25) Predvrt je hortikulturno uređen teren minimalne širine 1,0 m od regulacijske linije javnoprometne površine s koje se pristupa građevini.
(26) Prirodni teren je neizgrađena površina zemljišta (građevne čestice), bez promjene kote terena u odnosu na zatečeni teren, koja je uređena kao zelena površina bez podzemne ili nadzemne gradnje i natkrivanja, parkiranja, bazena, sportsko-rekreacijskih igrališta i slično, a prikazana na geodetskom snimku zatečenog stanja, geodetskom situacijskom nacrtu ili drugoj odgovarajućoj geodetskoj podlozi s prikazom visinskih kota. U tehničkoj dokumentaciji za ishođenje akta za građenje potrebno je u presjeku građevine obavezno ucrtati liniju prirodnog (zatečenog) terena.
(27) Profil prometnice predstavlja karakterističan poprečan presjek ceste sa utvrđenim dimenzijama za kolni i pješački promet. U profil prometnice nije uključena širina bankine i odvodnog jarka.
(28) Regulacijski pravac predstavlja pravac koji razgraničuje površine građevnih čestica i postojećih ili planiranih prometnih površina s kojih se ostvaruje kolni pristup građevini te prema ostalim dodirnim kolnim ili pješačkim površinama (pješačkim stazama, prilazima i sl.). U smislu režima korištenja regulacijski pravac odvaja javnu površinu od privatne površine. Građevna čestica može imati jedan ili više regulacijskih pravaca.
(29) Tihi obrt u smislu ovih odredbi predstavlja obavljanje gospodarskih aktivnosti koje su kompatibilne stanovanju, tj. koje ne proizvode buku veću od dopuštene sukladno posebnom propisu, ne proizvode neugodne mirise, ne zahtijevaju značajan promet te nemaju utjecaja na zdravlje ljudi kao npr. intelektualne usluge, financijske usluge, servisi, umjetničke djelatnosti i sl., a sve sukladno odluci o komunalnom redu.
(30) Slobodnostojeća građevina je građevina koja sa svih strana ima neizgrađen prostor (vlastitu građevnu česticu ili javnu površinu).
(31) Visina građevine mjeri se od najniže kote konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njenom najnižem dijelu do vijenca građevine.
(32) Vijenac građevine je:
- kod građevina s ravnim krovom kota gornjeg ruba nosive stropne konstrukcije posljednje etaže bez slojeva krova zadnjega kata,
- kod građevina s kosim krovom i građevina s etažom koja se upisuje u pretpostavljeni volumen građevine s kosim krovom vrh nadozida potkrovlja, odnosno kota sjecišta unutarnje plohe nadozida i unutarnje plohe stropne konstrukcije kosog krova.
(33) Kod izvedbe kosog krova visina nadozida mjerena od gotovog poda ne može biti viša od 1,2 m.
(34) Kod izvedbe ravnog krova maksimalna visina krovne atike iznad gornje kote stropne konstrukcije može iznositi 1,2 m.
(35) Ostali pojmovi upotrebljeni u ovom Planu imaju značenje određeno prema Zakonu o prostornom uređenju te propisima i aktima donesenim na temelju tog Zakona."
Članak 6.
U članku 5., stavak 1. mijenja se i glasi:
"(1) Uvjeti određivanja namjene površina u zoni obuhvata Plana temelje se na smjernicama utvrđenim Generalnim urbanističkim planom Grada Dubrovnika te dokumentima izrađenim za potrebe izrade ovog Plana: "Urbanistički plan uređenja Radeljević - Libertas. Konzervatorska dokumentacija" (izrađivač Omega engineering d.o.o., 2008. godine), "Konzervatorska podloga za potrebe izrade Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja "Radeljević - Libertas"" (izrađivač CORE d.o.o., 2024. godina) i "Komparativna analiza varijantnih rješenja uz prijedlog idejnog prometnog rješenja zone Radeljević - Libertas" (izrađivač Fakultet prometnih znanosti, Zavod za prometno planiranje, 2023. godine)."
Članak 7.
(1) U članku 6., stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) Unutar obuhvata Plana planiraju se površine sljedećih namjena:
- stambena namjena (S)
- mješovita namjena - pretežito poslovna (M2)
- mješovita namjena - pretežito poslovna (M2) / gospodarska namjena - garažno-poslovna (K4)
- javne zelene površine - javni park (Z1)
- površine infrastrukturnih sustava - trafostanica (TS)
- javne prometne površine
- javne pješačke površine."
(2) U istom članku, stavak 3. se briše.
Članak 8.
Članak 7. mijenja se i glasi:
"(1) Površina obuhvata Plana podijeljena je u prostorne cjeline, kako je prikazano na kartografskom prikazu 4. Način i uvjeti gradnje.
(2) Prostorne cjeline predstavljaju zone unutar obuhvata koje dijele funkcionalne i/ili oblikovne karakteristike te su za svaku od njih dana zasebna pravila provedbe zahvata u prostoru.
(3) Dozvoljeno je etapno i fazno građenje svih građevina unutar obuhvata Plana.
(4) Sve građevine unutar obuhvata Plana mogu se graditi i rekonstruirati neposrednom provedbom ovog Plana."
Članak 9.
(1) U članku 8., stavku 1., tekst "lokacijskim dozvolama" mijenja se tekstom "aktima za provedbu prostornih planova", a riječ "konzervatorske" mijenja se riječju "posebne".
(2) U istom članku, stavku 2., iza teksta "čestica ili" dodaje se tekst "je moguće", a tekst "prema funkcionalnom načelu" mijenja se tekstom "sukladno uvjetima za gradnju propisanim ovim Odredbama".
(3) U istom članku, stavak 3. se briše.
Članak 10.
Članak 9. mijenja se i glasi:
"(1) Površina stambene namjene (S) u prostornoj cjelini 1, određena je u jugozapadnom dijelu obuhvata Plana te obuhvaća zaštićeno nepokretno kulturno dobro Ljetnikovac Vuić – vrt pred zapadnim pročeljem i kapelicu te nekoliko stambenih objekata.
(2) Na površini stambene namjene planira se rekonstrukcija postojećeg građevinskog fonda u svrhu primjerenog održavanja objekata ili poboljšanja uvjeta stanovanja. Nova izgradnja nije predviđena."
Članak 11.
Članak 10. mijenja se i glasi:
„Planom je određena površina mješovite namjene - pretežito poslovne (M2) u većem dijelu prostorne cjeline 2 te dvije površine mješovite namjene - pretežito poslovne (M2) / gospodarske namjene - garažno-poslovne (K4), jedna u prostornoj cjelini 3, druga u većem dijelu prostorne cjeline 4."
Članak 12.
Članak 11. mijenja se i glasi:
„Javna zelena površina - javni park (Z1) planirana je unutar prostorne cjeline 5 te namijenjena ponajprije za hortikulturno uređenje. Unutar nje moguće je uređenje pješačkih staza, odmorišta, paviljona, dječjih igrališta, javne rasvjete i opremanje urbanom opremom, kao što su klupe, fontane, koševi za smeće i sl.".
Članak 13.
Članak 12. mijenja se i glasi:
„Planom je određena površina infrastrukturnih sustava (TS), u sklopu prostorne cjeline 2, na kojoj je izgrađena postojeća trafostanica."
Članak 14.
Članak 13. mijenja se i glasi:
"(1) Cestovne površine obuhvaćaju novu ulicu unutar obuhvata Plana sa kružnim tokom, dio koridora postojeće Vukovarske ulice u južnom dijelu obuhvata i prometnicu uz sjeveroistočni dio obuhvata.
