Službeni glasnik

Službeni glasnik

Službeni glasnik broj 7. - 15. travnja 2021.Objavljeno: 15.04.21.

66. Prostorni plan uređenja Grada Dubrovnika – pročišćeni tekst

Na temelju Zaključka o davanju ovlaštenja Odboru za Statut i Poslovnik Gradskoga vijeća Grada Dubrovnika za utvrđivanje pročišćenih tekstova akata Gradskoga vijeća Grada Dubrovnika (''Službeni glasnik Grada Dubrovnika'', broj 5/97.), Odbor za Statut i Poslovnik Gradskoga vijeća Grada Dubrovnika, na sjednici održanoj 13. travnja 2021., utvrdio je pročišćeni tekst Prostornog plana uređenja Grada Dubrovnika.

 

Pročišćeni tekst Prostornog plana uređenja Grada Dubrovnika obuhvaća Odluku o donošenju Prostornog plana uređenja Grada Dubrovnika objavljenu u ''Službenom glasniku Grada Dubrovnika'', broj 07/05, Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana uređenja Grada Dubrovnika objavljenu u ''Službenom glasniku Grada Dubrovnika'', broj 06/07, Ispravak Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana uređenja Grada Dubrovnika objavljen u ''Službenom glasniku Grada Dubrovnika'', broj 10/07, Odluku o donošenju Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Dubrovnika objavljenu u ''Službenom glasniku Grada Dubrovnika'', broj 03/14, Pročišćeni tekst Prostornog plana uređenja Grada Dubrovnika objavljen u ''Službenom glasniku Grada Dubrovnika'', broj 09/14, Odluku o dopuni Prostornog plana uređenja Grada Dubrovnika radi usklađenja sa Zakonom o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13) objavljenu u ''Službenom glasniku Grada Dubrovnika'', broj 19/15, Pročišćeni tekst Prostornog plana uređenja Grada Dubrovnika objavljen u ''Službenom glasniku Grada Dubrovnika'', broj 18/16, Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana uređenja Grada Dubrovnika objavljenu u ''Službenom glasniku Grada Dubrovnika'', broj 25/18, Odluku o donošenju IV. Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Dubrovnika objavljenu u ''Službenom glasniku Grada Dubrovnika'', broj 13/19, Pročišćeni tekst Prostornog plana uređenja Grada Dubrovnika objavljen u „Službenom glasniku Grada Dubrovnika“, broj 7/20, Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana uređenja Grada Dubrovnika objavljenu u ''Službenom glasniku Grada Dubrovnika'', broj 2/21 i Zaključak Gradskog vijeća o ispravci pogreške u Prostornom planu uređenja Grada Dubrovnika objavljenog u „Službenom glasniku Grada Dubrovnika“, broj 5/21.

 

U tim aktima naznačeno je vrijeme njihova stupanja na snagu.

 

 

PROSTORNI PLAN UREĐENJA

GRADA DUBROVNIKA

(pročišćeni tekst)

 

 

I. OPĆE ODREDBE

 

Članak 1.

 

Donosi se pročišćeni tekst Prostornog plana uređenja Grada Dubrovnika objavljenog u ''Službenom glasniku Grada Dubrovnika'', broj 7/05, 6/07, 10/07, 03/14, 09/14 – pročišćeni tekst, 19/15, 18/16 – pročišćeni tekst, 25/18, 13/19, 7/20 – pročišćeni tekst i 2/21 (u daljnjem tekstu: PPU) kojeg su izradile tvrtke Urbos d.o.o., Split, Institut IGH d.d., Zagreb, IGH Urbanizam d.o.o., Dubrovnik i Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije.

 

Članak 2.

 

(1) Prostorni plan donosi se za administrativni obuhvat jedinice lokalne samouprave, Grad Dubrovnik, obuhvata 144,32 km2.

(2) Granica obuhvata Prostornog plana pruža se na sjeverozapadu od zapadnih granica KO Dubravica i KO Mravinjac (granica s općinom Dubrovačko primorje), na sjeveru se poklapa s državnom granicom s Bosnom i Hercegovinom sve do istočne granice KO Šumet i KO Dubrovnik, obuhvaćajući sve katastarske općine unutar tog obuhvata i otoke: Lokrum, Daksu, Koločep,Lopud, Šipan, Jakljan, Sv. Andriju i Olipu.

 

 

Članak 3.

 

PPU se sastoji od tekstualnoga i grafičkog dijela:

 

A         TEKSTUALNI DIO

I.          UVOD

II.         ODREDBE ZA PROVOĐENJE

B         GRAFIČKI DIO

KARTOGRAFSKI PRIKAZI :

1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA                                                                            1:25.000

2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI:

2.1.    Promet            1:25.000

2.2.    Pošta i telekomunikacije                                                                                           1:25.000

2.3.    Energetski sustav                                                                                                     1:25.000

2.4.    Vodno gospodarski sustav – Korištenje voda                                                          1:25.000

2.5.    Vodno gospodarski sustav - Odvodnja otpadnih (fekalnih) voda, obrada,

          skladištenje i  odlaganje otpada                                                                               1:25.000

2.6.    Vodno gospodarski sustav - odvodnja otpadnih (oborninskih voda)                       1:25.000

3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA

3.1.    Područja posebnih uvjeta korištenja – Prirodna baština                                          1:25.000

3.2.a Područja posebnih uvjeta korištenja - graditeljska baština (Dubrovnik)                  1:10.000

3.2.b Područja posebnih uvjeta korištenja
- graditeljska baština (Dubrovačko primorje)                                                         1:10.000

3.2.c Područja posebnih uvjeta korištenja - graditeljska baština (Šipan)                         1:10.000

3.2.d Područja posebnih uvjeta korištenja
- graditeljska baština (Lopud, Koločep)                                                                 1:10.000