(2) Pješačke površine obuhvaćaju pješačku ulicu Silvija Strahimira Kranjčevića koja povezuje Obalu Stjepana Radića s ulicom A. Hebranga koja prolazi uz sjevero-istočni obuhvat Plana. Pješačka površina prolazi dijelom kroz prostornu cjelinu 2, a dijelom kroz prostornu cjelinu 4."
Članak 15.
Ispred članka 14. dodaje se naslov "1.1. Oblici korištenja".
Članak 16.
(1) U članku 14., stavak 2. mijenja se i glasi:
"(2) Zona nove gradnje odnosi se na veći dio obuhvata Plana: sjeveroistočni dio zone "Radeljević" i cijelu zonu "Libertas"."
(2) U istom članku, stavku 3., iza teksta "koje se nalazi" dodaje se tekst "zaštićeno kulturno dobro - ljetnikovac Bassegli - Gozze i", a iza teksta "''Prvoga dalmatinskoga trgovačkog društva"" dodaje se tekst "te postojeće građevine u sjevernom dijelu stambene namjene uz pješačku površinu".
(3) U istom članku, stavku 5., tekst "(rješenje Klasa: UP/I-612-08/07-06/0216)" mijenja se tekstom "i veći dio površine stambene namjene (S)".
Članak 17.
Članak 15. mijenja se i glasi:
"(1) Sadržaji gospodarske namjene mogu se planirati na površinama mješovite namjene - pretežito poslovne (M2) i na površinama mješovite namjene - pretežito poslovne (M2) / gospodarske namjene - garažno-poslovne (K4), unutar stambeno-poslovne ili poslovne građevine.
(2) Detaljni uvjeti za gradnju stambeno-poslovnih i poslovnih građevina propisani su u poglavlju 4. Uvjeti i način gradnje stambenih i stambeno-poslovnih građevina ovih Odredbi."
Članak 18.
Članak 16. mijenja se i glasi:
"(1) Javni i društveni sadržaji mogu se planirati na površinama mješovite namjene - pretežito poslovne (M2) i na površinama mješovite namjene - pretežito poslovne (M2) / gospodarske namjene - garažno-poslovne (K4), unutar stambeno-poslovne ili poslovne građevine.
(2) Ovim Planom nije predviđen smještaj građevina javnih i društvenih djelatnosti na zasebnoj čestici.
(3) Od javnih i društvenih sadržaja, unutar obuhvata Plana mogu se planirati upravni, socijalni, zdravstveni i kulturni sadržaji.
(4) Detaljni uvjeti gradnje propisani su u poglavlju 4. Uvjeti i način gradnje stambenih i stambeno-poslovnih građevina ovih Odredbi."
Članak 19.
Članci 17., 18., 19., 20., 21., 22. i 23. se brišu.
Članak 20.
Iza članka 23. dodaje se naslov "4.1. Opći uvjeti i način gradnje stambeno-poslovnih i poslovnih građevina".
Članak 21.
Ispred naslova "Uređenje građevne čestice" dodaje se broj "4.1.1.".
Članak 22.
(1) U članku 24., stavak 4. mijenja se i glasi:
"(4) Detaljni uvjeti za priključke na cestovnu površinu utvrdit će se temeljem posebnih uvjeta mjerodavnih tijela."
(2) U istom članku, stavci 5. i 9. se brišu.
(3) Ispred stavka 6. istog članka, dodaje se oznaka članka 24.a., a dosadašnji stavci 6., 7., 8. i 10. postaju stavci 1., 2., 3. i 4.
Članak 23.
(1) U članku 25., stavci 1. i 2. se mijenjaju i glase:
"(1) Minimalan postotak hortikulturno uređenog terena na građevnoj čestici određen je u ovom poglavlju za svaku prostornu cjelinu odnosno za svaku namjenu pojedinačno.
(2) Od propisane površine hortikulturno uređenog terena na građevnoj čestici preporuča se znatan dio urediti kao visoko zelenilo."
(2) U istom članku, dodaje se novi stavak 6. koji glasi:
"(6) Površina terena iznad podruma/suterena/prizemlja definira se i uređuje se kao javni prostor u obliku trgova, parkovnih nasada i uređenih zelenih površina."
Članak 24.
U članku 27., stavku 3., tekst "Idejnom projektu planiranih objekata" mijenja se tekstom "projektnoj dokumentaciji".
Članak 25.
Ispred naslova "Oblikovanje stambenih, stambeno-poslovnih i poslovnih građevina" dodaje se broj "4.1.2.", a u naslovu se tekst "stambenih," briše.
Članak 26.
U članku 28., stavak 1. se briše, a dosadašnji stavak 2. postaje stavak 1.
Članak 27.
(1) U članku 29., stavak 2. se mijenja i glasi:
"(2) Na pročeljima objekata poslovne i poslovno-stambene namjene dopušteno je oglašavanje u vidu isticanja logotipa i naziva poslovnih subjekata i brendova koje zastupaju, neovisno o veličini natpisa. Postavljanje reklamnih plakata nije dopušteno."
(2) U istom članku, stavak 4. se mijenja i glasi:
"(4) Umjesto kosog krova omogućuje se gradnja uvučene etaže čiji volumen mora biti takav da se može upisati u pretpostavljeni volumen građevine s kosim krovom."
(3) U istom članku, dodaje se novi stavak 5. koji glasi:
"(5) Kod ravnih krovova, sukladno konzervatorskim smjernicama, sugerira se izvedba istih kao zelenih krovova, kako u svrhu neutralizacije instalacijskih uređaja korekturnim zelenilom, tako i u svrhu sprečavanje degradacije vizura koje su u prvom planu određene krovnim plohama."
Članak 28.
Ispred naslova "Priključak na infrastrukturu" dodaje se broj "4.1.3.".
Članak 29.
U članku 31., stavku 1., iza teksta "pogleda s ulice." dodaje se tekst "Prostor za odlaganje otpada može se urediti i unutar građevine.".
Članak 30.
U članku 32., stavku 1., riječ "telekomunikacije" mijenja se tekstom "elektroničke komunikacije".
Članak 31.
Iza članka 32. dodaju se naslovi i članci od 32.a do 32.m, koji glase:
„4.2. Uvjeti i način gradnje unutar prostorne cjeline 1
Članak 32.a
(1) Na površinama stambene namjene (S), unutar prostorne cjeline 1, planirano je održavanje postojećeg stanja. Nije dozvoljena prenamjena postojećih građevina.
(2) Građevine koje su zaštićena i evidentirana kulturna dobra, unutar prostorne cjeline 1, moguće je rekonstruirati prema posebnim uvjetima dobivenim od nadležnog tijela – Konzervatorskog odjela u Dubrovniku.
(3) Ostale postojeće građevine u prostornoj cjelini 1 moguće je rekonstruirati u postojećim gabaritima, u svrhu primjerenog održavanja objekata ili poboljšanja uvjeta stanovanja.
(4) Na površini stambene namjene (S) potrebno je zadržati sve postojeće vrtne zelene površine.
(5) Unutar prostorne cjeline 1 zadržava se postojeća parcelacija. Dozvoljava se utvrđivanje građevinskih čestica za one građevine za koja ista nije utvrđena.
(6) Postojeće građevine unutar prostorne cjeline 1 priključuju se na pješačku površinu.
4.3. Uvjeti i način gradnje unutar prostorne cjeline 2.
Članak 32.b
(1) Na površini mješovite - pretežito poslovne namjene (M2) u prostornoj cjelini 2, nije predviđena gradnja novih već samo rekonstrukcija postojećih građevina.
(2) Građevine koje su zaštićena kulturna dobra, unutar prostorne cjeline 2, moguće je rekonstruirati prema posebnim uvjetima dobivenim od nadležnog tijela – Konzervatorskog odjela u Dubrovniku.
(3) Unutar postojećih građevina mogu se planirati sljedeći sadržaji:
- stambeni
- poslovni (uslužni, uredski, trgovački i sl.)