3.2.e Područja posebnih uvjeta korištenja - graditeljska baština (Sv. Andrija)                 1:10.000

3.3.    Područja posebnih ograničenja u korištenju – Krajobraz                                         1:25.000

3.4.    Područja posebnih ograničenja u korištenju – Tlo, vode i more                              1:25.000

3.5.    Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite                                              1:25.000

3.6.    Područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite                                                   1:25.000

4. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA

4.1.        Dubravica i Brsečine                                                                              1:5.000

4.2.        Dubrovnik                                                                                              1:5.000

4.3.        Gromača                                                                                                1:5.000

4.4.        Jakljan                                                                                                    1:5.000

4.5.        Koločep                                                                                                  1:5.000

4.6.        Lopud                                                                                                     1:5.000

4.7.        Ljubač                                                                                                    1:5.000

4.8.        Mravinjac                                                                                               1:5.000

4.9.        Mrčevo, Kliševo i Trsteno                                                                      1:5.000

4.10.1.   Orašac 1                                                                                                1:5.000

4.10.2.   Orašac 2                                                                                                1:5.000

4.11.      Osojnik                                                                                                   1:5.000

4.12.      Šipanska luka                                                                                        1:5.000

4.13.      Suđurađ                                                                                                 1:5.000

4.14.      Zaton                                                                                                     1:5.000

 

C.     OBVEZNI PRILOZI

PRILOG I.       Obrazloženje Plana

PRILOG II.      Popis propisa koje je bilo potrebno poštivati u izradi Plana

PRILOG III.     Dokumentacija o ovlaštenju stručnog izrađivača Plana za izradu prostornih planova

 

Članak 4.

 

Prostorni plan iz stavka 1. točaka A i B ovoga članka, ovjerovljen pečatom Gradskog vijeća Grada Dubrovnika i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Dubrovnika, sastavni je dio ove odluke.

 

Članak 5.

 

Provedba ovog prostornog plana temelji se na odredbama za provođenje ove odluke, kojima se definira namjena i korištenje prostorom, načini uređivanja prostora i zaštita svih vrijednih područja unutar obuhvata Prostornog plana. Svi uvjeti kojima se regulira buduće uređivanje prostora u granicama obuhvata Prostornog plana, sadržani su u tekstualnom i grafičkom dijelu koji predstavljaju cjelinu za tumačenje svih planskih postavka.

 

 

ODREDBE ZA PROVOĐENJE

 

Članak 6.

 

U obuhvatu Generalnog urbanističkog plana uređenja Dubrovnika odredbe za provođenje utvrđene ovom odlukom mogu biti razrađenije, posebno u odnosu prema maksimalnoj veličini građevinske čestice te visini stambenih i stambeno-poslovnih građevina, i to kako slijedi:

1.      za niske građevine visine Po(S)+P+1 omogućuje se gradnja potkrovlja (Pk)

2.      visina stambenih i stambeno-poslovnih građevina može iznositi:

2.1.        srednje visoke građevine na ravnom terenu mogu se graditi do maksimalne visine od 11m

2.2.        srednje visoke građevine na kosom terenu mogu se graditi do maksimalne visine od 13m

3.      u okviru obuhvata planova užeg područja i propisanih arhitektonsko-urbanističkih natječaja na prostoru Gruškog polja, visina poslovnih građevina može biti viša od visine visokih građevina propisanih u članku 42. ove Odluke, ali ne veća od 22,0 m.

4.      Generalnim urbanističkim planom mogu se definirati koeficijenti izgrađenosti i iskoristivosti građevinske čestice kao i broj funkcionalnih jedinica veći od propisanih ovim Prostornim planom.

 

Članak 7.

 

Briše se.

 

 

1.         UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENE POVRŠINA

 

Članak 8.

 

(1) Određivanje namjene površina temelji se na prikladnosti prostora za pretežne ili karakteristične i isključive namjene te na utvrđivanju dinamičnih djelovanja i učinaka funkcija u prostoru (prometni sustavi, sustav središnjih naselja i razvojnih središta, gravitacije, poticaji razvoju i revitalizaciji područja i djelatnosti, općoj zaštiti i uređenju prostora i sl.).

(2) Utvrđivanje namjene površina polazi od:

1.             vrijednosti pojedinih područja (prirodnih i kulturno-povijesnih),

2.             zatečenog stanja korištenja prostorom,

3.             prostorno-funkcionalnih cjelina (gradskog naselja, prigradskih naselja i izdvojenih naseljskih cjelina).

(3) Detaljno razgraničenje između pojedinih namjena površina granice kojih se grafičkim prikazom ne mogu utvrditi nedvojbeno, odredit će se detaljnijim planovima uređenja ili lokacijskim uvjetima za zahvat u prostoru. Građevinska čestica za određeni zahvat u prostoru može se temeljem razgraničenja oblikovati od jedne ili više katastarskih čestica uz uvjet da je veći dio građevinske čestice unutar osnovne namjene.

(4) Iznimno, građevinska čestica može se formirati od čestice zemlje koja može biti i manjim dijelom u osnovnoj namjeni, ali ne manjim od polovice minimalne površine građe­vinske čestice određene ovom odlukom, ako je preostali dio u zoni zaštitnih zelenih površina ili izvan granica građevinskog područja, uz uvjet da se građevina smjesti na površinu na kojoj je gradnja dopuštena. Urbanistički parametri za građevinsku česticu oblikovanu temeljem detaljnoga razgraničenja određuju se prema minimalnoj građevinskoj čestici definiranoj odredbama ove Odluke.

 

Članak 9.

 

Planirano korištenje i namjena površina temelji se na posebnostima pojedinih područja (prostorno-funkcionalnih cjelina):

1.      zaštićeno obalno područje,

2.      kopneno zaleđe.

 

Članak 10.

 

(1) Zaštićeno obalno područje je krajobrazna cjelina sa statusom područja s posebnim ograničenjima u korištenju a obuhvaća sve otoke na području Grada Dubrovnika, pojas kopna u širini od 1.000 m od obalne crte i pojas mora u širini od 300 m od obalne crte a prema prikazu u grafičkom dijelu elaborata Prostornog plana u mjerilu 1:25.000 i 1:5.000.

(2) Uvjeti određivanja namjene površina u okviru zaštićenoga obalnog područja određeni su tako:

1.      da se u najvećoj mogućoj mjeri sačuvaju neizgrađeni dijelovi obale od izgradnje stambenih, turističkih i ostalih građevina,

2.      da se što veći dio obale (izuzev dijelove obale u naseljima) sačuva u prirodnom izgledu,

3.      da se zaštite i hortikulturno urede zelene površine u građevinskim područjima naselja radi očuvanja i unapređenja krajobraza,

4.      da se potakne aktivno korištenje kultiviranim poljoprivrednim površinama,

5.      da se maksimalno štite kulturno-povijesne cjelina i spomenici graditeljske baštine.

(3) U izdvojenom dijelu građevinskog područja naselja i neizgrađenom dijelu izdvojenog građevinskog područja izvan naselja u pojasu najmanje od 100 m obalne crte ne može se planirati građenje građevina, osim građevina komunalne infrastrukture koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali i podzemne infrastrukture, pratećih sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene građevina koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali (brodogradilište, luke i sl.) te uređenje javnih površina.

 

 

Članak 11.

 

Na otocima se potiče revitalizacija napuštenih graditeljskih sklopova, pretežito u funkciji poljoprivrede i posebnih oblika ugostiteljsko-turističke ponude.

 

 

Članak 12.

 

Uvjeti pri određivanju namjene površina na području kopnenog zaleđa (prostor kopna izvan zaštićenoga obalnog područja iz članka 10. ove odluke) određeni su tako:

1.      da se omogućuje gradnja građevina izvan granica građevinskog područja u funkciji revitalizacije poljoprivredne proizvodnje kao osnovni poticaj razvitku ovog područja,

2.      da se kompleksi polja u krškim vrtačama uz naselja sačuvaju od bilo kakve izgradnje,

3.      da se sačuvaju temeljne krajobrazne odlike prostora (vegetacija, postojeća zgusnuta gradnja) i da se pošumi šumsko stanište degradirano požarima.

 

 

Članak 13.

 

(1) Za prostor Grada Dubrovnika određeno je sljedeće korištenje i namjena površina:

1.      Razvoj i uređenje površina naselja

       cjelina izgrađenog i neizgrađenog dijela naselja
(mješovita namjena - pretežito stanovanje) -                                                                        žuta;

1.1. gospodarska namjena:

1.1.1.   poslovna namjena                                                                                 (narančasta):

1.1.1.1.  pretežito uslužna                                                                                  (K1),

1.1.1.2.  pretežito trgovačka                                                                               (K2),

1.1.1.3.  komunalno-servisna                                                                              (K3),

1.1.2.   ugostiteljsko-turistička namjena                                                                   (crvena):

1.1.2.1.  hoteli   (T1),

1.1.2.2. turističko naselje                                                                                    (T2),

1.1.2.3.  kampovi                                                                                                (T3);

1.2.    športsko-rekreacijska namjena                                                                          (zelena):

1.2.1.   Športsko-rekreacijski centar s golfom                                                                 (R1)

1.2.2.   Sportska igrališta                                                                                                 (R2)

1.2.3.   Kupališne zone                                                                                                    (R3)

1.2.4.   Uređene plaže                                                                                                      (Pu)

1.2.5.   Prirodne plaže                                                                                                      (Pp)

1.2.6.   Športski centar (Gospino polje)                                                                           (R4)

1.2.7.   Sportsko-rekreacijski park                                                                                   (R5)

              Na području športsko-rekreacijskog centra s golfom nalaze se sportski tereni i  

              sadržaji koji se sastoje od sportsko-rekreacijskih sadržaja na otvorenom i  

              sportskih dvorana.

1.3.    javne zelene površine                                                                                          (zelena):

1.3.1.   zaštitno zelenilo i pejzažne površine                                                                    (Z),

2.      Razvoj i uređenje površina izvan naselja

2.1.    gospodarska namjena:

2.1.1. proizvodna                                                                                                (ljubičasta):

2.1.1.1. pretežito industrijska                                                                               (I1),

2.1.1.2. pretežito obrtna                                                                                      (I2);

2.1.2.   poslovna namjena                                                                               (narančasta):

2.1.2.1. komunalno-servisna                                                                              (K3);

2.1.3.   ugostiteljsko-turistička namjena                                                                 (crvena):

2.1.3.1.  turističko naselje                                                                                    (T2),

2.1.3.2. kampovi (T3),

2.1.3.3. pojedinačne ugostiteljsko-turističke građevine                                     (T4);

2.2.    ostale površine:

2.2.1.   vrt, perivoj                                                                                                          (Z3)

2.2.2.   športsko-rekreacijski centar s golfom                                    (R1, R2, R5) – zeleno

2.2.3.   kupališta                                                                                              (R3) - zeleno,

2.2.4.   groblje (simbol),

2.2.5.   eksploatacija mineralnih sirovina,

2.2.6.   potencijalne lokacije za marikulturu;

2.3.    poljoprivredne površine                                                                                     (smeđe):

2.3.1.   osobito vrijedno obradivo tlo,

2.3.2.   vrijedno obradivo tlo,

2.3.3.   ostala obradiva tla;

2.4.    šumske površine:

2.4.1.   zaštitna šuma -                                                                                   svijetlozeleno,

2.4.2.   šuma posebne namjene -                                                                             zeleno;

2.5.    ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište, kamena obala -                bijelo.

 

(2) Promet (mreža i objekti za razvoj cestovnog, željezničkog, pomorskog i zračnog prometa - heliodrom).