- javni i društveni
- ugostiteljsko-turistički.
(4) Na ostalom dijelu površine mješovite - pretežito poslovne namjene (M2) u prostornoj cjelini 2, mogu se uređivati parkovi i dječja igrališta, pješačke staze te pristupni i interventni putevi.
(5) Najmanje 40% površine prostorne cjeline 2 mora biti hortikulturno uređeno.
(6) Nekadašnji renesansni vrt na površini oko ljetnikovca Bassegli - Gozze potrebno je revitalizirati na način da se prostor oko same građevine uredi kao zelena površina – javni park, kako je prikazano na kartografskim prikazima 3.2. Oblici korištenja i 4. Način i uvjeti gradnje.
(7) Unutar prostorne cjeline 2 kao pristup građevinama koristit će se planirana cestovna površina s kružnim tokom.
(8) Potreban broj parkirališno-garažnih mjesta (PGM) za građevine unutar prostorne cjeline 2 potrebno je zadovoljiti na parkirališnoj površini odnosno garaži u neposrednoj blizini do 100 m udaljenosti.
(9) Potreban broj PGM propisan je u poglavlju 5.1.1. Javna parkirališta i garaže, ovisno o planiranoj namjeni građevine.
4.4. Uvjeti i način gradnje unutar prostornih cjelina 3 i 4
Članak 32.c
(1) Na površinama mješovite namjene - pretežito poslovne (M2) / gospodarske namjene - garažno-poslovne (K4), u prostornim cjelinama 3 i 4, mogu se graditi jednonamjenske poslovne građevine i stambeno-poslovne građevine.
(2) Građevine za stanovanje obvezno imaju javne ili poslovne sadržaje u prizemlju. Razina suterena/prizemlja, u zgradama unutar prostorne cjeline 3, definira se i uređuje kao javni prostor u obliku trgova, parkovnih nasada i uređenih zelenih površina.
(3) Na površinama iz ovog članka, moguće je graditi:
- sadržaje poslovne i stambene namjene,
- sadržaje javne i društvene namjene,
- sadržaje ugostiteljsko-turističke namjene,
- trgovine, tržnice, robne kuće,
- izložbeno-prodajne salone,
- uslužne sadržaje,
- obrtne sadržaje,
- građevine za malo poduzetništvo,
- gradske komunalne servise,
- sadržaje za šport i rekreaciju,
- parkove i dječja igrališta,
- javne garaže,
- infrastrukturne objekte.
(4) Na predmetnim površinama ne mogu se graditi skladišta i proizvodne građevine.
(5) Unutar prostorne cjeline 3 ne mogu se graditi trgovački centri (sukladno posebnim propisima).
(6) Na površinama iz ovog članka, obavezno je planirati javnu garažu s 200 parkirališno-garažnih mjesta prema uvjetima iz poglavlja 5.1.1. Javna parkirališta i garaže ovih Odredbi.
Članak 32.d
(1) Na površinama mješovite namjene - pretežito poslovne (M2) / gospodarske namjene - garažno-poslovne (K4), određene su uvjeti za formiranje građevnih čestica za svaku namjenu pojedinačno.
(2) Za gradnju trafostanice, dozvoljeno je formirati i manju građevnu česticu od onih propisanih u ovom poglavlju.
(3) Na površinama iz ovog članka, dozvoljeno je graditi slobodnostojeće građevine.
Članak 32.e
(1) Stambeno-poslovne i poslovne građevine na površinama iz prethodnog stavka, mogu se graditi do maksimalne visine 22,0 m.
(2) U izračun visine zgrade ne ulaze građevinski dijelovi zgrade iznad njenog ravnog krova, kao što su zatvoreni dijelovi konstrukcije stubišta, strojarnice lifta, klimatizacije, ventilacije i sl., čiji gabariti nisu veći od tehnoloških potreba, maksimalne površine 20 m2 i maksimalne visine 3,5 m i koji ne omogućuju korištenje tog prostora u smislu osnovne namjene građevine. Navedeni građevinski dijelovi zgrade iz ovog stavka ne mogu se graditi na uličnom pročelju zgrade u prostornoj cjelini 4 prema Vukovarskoj ulici.
(3) Najveći broj nadzemnih etaža nije određen, ali je ograničen visinom građevine i koeficijentom iskorištenosti određenih u ovom članku. Najveći broj podzemnih etaža nije određen.
(4) Ako se gradi više od jedne potpuno ukopane etaže u svrhu garažiranja, moguće je isključivo u tu svrhu povećati koeficijent iskorištenosti (kis) za 0,3.
Članak 32.f
(1) Na kartografskom prikazu 4. Način i uvjeti gradnje određeni su nadzemni gradivi dijelovi prostornih cjelina 3 i 4 na kojima je predviđena nova gradnja.
(2) Minimalna udaljenost građevinskog pravca od regulacijskog pravca, na površinama mješovite namjene - pretežito poslovne (M2) / gospodarske namjene - garažno-poslovne (K4), u prostornim cjelinama 3 i 4, iznosi 5,0 m.
(3) Iznimno, u prostornoj cjelini 3 određen je obavezni građevinski pravac, udaljen 3,5 m od regulacijske linije javne prometne površine Vukovarske ulice.
(4) Građevine se mogu graditi unutar cijele površine gradivog dijela, sukladno propisanom koeficijentu izgrađenosti.
(5) Izvan i unutar gradivih dijelova, dopuštena je izgradnja potpornih zidova, terasa u prizemlju, predvrtova, stepenica položenih na terenu, nadstrešnica, pergola i sličnih lakih konstrukcija, prometnih i parkirališnih površina, dječjih i sportskih igrališta, instalacija i uređaja komunalne infrastrukture. Izvan gradivog dijela nije dopuštena izgradnja balkona, lođa, istaka ili drugih nadzemnih dijelova zgrade.
(6) Potpuno ukopane podrumske etaže stambeno-poslovnih i poslovnih građevina mogu se graditi na udaljenosti najbliže 1 m od granice vlastite građevne čestice i na udaljenosti od minimalno 5 m od granice s javnom prometnom površinom ako na tom dijelu nema vrijednog postojećeg zelenila, a na temelju posebnog elaborata vrednovanja postojeće vegetacije. Potpuno ukopane podrumske etaže koje služe isključivo kao garaža mogu imati tlocrtnu površinu do najviše 70% građevne čestice.
Članak 32.g
(1) Građevna čestica mora se nalaziti uz sagrađenu javno-prometnu površinu ili je za javno-prometnu površinu prethodno izdan akt o gradnji.
(2) Građevna čestica za gradnju gospodarskih građevina mora se nalaziti uz sagrađenu javno-prometnu površinu, kolnika širine najmanje 5,5 m.
(3) Građevine unutar prostorne cjeline 3 mogu se priključiti na cestovnu površinu s kružnim tokom ili cestovnu površinu na sjevernom dijelu obuhvata. Građevine unutar prostorne cjeline 4 priključuju se na planiranu cestovnu površinu s kružnim tokom.
(4) Parkirne i garažne površine, kapaciteta sukladno normativima propisanim u poglavlju
5.1.1. Javna parkirališta i garaže, moraju biti osigurane na građevnoj čestici.
Članak 32.h
Ostali uvjeti za gradnju stambeno-poslovnih građevina na površinama mješovite namjene - pretežito poslovne (M2) / gospodarske namjene - garažno-poslovne (K4), u prostornim cjelinama 3 i 4, su sljedeći:
- minimalna površina građevinske čestice je 1000 m2
- maksimalna površina građevinske čestice je 5000 m2
- dozvoljena je i veća površina građevne čestice od one propisane prethodnom alinejom, ali se maksimalne vrijednosti koeficijenata izgrađenosti i iskorištenosti izračunavaju na veličinu parcele od 5000 m2
- najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi 0,7
- najveći koeficijent iskorištenosti iznosi 2,0
- najmanja udaljenost građevine od međa susjednih građevnih čestica iznosi H/2 (gdje je H visina građevine)
- najmanje 30% površine građevne čestice mora biti hortikulturno uređeno.
Članak 32.i
Ostali uvjeti za gradnju garažno-poslovnih građevina na površinama mješovite namjene - pretežito poslovne (M2) / gospodarske namjene - garažno-poslovne (K4), unutar prostornih cjelina 3 i 4, su sljedeći:
- djelatnost koja se u njima obavlja ne smije ugrožavati okoliš
- najmanja veličina građevinske čestice iznosi 800 m2
- maksimalna površina građevinske čestice je 5000 m2
- dozvoljena je i veća površina građevne čestice od one propisane prethodnom alinejom, ali se maksimalne vrijednosti koeficijenata izgrađenosti i iskorištenosti izračunavaju na veličinu parcele od 5000 m2
- najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi 0,7
- najveći koeficijent iskorištenosti iznosi 2,5
- najmanja udaljenost građevine od međa susjednih građevnih čestica iznosi H/2 (gdje je H visina građevine), a ne manje od 4,0 m
- najmanje 30% površine građevne čestice mora biti hortikulturno uređeno.
Članak 32.j
Ako se na površinama mješovite namjene - pretežito poslovne (M2) / gospodarske namjene - garažno-poslovne (K4), unutar prostornih cjelina 3 i 4, grade građevine komplementarne osnovnoj namjeni kao što su uslužni i proizvodni obrti, servisni, trgovački, komunalni i sl. sadržaji, obvezni se sljedeći uvjeti:
- djelatnost koja se u njima obavlja ne smije ugrožavati okoliš
- minimalna je veličina građevinske čestice 400 m2
- maksimalna površina građevinske čestice je 800 m2
- dozvoljena je i veća površina građevne čestice od one propisane prethodnom alinejom, ali se maksimalne vrijednosti koeficijenata izgrađenosti i iskorištenosti izračunavaju na veličinu parcele od 800 m2
- maksimalni je koeficijent izgrađenosti 0,7
- maksimalni je koeficijent iskorištenosti 1,0
- najmanja udaljenost građevine od međa susjednih građevnih čestica iznosi H/2 (gdje je H visina građevine), ali ne manje od 3,0 m
- najmanje 40% površine građevinske čestice mora biti hortikulturno uređeno.
Članak 32.k
Ukoliko se na površinama mješovite namjene - pretežito poslovne (M2) / gospodarske namjene - garažno-poslovne (K4), unutar prostornih cjelina 3 i 4, grade gospodarske građevine namijenjene turizmu i ugostiteljstvu, kao što su manji hoteli s pratećim ugostiteljskim sadržajima, vrijede sljedeći uvjeti:
- minimalna je veličina građevne čestice 1000 m2
- maksimalna veličina čestice se ne propisuje, ali se maksimalne vrijednosti koeficijenata izgrađenosti i iskorištenosti izračunavaju na veličinu čestice od 3000 m2
- maksimalni je koeficijent izgrađenosti 0,7
- maksimalni je koeficijent iskorištenosti 1,5
- najmanja udaljenost građevine od međa susjednih građevnih čestica iznosi H/2 (gdje je H visina građevine), a ne manje od 4,0 m
- najmanje 30% površine građevinske čestice mora biti hortikulturno uređeno.
Članak 32.l
(1) Na građevnoj čestici na površinama mješovite namjene - pretežito poslovne (M2) / gospodarske namjene - garažno-poslovne (K4), dozvoljeno je graditi bazene kao pomoćne građevine.
(2) Nenatkrivene otvorene bazenske školjke, površine do 100 m2, ukopane u tlo, ne ulaze u izračun koeficijenta izgrađenosti.
(3) Minimalna udaljenost bazena s pripadajućim pomoćnim prostorijama (strojarnica, instalacijska etaža i sl.) je 3,0 m od granice građevinske čestice.
(4) Na građevnoj čestici moguće je urediti dječja i sportsko-rekreacijska igrališta. Sva vanjska igrališta ne ulaze u izračun koeficijenta izgrađenosti.
Članak 32.m
(1) Dozvoljena je rekonstrukcija postojećih građevina na površini mješovite namjene - pretežito poslovne (M2) / gospodarske namjene - garažno-poslovne (K4) unutar prostorne cjeline 3, uz uvjete iz ovog članka.
(2) Postojeće građevine (samostojeće, dvojne, niz), izgrađene na građevnim česticama manjim od onih propisanih ovim Planom, ali ne manjim od 200 m2, mogu se rekonstruirati uz poštivanje zatečenog koeficijenta izgrađenosti (ako je veći od propisanog), propisanog koeficijenta iskorištenosti, propisane visine, uz propisanu udaljenost od susjednih građevina.
(3) Kad je površina čestice zgrade ujedno i površina građevinske čestice, omogućuje se rekonstrukcija u okviru postojećih gabarita.
(4) Ako je postojeća građevina (ruševina) identična građevnoj čestici, ako se radi o samostojećim, dvojnim ili građevinama u nizu pa one ne mogu formirati građevinsku česticu (između ostaloga objekti i sklopovi ambijentalne vrijednosti postojećih zgrada ili ruševina), mogu se rekonstruirati u postojećim horizontalnim gabaritima, visine prema materijalnim dokazima o nekadašnjoj katnosti ili prema zatečenoj izvornoj katnosti, za što je potrebno konzultirati Konzervatorski odjel u Dubrovniku.
(5) Građevine koje ne zadovoljavaju propisanu udaljenost rekonstruiraju se u okviru postojećih gabarita.
(6) Kod rekonstrukcije građevina moguće je zadržati postojeću udaljenost građevinskog pravca prema regulacijskom pravcu i dopušta se izvedba otvora na tom pročelju."
Članak 32.
1) U naslovu "UVJETI UREĐENJA, TJ. GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA" riječ "TELEKOMUNIKACIJSKE" mijenja se tekstom "ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJSKE".
Članak 33.
(1) U članku 33., stavku 1., riječ "telekomunikacijskoga" mijenja se tekstom "elektroničkog komunikacijskog".
(2) U istom članku, stavak 2. mijenja se i glasi:
"(2) Trase i površine građevina i uređaja prometne i komunalne infrastrukturne mreže prikazane su u grafičkom dijelu Plana na kartografskim prikazima 2.1. Prometna, ulična i komunalna infrastruktura - Promet, 2.2. Prometna, ulična i komunalna infrastruktura - Energetika i elektroničke komunikacije, 2.3. - Prometna, ulična i komunalna infrastruktura - Vodoopskrba i 2.4. Prometna, ulična i komunalna infrastruktura - Odvodnja otpadnih voda u mjerilu 1:1000."
(3) U istom članku, stavak 6. mijenja se i glasi:
"(6) Način i uvjeti priključenja građevina na javnu prometnu površinu i/ili postrojenja i uređaje pojedine vrste komunalne infrastrukture bit će određeni posebnim uvjetima građenja nadležnih javnopravnih tijela."
Članak 34.
Članak 34. mijenja se i glasi:
"(1) Trase i koridori prometnoga sustava definirani su u tekstualnom dijelu Plana i u kartografskom prikazu 2.1. Prometna, ulična i komunalna infrastruktura - Promet u mjerilu 1:1000.
(2) Planom su obuhvaćene sljedeće prometne površine:
- dio koridora glavne gradske ulice - Vukovarska ulica
- planirana cesta s kružnim tokom
- planirana cesta na sjeveroistočnom dijelu obuhvata Plana
- pješačke površine - ulica S.S.Kranjčevića."