(3) Radi osiguranja funkcioniranja namjene površina, osigurane su površine za gradnju i rekonstrukciju cestovnih građevina te površine za gradnju i rekonstrukciju pomorskih građevina (morskih luka za javni promet, luka posebne namjene, privezišta).

(4) Korištenje i namjena površina iz stavka 1. ovog članka prikazani su u grafičkom dijelu elaborata Prostornog plana, kartografski prikaz broj 1. “Korištenje i namjena površina” u mjerilu 1:25.000.

 

Članak 14.

 

Poljoprivredno tlo osnovne namjene dijeli se na:

1.            osobito vrijedno obradivo tlo što obuhvaća komplekse polja i kultivirano terasasto tlo u priobalju,

2.            vrijedno obradivo tlo što obuhvaća manje komplekse vinograda, maslinika i voćnjaka u blizini naselja,

3.            ostala obradiva tla koja čine neobrađene livade i oranice udaljenije od naselja i lošije kakvoće tla.

 

Članak 15.

 

(1) Šume osnovne namjene obuhvaćaju zaštitne šume i šume posebne namjene.

 

(2) Zaštitne šume uključuju i zaštitno zelenilo i pejzažne površine na otocima, uz obalu i uz ostala naselja Grada Dubrovnika. Imaju funkciju zaštite tla od erozije, zaštite naselja, ugostiteljsko-turističkih zona i drugih gospodarskih zona, športsko-rekreacijskih i drugih zona. Pridonose krajobraznim vrijednostima područja i poboljšanju mikroklimatskih i ekoloških uvjeta.

(3) Planirana područja zaštitnih šuma treba pošumljavati autohtonim biljnim vrstama i osigurati mjere zaštite od požara (prosjeci, hidranti, promatračnice i druge mjere).

(4) Šume posebne namjene uključuju zaštićene šume na području Grada Dubrovnika:

1.             Park šuma Mala i Velika Petka,

2.             Park šuma Donje Čelo na Koločepu,

3.             Park šuma Gornje Čelo na Koločepu,

4.             Park šuma Osmoliš,

5.             šumski predjel u obalnom pojasu Trsteno- Brsečine, park šuma,

6.             šuma alepskog bora Bat - Zaton.

(5) Šume posebne namjene redovito su istaknuti prirodni predjeli koje treba čuvati od bilo kakve izgradnje te ih rekultivirati uz provedbu mjera zaštite od požara.

(6) Na području park šume Osmoliš omogućuje se stručni i znanstveno-istraživački rad na samoniklom aromatskom bilju te uređenje neophodnih pješačkih staza s odmorištima i vidikovcima u funkciji protupožarne zaštite prostora.

 

 

Članak 16.

 

(1) U grafičkom dijelu elaborata Prostornog plana, kartografski prikaz broj 4. “Građevinska područja naselja” u mjerilu 1:5.000, određena je detaljnija namjena površina za područja naselja izvan obuhvata Generalnog urbanističkog plana Dubrovnika (naselja Zaton, Orašac, Trsteno, Brsečine i naselja na Elafitima).

(2) U okviru naselja iz stavka 1. ovog članka u prikazu građevinskih područja naselja, osim mješovite, pretežito stambene namjene, izdvojena su i područja (zone) isključive (osnovne) namjene (javna i društvena namjena, gospodarska namjena: poslovna, ugostiteljsko-turistička, športsko-rekreacijska namjena, javne zelene površine, zaštitne pejzažne i kultivirane površine, groblja, prometne površine i obala u naselju).

 

 

Članak 17.

 

Detaljnije razgraničavanje prostora Grada Dubrovnika prema temeljnim obilježjima, namjenama, oblicima korištenja i zaštite, prikazanim u Prostornom planu na kartografskim prikazima u mjerilu 1:25.000 i 1:5.000, određuje se u Generalnom urbanističkom planu Dubrovnika dokumentima prostornog uređenja detaljnijeg stupnja razrade, lokacijskom, tj. građevinskom dozvolom što se izrađuju i donose u skladu sa Zakonom i odredbama propisanim ovim prostornim planom.

 

Članak 17.a

 

(1) Pojmovnik

 

1.   Dijelovi (etaže) i visina građevine:

1.1.     Prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad podruma ili iznad suterena. Prizemlje se na ravnom terenu nalazi najviše 1,0 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena  mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine, odnosno na kosom  terenu najviše 3,5 m mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine.

         Prizemlje se nalazi iznad  podruma ili kao prva nadzemna etaža (u slučaju da nema suterena).

1.2.     Suteren (S) je dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnani teren uz pročelje građevine, odnosno nalazi se jednim cijelim svojim pročeljem izvan terena, dok su ostale tri strane djelomično ili potpuno ukopane. Građevine mogu imati samo jedan suteren a ostale nadzemne etaže (prizemlje, katovi) također mogu biti djelomično ukopane, poštivajući maksimalnu visinu u metrima propisanu ovim odredbama.

1.3.     Potpuno ukopani podrum  (Po) je dio građevine čiji je volumen 100% ukopan u konačno uređeni zaravnani teren i čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena. Potpuno ukopane podrumske etaže ne smiju se namjenjivati stambenim ili poslovnim prostorima za boravak ljudi. Potpuno ukopani podrum koji služi isključivo kao garaža, može imati tlocrtnu površinu do najviše 70% građevne čestice i biti na udaljenosti najbliže 1,0 m od granice vlastite građevne čestice i na udaljenosti od minimalno 5 m od granice s javnom prometnom površinom ako na tom dijelu nema vrijednog postojećeg zelenila, a na temelju posebnog elaborata vrednovanja postojeće vegetacije. Krovna ploha dijela potpuno ukopanog podruma koji je širi od tlocrtne površine nadzemnih dijelova građevine treba biti uklopljena u uređenje konačno zaravnanog i uređenog terena.

         Podrum se može izvesti i dijelom kao djelomično ukopani. Djelomično ukopani podrum je dio građevine koji je ukopan više od 50% svoga volumena  u konačno uređeni zaravnani teren, niti jedno pročelje se u cjelosti ne nalazi izvan terena, nije namjenjen stambenim prostorima i čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena. Najveća dopuštena visina nadzemnog dijela iznosi 1,2 m. Podrumom ili suterenom neće se smatrati etaža čija su sva pročelja u potpunosti odvojena od okolnog terena , bez obzira da li je u terenu izveden podzid ili je zasjek terena uređen bez podzida.

         Ukoliko se u podrumu  planira uređenje garaže tada je moguća gradnja rampe i liftova isključivo za kolni ulaz u garažu širine do 5,5 m. Ostatak podruma treba biti potpuno ukopan. Kota rampe za ulaz u podrumsku garažu ne obračunava se kao najniža kota uređenog terena uz građevinu i smatra se podzemnom etažom. Zgrade mogu imati više potpuno ukopanih podrumskih etaža.

1.4.     Kat (K) je dio građevine čiji se prostor nalazi između dva stropa iznad prizemlja.

1.5.     Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjega kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova. Moguće ga je oblikovati i s ravnim krovom i to s etažom koja se upisuje u pretpostavljeni volumen građevine s kosim krovom. Kod tako formiranoga potkrovlja sa ravnim krovom stubišna jezgra (dizalo sa stubištem) mora biti unutar etaže koja se upisuje bez mogućnosti formiranja dodatnih servisnih prostora i kućica na ravnom krovu takve etaže potkrovlja.

  1. Formirana ulica predstavlja postojeću ulicu koja zadovoljava minimalne tehničke uvjete za odvijanje prometa.
  2. Funkcionalna jedinica

Skup prostorija jednoznačne namjene koje čine samostalnu uporabnu cjelinu.

  1. Građevinska (bruto) površina zgrade – GBP Zbroj površina mjerenih u razini podova svih dijelova (etaža) zgrade (Po,S,Pr,K,Pk) određenih prema vanjskim mjerama svih obodnih zidova s oblogama. U građevinsku (bruto) površinu ne uračunava se površina vanjskog dizala koje se dograđuje na postojeću zgradu, toplinske izolacije kojom se poboljšavaju energetska svojstva zgrade koja se stavlja na postojeću zgradu, dijelovi etaže svijetle visine manje od 2,0 m, galerije unutar funkcionalne jedinice zgrade, otvorenih dijelova zgrade (natkrivene i nenatkrivene terase, nadstrešnice, lođe balkoni, strehe vijenca i drugih istaka, vanjska stubišta, vanjske rampe za ulaz u zgradu, konstrukcije za zaštitu od sunca, rasvjetne dimne i ventilacijske kupole i sl.). Način izračuna građevinske (bruto) površine definiran je posebnim propisima.

5.    Građevinski pravac predstavlja obvezni pravac kojim se određuje položaj građevine na građevnoj čestici, a određuje se u odnosu na regulacijski pravac.

  1. Hortikulturno uređen teren

Teren koji se obračunava kao minimalni postotak zelenila na građevnoj čestici a odnosi isključivo na vrijedno prirodno i uređeno zelenilo, bez popločanja, terasa i parkirališta.

  1. Koeficijent iskorištenosti građevne čestice-ukupni (kis)

Odnos građevinske (bruto) površine građevine i površine građevne čestice. Ovim odredbama propisuje se maksimalni ukupni kis.

  1. Koeficijent iskorištenosti nadzemni (KisN)

Odnos građevinske (bruto) površine nadzemnih etaža građevine i površine građevne čestice.

  1. Koeficijent iskorištenosti podzemni (KisP)

Odnos građevinske (bruto) površine podzemnih etaža građevine i površine građevne čestice.

  1. Koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig)

Odnos izgrađene površine zemljišta pod građevinom i ukupne površine građevne čestice (zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine osim balkona, na građevnu česticu, uključivši i terase u prizemlju građevine kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže). Nenatkriveni bazeni do 100 m2 ukopani u tlo ne obračunavaju se u koeficijent izgrađenosti građevne čestice.

  1. Konačno zaravnan i uređen teren

Uređeni parter građevne čestice neposredno uz građevinu (zemljana podloga,opločenja i sl.) čija najniža visinska kota uz pročelje građevine u odnosu na visinsku kotu prirodnog terena prije gradnje može varirati do + ili – 1,5 m na kosom terenu. Pod konačno zaravnanim i uređenim terenom ne smatra se i ulazna rampa u podrumsku etažu najveće širine 5,5 m, isključivo za ulaz u garažu, smještena uz pročelje. Kako bi se nedvojbeno mogao dokazati status konačno zaravnanog i uređenog terena, potrebno je prilikom ishođenja akta za gradnju priložiti geodetski snimak s visinskim kotama prirodnog terena prije gradnje.

  1. Koridor prometnice - predstavlja prometni pravac, unutar kojeg se može razviti trasa prometnice s pripadajućom infrastrukturom, rezerviran za izgradnju autoceste, brze ceste i ostalih cesta kao i jadranske željeznice.
  2. Kosi teren

Teren čiji je nagib veći od 12% u presjecima paralelnim sa smjerom nagiba građevne čestice na dijelu na kojem je planirana gradnja građevine.

  1. Nadzemne etaže

Nadzemne etaže su: suteren, prizemlje, etaže katova i potkrovlje (S,P,K,Pk). Nadzemnom etažom se ne smatraju građevinski dijelovi zgrade iznad ravnog krova zgrade, kao što su zatvoreni dijelovi konstrukcije stubišta, strojarnice lifta, klimatizacije, ventilacije i sl., čiji gabariti nisu veći od tehnoloških potreba, maksimalne  površine 20 m2 i maksimalne visine 3,5 m i koji ne omogućuju korištenje tog prostora u smislu osnovne namjene građevine. Zbog konfiguracije terena, pored suterena i druge  nadzemne etaže mogu biti djelomično ukopane.