Članak 35.
U članku 35., stavku 1., riječ "telekomunikacijske" mijenja se tekstom "elektroničke komunikacijske".
Članak 36.
Članak 37. mijenja se i glasi:
„Na glavnoj gradskoj ulici u južnom dijelu obuhvata Plana, određena je lokacija autobusnog stajališta."
Članak 37.
Članak 38. mijenja se i glasi:
"(1) Planom je određena cestovna prometnica s kružnim tokom koja se priključuje na Vukovarsku ulicu, a na zapadnoj strani na ulicu planiranu GUP-om Grada Dubrovnika.
(2) Ulica iz prethodnog stavka planira se sa dvosmjernim kolnikom širine 6,0 m (3 + 3 m) i s obostranim nogostupom širine 1,6 m. Ukupna širina koridora ceste je minimalno 9,2 m."
Članak 38.
Članak 39. se briše.
Članak 39.
Članak 40. mijenja se i glasi:
"(1) Planom je određena cestovna prometnica u sjeveroistočnom dijelu obuhvata, koja se priključuje na ulicu A. Hebranga.
(2) Ulica iz prethodnog stavka planira se sa dvosmjernim kolnikom širine 5,0 m (2,5 + 2,5 m) i s obostranim nogostupom širine 1,5 m. Ukupna širina koridora ceste je 8,0 m."
Članak 40.
Članak 41. mijenja se i glasi:
„Pri gradnji novih dionica, kao i rekonstrukciji postojećih cesta i ulica, potrebno je obaviti sanaciju površina tako da se planiraju drvoredi uz prometnicu gdje god tehničke mogućnosti uporabe i održavanja trase to dozvoljavaju."
Članak 41.
U članku 42., stavku 2., tekst "Nivelete cesta prilagođene su kotama terena na rubovima obuhvata i visinskim kotama platoa budućih zona." se briše.
Članak 42.
U članku 43., stavci 3. i 4. se brišu.
Članak 43.
Članak 44. mijenja se i glasi:
"(1) Unutar obuhvata Plana nije predviđena gradnja javnih parkirališta.
(2) Parkirališne potrebe za građevine unutar obuhvata Plana potrebno je osigurati na način propisan u svakoj pojedinoj prostornoj cjelini. Potreban broj parkirališnih mjesta dan je u tablici koja slijedi.
|
Namjena |
Potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta (PGM) po m2 neto površine građevine |
|
stambene građevine |
2 PGM / 1 funkcionalna jedinica i još najmanje dodatnih 10% |
|
restoran, kavana |
1 PGM/25 m2 |
|
caffe bar, slastičarnica i sl. |
1 PGM/10 m2 |
|
hoteli, apart hoteli, pansioni i sl. |
sukladno posebnim propisima RH kojima se definira broj parkirnih mjesta za smještajne objekte iz skupine hotela, kampova i drugih vrsta ugostiteljskih objekata za smještaj |
|
robna kuća, supermarket |
1 PGM na 15 m2 prodajne površine |
|
ostale trgovine |
1 PGM na 30 m2 prodajne površine, a najmanje 2 PM, od kojih jedno posebno označeno za vozila opskrbe |
|
skladišta |
1 PGM/100 m2, a najmanje 1 PM; za skladišta preko 100 m2 minimalno jedno posebno označeno mjesto za vozila opskrbe |
|
banke, agencije, poslovnice (javni dio) |
1 PGM/25 m2, a najmanje 2 PM |
|
uredi i kancelarije |
1 PGM/50 m2 |
|
dječji vrtići i jaslice |
1 PGM/100 m2 |
|
fakulteti |
1 PGM/70 m2 |
|
instituti |
1 PGM/100 m2 |
|
kina, kazalište, dvorane za javne skupove, kongresne dvorane |
1 PGM/50 m2 |
|
muzeji, galerije, biblioteke |
1 PGM/50 m2, a najmanje 4 PM; za muzeje 1 PM za autobus |
|
ambulante, poliklinike, dom zdravlja |
1 PGM/20 m2 |
|
domovi za stare |
1 PGM/200 m2 |
|
športski objekti zatvoreni, bez gledališta |
1 PM/200 m2 |
|
športski objekti i igrališta s gledalištem |
1 PM/10 sjedećih mjesta |
(3) Broj parkirališnih/garažnih mjesta utvrđuje se kumulativno za sve planirane namjene unutar pojedine građevne čestice.
(4) Iznimno, u stambeno-poslovnim građevinama koje moraju imati preko 600 PGM sukladno tablici u ovom članku, može se umanjiti ukupni planirani kapacitet PGM primjenom koeficijenta istovremenosti korištenja, ali ne više od 20 % što se posebno mora obrazložiti.
(5) Na površinama mješovite namjene - pretežito poslovne (M2) / gospodarske namjene - garažno-poslovne (K4), u prostornim cjelinama 3 i 4, obavezno je planirati javnu garažu od 200 PGM, na način da se u prostornoj cjelini 3 mora osigurati najmanje 120 PGM, a u prostornoj cjelini 4 najmanje 80 PGM.
(6) Ukoliko se u prostornoj cjelini formira više građevnih čestica, gorenavedeni broj PGM mora se osigurati na svakoj građevnoj čestici proporcionalno njenoj površini u odnosu na ukupnu površinu prostorne cjeline.
(7) Iznimno od prethodnog stavka, ukoliko je traženi broj PGM iz stavka 5) ovog članka već zadovoljen unutar prostorne cjeline, na preostalim građevnim česticama u toj prostornoj cjelini koje još nisu izgrađene nije potrebno planirati javne garaže.
(8) PGM javne garaže ne mogu se ubrajati u potreban broj PGM propisan odredbama Plana za pojedine namjene planirane u tim građevinama."
Članak 44.
Članak 45. mijenja se i glasi:
"(1) Unutar obuhvata Plana nisu planirani trgovi.
(2) Pješačke površine obuhvaćaju pješačku ulicu Silvija Strahimira Kranjčevića koja povezuje Vukovarsku ulicu s ulicom A. Hebranga koja prolazi uz sjevero-istočni obuhvat Plana.
(3) Pješačka površina zadržava najmanje svoju postojeću širinu no dozvoljeno ju je i proširiti.
(4) Raskrižje pješačke površine sa planiranom cestovnom prometnicom moguće je riješiti u jednoj ili dvije razine.
(5) Obavezno je uređenje pješačke staze za javno korištenje, minimalne širine 1,6 m, između Ulice Andrije Hebranga i Obale Stjepana Radića, unutar prostornih cjelina 2 i 3 u zapadnom dijelu obuhvata.
(6) Biciklistički promet nije planiran."
Članak 45.
Članak 46. se briše.
Članak 46.
U naslovu "5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže" riječ "telekomunikacijske" mijenja se tekstom "elektroničke komunikacijske".
Članak 47.
(1) U članku 47., stavku 1., tekst "br. 2.3. Elektroenergetika i telekomunikacije" mijenja se tekstom "2.2. Prometna, ulična i komunalna infrastruktura - Energetika i elektroničke komunikacije".
(2) U istom članku, stavku 6., riječ "telekomunikacija" mijenja se tekstom "elektroničkih komunikacija".
(3) U istom članku, stavku 7., riječ "telekomunikacijsku" mijenja se tekstom "elektroničku komunikacijsku".
(4) U istom članku, stavku 8., tekst "mobilne telekomunikacijske" mijenja se tekstom "elektroničke komunikacijske".
(5) U istom članku dodaju se novi stavci 9., 10. i 11. koji glase:
"(9) Planom se omogućuje postavljanje eventualno potrebnih građevina (vanjskih kabinet-ormarića) za smještaj elektroničke komunikacijske opreme zbog potreba uvođenja novih tehnologija ili pristupa novih operatora odnosno rekonfiguracije mreže.