Podrum koji nije potpuno ukopan  smatra se nadzemnom etažom, u smislu ovih Odredbi.

  1. Os ceste - predstavlja polovinu širine poprečnog profila izvedenog stanja ceste.
  2. Osnovna građevina

Građevina iste ili pretežite namjene sukladno prostorno-planskoj namjeni.

  1. Podzemne etaže

Podzemna etaža je potpuno ukopan podrum (Po) čiji je volumen ukopan 100% u konačno uređen i zaravnan teren. Podzemnom etažom smatra se i  potpuno ukopani podrum sa ulaznom rampom u podrumsku etažu najveće širine 5,5 m  izvedenu isključivo za ulaz u garažu, koja je smještena uz pročelje građevine. Zgrade mogu imati više podzemnih, potpuno ukopanih etaža.

  1. Pomoćna građevina

Građevina koja se gradi na građevnoj čestici namijenjenoj gradnji osnovne građevine, a čija je namjena u funkciji osnovne građevine, kao što su: garaža, bazen, spremište, drvarnica, vrtna sjenica, nadstrešnica i slična građevina.

Pomoćnom građevinom smatra se i sabirna jama, spremnik i slična građevina, ukoliko je njena visina na najnižoj točki konačno zaravnanog i uređenog terena uz građevinu viša od 1,0 m.

  1. Predvrt  je hortikulturno uređena površina minimalne širine 1,0 m od regulacijske linije javnoprometne površine s koje se pristupa građevini.
  2. Prirodni teren

Neizgrađena površina zemljišta (građevne čestice), bez promjene kote terena u odnosu na zatečeni teren, koja je uređena kao zelena površina bez podzemne ili nadzemne gradnje i natkrivanja, parkiranja, bazena, sportsko-rekreacijskih igrališta i slično, a prikazana na geodetskom snimku zatečenog stanja, geodetskom situacijskom nacrtu ili drugoj odgovarajućoj geodetskoj podlozi s prikazom visinskih kota. U tehničkoj dokumentaciji za ishođenje akta za građenje potrebno je u presjeku građevine obavezno ucrtati liniju prirodnog (zatečenog) terena.

  1. Profil prometnice – predstavlja karakterističan poprečan presjek ceste sa utvrđenim dimenzijama za kolni i pješački promet. U profil prometnice nije uključena širina bankine i odvodnog jarka.

22. Regulacijski pravac predstavlja pravac koji razgraničuje površine građevnih čestica i postojećih ili planiranih prometnih površina s kojih se ostvaruje kolni pristup građevini te prema ostalim dodirnim kolnim ili pješačkim  površinama (pješačkim stazama, prilazima i sl.). U smislu režima korištenja regulacijski pravac odvaja javnu površinu od privatne površine. Građevna čestica može imati jedan ili više regulacijskih pravaca.

23.  Tihi obrt

Tihi obrt u smislu ovih odredbi predstavlja obavljanje gospodarskih aktivnosti koje su kompatibilne stanovanju, tj. koje ne proizvode buku veću od dopuštene sukladno posebnom propisu, ne proizvode neugodne mirise, ne zahtijevaju značajan promet te nemaju utjecaja na zdravlje ljudi kao npr. intelektualne usluge, financijske usluge, servisi, umjetničke djelatnosti i sl., a sve sukladno odluci o komunalnom redu.

  1. Visina građevine mjeri se od najniže kote konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njenom najnižem dijelu do vijenca građevine.
  2. Vijenac građevine je:

- kod građevina s ravnim krovom kota gornjeg ruba nosive stropne konstrukcije posljednje etaže bez slojeva krova zadnjega kata,

- kod građevina s kosim krovom i građevina s etažom koja se upisuje u pretpostavljeni volumen građevine s kosim krovom vrh nadozida potkrovlja, odnosno kota sjecišta unutarnje plohe nadozida i unutarnje plohe stropne konstrukcije kosog krova.

Kod izvedbe kosog krova visina nadozida mjerena od gotovog poda ne može biti viša od 1,2 m.

Kod izvedbe ravnog krova maksimalna visina krovne atike iznad gornje kote stropne konstrukcije može iznositi 1,2 m.

Pri iskazivanju naziva etaža potrebno je pridržavati se propisanog broja nadzemnih etaža i propisanih visina.

  1. Vrste građevina (po tipu)

26.1.     Niska

Građevina s najviše  tri funkcionalne  jedinice, maksimalne visine 7 m na ravnom  

i 9 m na kosom terenu.

26.2.     Srednje visoka građevina 

Građevina s najviše četiri funkcionalne jedinice, maksimalne visine 9 m na ravnom i 11 m na kosom terenu.

26.3.     Visoka

Građevina s najviše dvadeset funkcionalnih jedinica., visine 16 m na ravnom i

18 m na kosom terenu.

Generalnim urbanističkim planom moguće je odediti i drugačiji broj funkcionalnih jednica za pojedine vrste građevina.

Građevine ostalih namjena (pretežno poslovne (M2), poslovne namjene (K), gospodarske (T) i dr.), ovisno o urbanim pravilima definiranim ovim Odredbama, grade se kao niske, srednje visoke  ili visoke.

26.4.     Slobodnostojeća građevina (SS)

Građevina koja sa svih strana ima neizgrađen prostor  (vlastitu građevnu česticu ili javnu površinu), uz građevinu može biti prislonjena  pomoćna građevina.

26.5.     Dvojna građevina (D)

Građevna cjelina koja se sastoji od dvije fizički spojene građevine (lamele). Svaka lamela dvojne građevine jednom se cijelom stranom ili najmanje jednom polovinom (1/2) duljine jedne strane nalazi na granici građevne čestice i na toj strani se naslanja na susjednu građevinu, dok s ostalih strana ima neizgrađen prostor (vlastitu građevnu česticu). Uz dvojnu građevinu može biti prislonjena  pomoćna građevina. Dvojne građevine se na kosom terenu ne mogu smještati jedna „iza“ druge, već samo prislanjati bočnim stranama jedna uz drugu, paralelno sa slojnicama terena. Visina vijenca  obje lamele može odstupati maksimalno 1,0 m. Arhitektonsko oblikovanje mora biti ujednačeno arhitektonskim izričajem i tipologijom.

26.6.     Niz (N)

Građevna cjelina (sklop) od najmanje tri međusobno prislonjene osnovne građevine približno jednakih gabarita i oblikovanja, odnosno građevina koja se s najmanje dvije cijele strane, i to najmanje jednom polovinom (1/2) duljine  svake od tih strana, nalazi na granicama građevne čestice prema susjednim građevinama  dok s ostalih strana ima neizgrađen prostor (vlastitu građevnu česticu). Visina vijenca građevina u nizu može odstupati  maksimalno 1,0 m. Uz građevinu može biti prislonjena  pomoćna građevina.  Arhitektonsko oblikovanje mora biti ujednačeno  arhitektonskim izričajem i tipologijom.

(2) Kada se u pojmovniku u stavku 1. ovog članka navode pojmovi definirani zakonskim propisima i podzakonskim aktima (GBP, Kis, Kig,......) u slučaju promjene zakonskih propisa primjenjivat će se definicije sukladne istima.

 

 

2.         UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA

 

2.1.      Građevine od važnosti za Republiku Hrvatsku i Dubrovačko-neretvansku županiju

 

Članak 18.

 

(1) Građevine od važnosti za Republiku Hrvatsku određene su posebnim propisom i Prostornim planom Dubrovačko-neretvanske županije i na području Grada Dubrovnika jesu:

Cestovne građevine s pripadajućim objektima i uređajima:

1.      Jadransko-Jonska autocesta (autocesta A1 Zagreb - Dubrovnik) (planirano)

2.      spojne prometnice između Jadransko-Jonske autoceste i prometne mreže nižeg reda sa čvorova (planirano)

3.      brza cesta Dubrovnik (Osojnik) - Čilipi - Debeli Brijeg (planirano)

4.      ostale državne ceste.

(2) Željezničke građevine s pripadajućim građevinama, postrojenjima i uređajima osim industrijskih kolosijeka):

1.      brza dužjadranska željeznica (planirano).

(3) Pomorske građevine:

1.      luka osobitog (međunarodnog) gospodarskog značaja Gruž - putnička luka

2.      luka nautičkog turizma ACI marina ''Dubrovnik'' - Komolac

3.      luka nautičkog turizma Marina Gruž - Lapad (planirano)

(4) Energetske građevine

1.      Elektroenergetske građevine:

1.1. hidroelektrana "Ombla" (planirano)

1.2. dalekovod 2x220 kV kV DS Plat - Pelješac - Nova Sela s podmorskom kabelskom dionicom ispod Malostonskog zaljeva, alternativno preko BiH (planirano)

(5) Građevine za transport plina s pripadajućim objektima, odnosno uređajima i postrojenjima:

1.      Jonsko-jadranski plinovod, dionica: čvor Ploče - Dubrovnik - Prevlaka sa prijelazom ispod Malostonskog zaljeva, preko doline Neretve i BiH kod Neuma

(6) Građevine za korištenje voda:

1.      vodoopskrbni sustav Dubrovnik

 

Članak 19.

 

(1) Građevine od važnosti za Županiju na području Grada Dubrovnika su:

Cestovne građevine s pripadajućim objektima i uređajima:

1.      županijske i lokalne ceste

(2) Pomorske građevine:

1.      luke otvorene za javni promet županijskog značaja,

2.      luke nautičkog turizma kapaciteta do 200 vezova,

3.      brodogradilišna luka Mokošica (Grad Dubrovnik).

4.      ribarska luka Sustjepan.

(3) Elektroenergetske građevine:

1.      vjetroelektrane

2.      solarne elektrane (toplinske i fotonaponske)

3.      dalekovod 2x110 kV DS HE ''Dubrovnik'' – Komolac

4.      dalekovod 2x110 kV Komolac - Ston (rekonstrukcija)

5.      dalekovod D110 kV Trebinje – Komolac

6.      dalekovod 2x110 kV, uvod DS HE ''Dubrovnik'' - Komolac u TS ''Plat'' (planirano)

7.      dalekovod 2x110 kV, uvod DS HE ''Dubrovnik'' - Komolac u TS ''Srđ'', alternativa s kabelskom dionicom 2x110 kV preko golf terena na Srđu (planirano)

8.      podzemni kabel 110 kV K Srđ - Lapad (planirano)

9.      podzemni kabel 110 kV K Komolac - Lapad (planirano)

10.   podzemni kabel 2x110 kV, uvod D Komolac - Ston u TS „Lapad“ (planirano)

11.   podzemni kabel 2x110 kV K HE ''Ombla'' - Komolac (planirano)

12.   TS 110/35 kV ''Komolac''

13.   TS 110/20(10) kV ''Srđ'' (planirano)

14.   TS 110/20(10) kV ''Lapad'' (planirano)

15.   TS 110/20(10) kV ''Orašac'' (planirano)

(4) Građevine za transport plina s pripadajućim objektima, odnosno uređajima i postrojenjima:

1.      visokotlačni distribucijski plinovodi

(5) Građevine eksploatacije mineralnih sirovina:

1.      eksploatacijsko polje i istražni prostor tehničkog građevnog kamena: Osojnik

2.      eksploatacijsko polje i istražni prostor arhitektonskog građevnog kamena: Ivan dol

(6) Regulacijske i zaštitne vodne građevine:

1.      bujične građevine na području Srđa, Komolačke kotline, Mokošice, Orašca, Trstenog, Brsečina i Elafita

(7) Vodne građevine:

1.      vodoopskrbni sustav i sustav za odvodnju otpadnih voda Dubrovnika

(8) Ostale građevine:

1.      Opća bolnica Dubrovnik - Sveučilište u Dubrovniku

 

 

Članak 20.