"(10) Nova elektronička komunikacijska infrastruktura za pružanje javne komunikacijske usluge putem elektromagnetskih valova, bez korištenja vodova, planira se postavom osnovnih postaja i njihovih antenskih sustava na antenskim prihvatima na izgrađenim građevinama i rešetkastim i/ili jednocjevnim stupovima.
"(11) Potrebno je voditi računa o mogućnosti pokrivanja područja radijskim signalom koji će se emitirati antenskim sustavima smještenim na antenske prihvate (zgrade i/ili stupove), uz načelo zajedničkog korištenja od strane svih operatora."
Članak 48.
(1) U članku 48., stavku 1., tekst ", u poglavlju 3.5. Komunalna infrastruktura Plana" se briše, tekst "2.3. Elektroenergetika i telekomunikacije, 2.4." mijenja se tekstom "2.2. Prometna, ulična i komunalna infrastruktura - Energetika i elektroničke komunikacije, 2.3. - Prometna, ulična i komunalna infrastruktura -", a broj "2.5." mijenja se tekstom "2.4. Prometna, ulična i komunalna infrastruktura -".
(2) U istom članku, stavak 3. mijenja se i glasi:
"(3) Aktom za provedbu prostornog plana ili aktom za građenje može se planirati gradnja i drugih infrastrukturnih vodova i uređaja koji nisu planirani ovim Planom, ako se za to ukaže potreba."
Članak 49.
U naslovu "5.3.1. Elektronergetski sustav" riječ "Elektronergetski" mijenja se riječju "Energetski".
Članak 50.
Članak 49. mijenja se i glasi:
„Elektroenergetski sustav i sustav plinovoda prikazani su na kartografskom prikazu 2.2. Prometna, ulična i komunalna infrastruktura - Energetika i elektroničke komunikacije, u mjerilu 1:1000."
Članak 51.
Članak 50. mijenja se i glasi:
„Za elektroenergetsku opskrbu zona "Radeljević" i "Libertas", s obzirom na raspoloživu površinu izgradnje objekata, ukupno vršno opterećenje iznosi cca 3 400 kW, pa je uz postojeće trafostanice predviđena izgradnja jedne ili više novih trafostanica i polaganje priključnih vodova 20 kV."
Članak 52.
Članak 51. mijenja se i glasi:
"(1) Postojeću transformatorsku stanicu TS 10(20)/0,4 kV - RADELJEVIĆ 1 potrebno je rekonstruirati i uskladiti s novonastalim uvjetima, kako u građevnom smislu, tako i radi povećanja snage na 1000 kVA.
(2) Nove trafostanice moguće je planirati kao samostojeće građevine na zasebnoj čestici ili ugradbene u sklopu građevine osnovne namjene.
(3) Izgradnja novih slobodnostojećih transformatorskih stanica moguća je uz sljedeće uvjete:
- minimalna površina građevne čestice je 60 m2
- minimalna širina građevne čestice je 7 m
- građevna čestica mora imati izravni kolni pristup na prometnu površinu
- građevina smije imati najviše jednu nadzemnu etažu (prizemlje)
- najveća dopuštena visina građevine je 5,0 m
- minimalna udaljenost od ruba čestice je 1 m
- neizgrađeni prostor treba zatravniti."
Članak 53.
Članak 52. mijenja se i glasi:
"(1) Za napajanje električnom energijom postojećih i planiranih građevina planira se kabelska niskonaponska mreža od trafostanice do pojedine građevine.
(2) Prilikom projektiranja potrebno je uvažiti sigurnosne udaljenosti i razmake navedene u Pravilniku o tehničkim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova nazivnog napona od 1 do 400 kV, a za podzemne kabele uvažiti minimalne sigurnosne udaljenosti križanja i paralelnog vođenja kabela navedene u Tehničkim uvjetima za polaganje elektroenergetskih kabela nazivnog napona 1 kV do 35 kV.
(3) Položaj elektroenergetskih vodova planiran je u izvankolničkim površinama u skladu s rasporedom pojaseva infrastrukturnih vodova u poprečnom presjeku ulica.
(4) Elektroenergetsku mrežu treba projektirati i izvoditi prema hrvatskim propisima usklađenima s EU normativima."
Članak 54.
Članak 53. mijenja se i glasi:
"(1) Kroz obuhvat Plana prolazi trasa planiranog podzemnog kabela 110 kV.
(2) Zaštitni pojas za podzemni kabel 110 kV je 10 m. Korištenje i uređenje prostora unutar zaštitnih koridora za kabele trebaju biti u skladu s posebnim propisima i uvjetima mjerodavnih tijela i pravnih osoba s javnim ovlastima."
Članak 55.
Članak 54. mijenja se i glasi:
"(1) Javna rasvjeta koja je u nadležnosti Grada Dubrovnika, napajat će se iz slobodnostojećih kabelskih ormara za napajanje javne rasvjete, smještenih uz napojne trafostanice.
(2) Javna rasvjeta postavlja se na rasvjetne stupove koji se napajaju podzemnom elektroenergetskom mrežom. Detaljna pozicija stupova i vodova biti će određena projektnom dokumentacijom za pripadajuću prometnicu ili javnu površinu.
(3) Stupovi javne rasvjete bojom i oblikovanjem moraju biti prilagođeni specifičnostima prateće izgradnje, a rasvjetna tijela moraju biti ekološka bez nefunkcionalnog osvjetljavanja."
Članak 56.
Članak 55. se briše.
Članak 57.
Članak 56. mijenja se i glasi:
"(1) Planom je predviđen sustav plinovoda, koji treba izvesti prema hrvatskim propisima usklađenima s EU normativima.
(2) Svaka građevina mora imati zasebni srednjetlačni kućni priključak koji završava plinskim regulacijskim uređajem uključivo s glavnim zaporom smještenim u ormariću na fasadi građevine. Kućni priključci projektirat će se za svaku planiranu građevinu u sklopu projekta plinske instalacije za tu građevinu."
Članak 58.
U članku 57., stavku 1., tekst "definirani su u poglavlju 3.5. Komunalna infrastruktura tekstualnog obrazloženja te prikazani na kartografskom prikazu 2.4." mijenja se tekstom "prikazani su na kartografskom prikazu 2.3. Prometna, ulična i komunalna infrastruktura -".
Članak 59.
Članak 58. mijenja se i glasi:
"(1) Predviđen je glavni cjevovod Ø 200 mm u glavnoj prometnici kroz centar zone koji će se spojiti na postojeći vodovodni cjevovod Ø 300 mm u Vukovarskoj ulici i na postojeći cjevovod na Obali S. Radića.
(2) Postojeći vodovodni cjevovod u Ulici S.S.Kranjčevića rekonstruirat će se.
(3) Pojedine građevine imaju svoje zasebne priključke. Vodomjerna okna su na pripadajućoj ili zajedničkoj parceli.
(4) Svaka stambena jedinica i svaki poslovni prostor imat će svoj vodomjer u vodomjernom oknu, sukladno zakonskim propisima i uvjetima tvrtke Vodovod Dubrovnik d.o.o.
(5) Na vodoopskrbnoj mreži mora se izgraditi nadzemna hidrantska mreža u skladu s važećim propisima."
Članak 60.
Članak 59. se briše.
Članak 61.
Članak 60. mijenja se i glasi:
"(1) Postojeći i planirani cjevovodi za odvodnju otpadnih i oborinskih voda unutar područja obuhvata prikazani su na kartografskom prikazu 2.4. Prometna, ulična i komunalna infrastruktura - Odvodnja otpadnih voda, u mjerilu 1:1000.
(2) U planiranom obuhvatu, sustav odvodnje planiran je kao razdjelni sustav, koji će biti sastavni dio odvodnje grada Dubrovnika."
Članak 62.
Članak 61. mijenja se i glasi:
"(1) Vodovi odvodnje otpadnih voda predviđeni su u glavnoj prometnici i pješačkoj ulici zone sa spojem na postojeći glavni kolektor na Obali S. Radića, odnosno u Vukovarskoj ulici.
(2) Sve građevine moraju biti priključene na javni sustav odvodnje planiran unutar koridora prometnica.
(3) Pojedine građevine imaju svoje zasebne priključke.
(4) Kontrolno okno nalazi se na pripadajućoj ili zajedničkoj parceli.
(5) Priključci se izvode sukladno zakonskim propisima i uvjetima Vodovoda Dubrovnik d.o.o.
(6) Prije upuštanja otpadnih voda u javnu odvodnju, sve se otpadne vode moraju dovesti na razinu komunalnih otpadnih voda (ugradnja odjeljivača ulja, masti i sl., za otpadne vode iz kuhinja, garaža, praonica, servisa i sl.).
(7) Kroz prostornu cjelinu 4 prolazi ostali odvodni kanal planiran za izmještanje u planiranu prometnicu u kojoj je planirana i ostala komunalna infrastruktura."
Članak 63.
Članak 62. mijenja se i glasi:
"(1) Glavni kolektor oborinske odvodnje predviđen je u glavnoj prometnici i pješačkoj ulici zone. Spoj na planirani glavni kolektor oborinske odvodnje izveden je prije izljeva u more, odnosno na postojeći kanal oborinske odvodnje u Vukovarskoj ulici.
(2) Cijevi odvodnje moraju osiguravati potpunu vodonepropusnost i zadovoljiti HRN.
(3) Pojedine građevine imaju svoje zasebne priključke.
(4) Kontrolno okno nalazi se na pripadajućoj ili zajedničkoj parceli.
(5) Priključci se izvode sukladno zakonskim propisima i uvjetima Vodovoda Dubrovnik d.o.o.
(6) Prije upuštanja oborinskih voda u javnu odvodnju, sve se oborinske vode moraju dovesti na zakonom propisanu razinu za ispuštanje u prijemnik druge kategorije (ugradnja odjeljivača ulja, masti i benzina za oborinske vode s parkirališta, rampa i sl.).
(7) U projektima ulica, građevina i parkirališta projektirat će se slivnici i slivne rešetke koje moraju imati taložnice. "
Članak 64.
U članku 63., stavci 1. i 2. mijenjaju se i glase:
"(1) Planom je određena javna zelena površina - javni park (Z1) u prostornoj cjelini 5.
"(2) Na javnoj zelenoj površini - javni park (Z1) moguće je uređenje pješačkih staza, odmorišta, paviljona, dječjih igrališta, javne rasvjete i opremanje urbanom opremom."
Članak 65.
Članak 64. mijenja se i glasi:
"(1) U sklopu izrade Plana izrađena je Konzervatorska podloga za potrebe izrade izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja "Radeljević - Libertas" (CORE d.o.o., siječanj - srpanj 2024.), koja sadržava detaljnu analizu postojećega stanja, kulturno-povijesnu valorizaciju obuhvaćenoga prostora i sustav mjera zaštite pojedinačnih kulturnih dobara.
(2) Konzervatorska podloga iz prethodnog stavka, definira prostor unutar obuhvata Plana kao dva tipa urbanih područja, preuzimajući istu podjelu iz Konzervatorske podloge za kontaktnu zonu svjetskog dobra Starog grada Dubrovnika (T. Petrinec, B. Dumbović Bilušić, A. Baće, B. Diklić, A. Špaleta, M. Perkić, Z. Lanzibat i S. Radović, 2020.):
- Poslovna zona Gruž
- Povijesni predjel Gruškog zaljeva - Gruž i Batala.
(3) Unutar obuhvata Plana, temeljem Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, nalaze se sljedeća zaštićena i evidentirana nepokretna kulturna dobra:
- Ljetnikovac Vuić – vrt pred zapadnim pročeljem i kapelica - zaštićeno nepokretno kulturno dobro; Z-3272
- Ljetnikovac Bassegli - Gozze - zaštićeno nepokretno kulturno dobro; Z-4112
- Poslovna zgrada Prvog dalmatinskog trgovačkog društva - evidentirano kulturno dobro.
(4) Temeljem izrađene Konzervatorske podloge, Planom su određena područja posebnih ograničenja u korištenju koja obuhvaćaju:
- oblikovno vrijedno područje - registrirano
- oblikovno vrijedno područje - predloženo
- ambijentalno vrijedno područje.
(5) Sve gorenavedeno prikazano je na kartografskom prikazu 3.1. Uvjeti korištenja i zaštite prostora, u mjerilu 1:1000."
Članak 66.
Članak 65. se briše.
Članak 67.
Naslovi iznad članka 66. se brišu.
Članak 68.
Članak 66. mijenja se i glasi:
„Mjere očuvanja i unapređenja za urbano područje - Povijesni predjel Gruškog zaljeva Gruž i Batala su sljedeće:
- konzervatorske smjernice za pojedinačno zaštićena kulturna dobra navedene su u poglavlju 7.1. Konzervatorske smjernice ovih Odredbi
- obavezno je održavanje i poboljšanje stanja kulturnih dobara i drugih povijesnih građevina i sklopova, jednako kao i očuvanje i održavanje postojećeg zelenila te rekultivacija povijesnih vrtova
- sve radnje na kulturnim dobrima potrebno je provoditi u skladu sa Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, a za rekonstrukciju postojećih zgrada potrebno je ishoditi posebne uvjete nadležnog tijela - Konzervatorskog odjela u Dubrovniku, na temelju vrednovanja istih, odnosno konzervatorskog eleborata.".
Članak 69.
Naslov iznad članka 67. se briše.
Članak 70.
Članak 67. mijenja se i glasi:
„U oblikovno vrijednom području - registriranom potrebno je čuvati tradicionalnu matricu naselja, održavati i sanirati postojeće građevine, ali i omogućiti manje građevne zahvate radi poboljšanja uvjeta života i prilagođavanja suvremenim potrebama. Moguće je i uklanjanje dotrajalih građevina ako iste nisu vrijedne povijesne građevine. Za sve zahvate unutar ovih zona potrebno je ishoditi stručno mišljenje i u konačnici odobrenje nadležnog tijela - Konzervatorskog odjela u Dubrovniku."
Članak 71.
Članak 68. mijenja se i glasi:
„Oblikovno vrijedno područje - predloženo obuhvaća prostor oko registriranog kulturnog dobra ljetnikovca Bassegli - Gozze (Z-4112) koje je danas u potpunosti degradirano i koristi se za potrebe prometa u mirovanju. Nekadašnji renesansni vrt na površini oko ljetnikovca Bassegli - Gozze potrebno je revitalizirati na način da se prostor oko same građevine uredi kao zelena površina – javni park."
Članak 72.
Naslov iznad članka 69. mijenja se s naslovima koji glase:
"7.1. Konzervatorska smjernice za zaštićena i evidentirana nepokretna kulturna dobra
Ljetnikovac Vuić – vrt pred zapadnim pročeljem i kapelica - zaštićeno nepokretno kulturno dobro; Z-3272".
Članak 73.
Članak 69. mijenja se i glasi:
"(1) U sklopu rekonstrukcije i obnove predmetnog kulturnog dobra, uz ostale potrebne korake propisane Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, potrebno je izraditi i projekt krajobraznog uređenja kojim će biti definiran obuhvat i načini oblikovanja nekadašnjeg vrta te rekultivirati povijesni vrt ljetnikovca.
(2) Pri obnovi je neophodno maksimalno poštivanje izvornih elemenata i tehnika gradnje uz korištenje tradicijskih alata. Prihvatljive su metode sanacije, konzervacije, restauracije, konzervatorske rekonstrukcije i prezentacije. Pri obnovi osobiti pozornost valja posvetiti rekonstrukciji lođe i restauraciji jedinstvenog klasicističkog interijera. Za rekonstrukciju postojećih zgrada uvjeti gradnje utvrdit će se posebnim uvjetima nadležnog tijela – Konzervatorskog odjela u Dubrovniku, na temelju vrednovanja pojedine zgrade, odnosno konzervatorskog elaborata, što se odnosi na područje unutar granice zaštite zgrada zaštićenih posebnim rješenjem. Postupati prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara unutar prostornih međa kulturnog dobra.
(3) Stambeni objekti sagrađeni u stražnjem dijelu parcele na k. č. 1505/1, 1505/2, 1505/3, 1504 k. o. Dubrovnik zahtijevaju drukčiji pristup."
Članak 74.
Iznad članka 70. dodaje se naslov "Ljetnikovac Bassegli - Gozze - zaštićeno nepokretno kulturno dobro; Z-4112".
Članak 75.
Članak 70. mijenja se i glasi:
"(1) Rekonstrukcija ljetnikovaca u zatečenim gabaritima podrazumijeva neophodnu statičku sanaciju, potom rekonstrukciju izvorne tlocrtne dispozicije prizemlja te stubišta koje je povezivalo prvu i drugu etažu. Potrebno je vrati i izvornu visinu piano nobile, kao i rekonstruirati izvorne svijetle otvore vrata i prozora. Predviđena je i restauracija i rekonstrukcija kamene arhitektonske dekoracije ljetnikovca. Za rekonstrukciju ljetnikovca uvjete gradnje utvrdit će se posebnim uvjetima nadležnog tijela – Konzervatorskog odjela u Dubrovniku, na temelju vrednovanja pojedine zgrade, odnosno konzervatorskog elaborata, što se odnosi na područje unutar granice zaštite zgrada zaštićenih posebnim rješenjem.
(2) Pri obnovi je neophodno maksimalno poštivanje izvornih elemenata i tehnika gradnje uz korištenje tradicijskih alata. Prihvatljive su metode sanacije, konzervacije, restauracije, konzervatorske rekonstrukcije i prezentacije. Postupati prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara unutar prostornih međa kulturnog dobra."
Članak 76.
Naslov iznad članka 71. mijenja se i glasi: "Poslovna zgrada Prvog dalmatinskog trgovačkog društva".
Članak 77.
Članak 71. mijenja se i glasi:
"(1) Općim uvjetima zaštite i očuvanja u okviru planskog zahvata za poslovnu zgradu Prvog dalmatinskog trgovačkog društva uvjetuje se ograničena mogućnost građevnih intervencija prilagodbom funkcija i sadržaja suvremenim potrebama.
(2) Rekonstrukcijom građevine predviđeno je očuvanje tlocrtnih i visinskih gabarita, oblikovnih elemenata uličnih pročelja i stolarskih i bravarskih dijelova prozorskih otvora u tradicijskih materijalima i alatima u skladu s izvornom tipologijom.
(3) Potrebno je preoblikovati ulaz u vežu vraćajući mu originalne proporcije."
Članak 78.
Iznad članka 72. dodaje se naslov "7.2. Mjere zaštite krajobraznih vrijednosti".
Članak 79.
Članak 72. mijenja se i glasi:
„Mjere zaštite krajobraznih vrijednosti uključuju:
- povijesno gradsko područje sagledavati u prostornom kontekstu, uvažavajući topografska obilježja i karakterističnu sliku grada, koju čine izgrađene i krajobrazne strukture; očuvati prepoznatljive panorame, vizure, vizurne koridore, a nova građevna područja planirati u zonama niže vizualne izloženosti na način da s povijesnim strukturama tvore koherentnu cjelinu;
- postojeće i planirane zelene površine treba učiniti prepoznatljivima, a pored ekološkog, rekreacijskog ili zdravstvenog, trebaju imati umjetničko, povijesno, oblikovno i identifikacijsko značenje; cilj je stvoriti nove zelene prostore kvalitetnog oblikovanja na tragu naslijeđa povijesnog vrta i perivoja kao stvaralačke i kulturne vrijednosti, koji će biti vidljive i prepoznatljive u slici grada;
- buduću gradnju i korištenje prostora uskladiti s vrijednostima krajobraza; svaku novu gradnju gabaritima, (mjerilom) tipologijom i osnovnim elementima (materijalima) završnog oblikovanja uskladiti s pripadajućim prostornim kontekstom."
Članak 80.
U članku 73., stavku 1., iza teksta "pogleda s ulice." dodaje se tekst "Prostor za odlaganje otpada može se urediti i unutar građevine."
Članak 81.
Članak 77. mijenja se i glasi:
"(1) Na kartografskom prikazu "5. Zaštita od prirodnih i drugih nesreća" prikazane su mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti.
(2) Za područje Grada Dubrovnika izrađena je Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša za Grad Dubrovnik u kojoj su detaljno navedene mjere zaštite od mogućih prirodnih i tehničko - tehnoloških katastrofa i velikih nesreća.
(3) Planom nije određena gradnja skloništa.
(4) Uzbunjivanje stanovništva osigurava se postavljanjem sirene unutar prostorne jedinice 3, pri čemu se u dometu čujnosti sirene radijusa 500 m nalazi čitavo Planom obuhvaćeno područje.
(5) Evakuacija ljudi osigurana je putem prometnica unutar obuhvata Plana."
Članak 82.
U članku 78., stavku 2., tekst "("Službeni glasnik Grada Dubrovnika", br. 10/05., 10/07.)" se briše.
Članak 83.
Naslov "10.1. Obveza izrade detaljnih planova uređenja" ispred članka 79. se briše.
Članak 84.
Članak 79. mijenja se i glasi:
„Pri prijenosu grafike iz kartografskih prikaza Plana na geodetske podloge, koje će biti izrađene u sklopu dokumentacije za ishođenja akata za provedbu prostornog plana odnosno akata za građenje, dopuštena je prilagodba tih granica i njihovih površina aktualnim podlogama, što se neće smatrati izmjenom Plana."
Članak 85.
Naslovi "10.2. Obveza raspisivanja urbanističko-arhitektonskih natječaja" i "10.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni" te članci 80. i 81. se brišu.
III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 86.
Elaborat iz članka 4. ove Odluke izrađen je u pet (5) tiskanih izvornika Plana koji su potpisani od predsjednika Gradskog vijeća Grada Dubrovnika i ovjereni pečatom Grada Dubrovnika te u pet (5) primjeraka na CD zapisu.
Članak 87.
(1) Danom stupanja na snagu ove Odluke stavljaju se izvan snage odredbe za provedbu koje su predmet ovog Plana.
(2) Dijelovi Urbanističkog plana uređenja „Radeljević-Libertas“ („Službeni glasnik Grada Dubrovnika“, broj 3/11) koji nisu mijenjani ovim Planom ostaju na snazi kao sastavni dio Plana.
Članak 88.
Po stupanju na snagu ove Odluke izradit će se i objaviti pročišćeni tekst odredbi za provedbu i grafički dio Urbanističkog plana uređenja „Radeljević-Libertas“ sukladno članku 113. Zakona o prostornom uređenju.
Članak 89.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Službenom glasniku Grada Dubrovnika“.
KLASA: 350-02/22-02/03
URBROJ: 2117-1-09-25-259
Dubrovnik, 13. studenog 2025.
Predsjednik Gradskog vijeća:
mr. sc. Marko Potrebica, v. r.
----------------------------------------