 

(1) Prilikom utvrđivanja koridora (JAC), trasa brzih cesta i ostalih državnih cesta potrebno je:

1.      preispitati podobnost prolaska koridora Jadranske autoceste područjem Grada Dubrovnika, tj. preispitati povoljniju varijantu realizacije brze četverotračne ceste; istim je koridorom potrebno preispitati mogućnost prolaska jadranske željeznice,

2.      gradnjom ne zauzimati područja zaštićenih ili evidentiranih spomenika i spomeničkih cjelina i arheoloških zona,

3.      gradnjom ne zauzimati poljoprivredne površine u zaleđu, izgradnjom autoceste ne prekidati postojeću i planiranu cestovnu mrežu kojom se osigurava dostupnost svakom naselju,

4.      riješiti odvodnju oborinskih voda zbog poroznosti krškog područja i zaštite izvorišta pitke vode (Palata, Ombla i niz lokalnih vrela),

5.      u sklopu izradbe stručne podloge u jedinstvenom postupku pronaći i rješenje trasa pristupnih cesta do gradskog i obalnog područja,

6.      Na kartografskom prikazu 2.1. Promet ucrtane su 3 varijante vanjske prometne mreže iz Prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije koje se odnose na dionicu čvor Osojnik – čvor Brgat te će se pri projektiranju odrediti ona koja je tehnički i ekonomski najpovoljnija.

7.      Brza cesta, na prigradskom području Dubrovnika, a u obuhvatu plana, predstavlja dio trase ceste od čvora Osojnik do mosta dr. Franja Tuđmana, dužine oko 4,0 km. Nastavak brze ceste, nakon prijelaza mosta preko Rijeke dubrovačke je cesta koja ide lijevom stranom rijeke Omble i brza cesta od čvora Ilijina Glavica do granice Grada Dubrovnika – istok. Pri projektiranju brze ceste koja je položena lijevom stranom rijeke Omble treba voditi računa o tome da se očuva stara trasa željeznice kojom se planira pješačka staza. Brza cesta od čvora Ilijina Glavica preko Orsule do Brgata, na području Grada Dubrovnika je položena po trasi postojeće D8 do granice grada sa 4 traka od koje se u jednom trenutku razdvajaju te dvije trake idu postojećom trasom D8, a dvije trake tunelom do čvora Dubac. Na toj cesti je planirano križanje Žarkovica preko kojega se osigurava novi pristup za područje platoa Srđa (naselje Bosanka, sportsko-rekreacijski centar – golf igralište sa turističkim sadržajima). Križanje se nalazi na strmom terenu sa posebnim zahtjevom u pogledu oblikovanja i zaštite krajobraza. Rekonstrukcija brze ceste se izvodi na način da se očuvaju vrijednosti krajobraza i bez vidljivih zasijecanja u postojeći teren.

8.      u slučaju prolaska državne/brze ceste kroz naselje oblikovati cestu kao gradsku, što znači obvezno predviđati nogostup odgovarajuće širine, javnu rasvjetu, oblikovati podzide, cestovne objekte, stubišta i sl.).

(2) Širine koridora/ i minimalnog poprječnog presjeka državnih cesta određene su u grafičkom dijelu elaborata Prostornog plana, kartografski prikaz broj 2.1. "Promet" u mjerilu 1:25.000. Moguća su manja odstupanja od planirane trase koridora radi boljeg prilagođavanja trase ceste terenskim uvjetima. Lokacijska se dozvola utvrđuje na temelju stručne podloge za gradnju nove dionice ili rekonstrukcije postojećih dionica državnih cesta.

(3) U koridoru ceste moguća je gradnja građevina benzinskih postaja, odmorišta, vidikovaca i sl., koji neće ugrožavati sigurnost odvijanja prometa ni krajobrazne vrijednosti područja.

(4) Sve zahvate na terenu koji nastaju gradnjom ili rekonstrukcijom ceste (npr. usjeci i nasipi) potrebno je sanirati radi očuvanja krajobraza. Usjeke je potrebno izvesti u odgovarajućoj širini i uz primjenu mjera zaštite od odronjavanja kamenja i zemlje po kolniku ceste.

 

 

Članak 21.

 

Pri izradbi stručne podloge za izgradnju, rekonstrukciju i uređenje pomorskih građevina od državnog interesa, potrebno je:

1.      organizacijom prostora Luke Gruž kao putničke luke:

1.1     omogućiti razvitak Luke kao središta s cjelovitim putničko-turističkim obilježjem, koje će prerasti u glavno turističko-trgovačko-prometno središte Grada Dubrovnika,

1.2.    postići određenje Dubrovnika kao cjelogodišnje luke za kružna putovanja, računajući na mogućnost proširenja turističke ponude,

1.3.    uređenjem postojećih i gradnjom novih obala omogućiti operativnost za nesmetan pristan linijskih i brodova-hotela,

1.4.    izgradnjom pratećih objekata i sadržaja omogućiti Luci pružanje usluge prihvata za veliki broj putnika, uz opskrbu i servis brodova,

1.5.    izgraditi trajektno pristanište na području Batahovine,

1.6.    uspostaviti slobodnu carinsku zonu,

1.7.    urediti terminal javnoga gradskog prijevoza i taksi-stajališta,

1.8.    osigurati parkirališni prostor (garažu) i javno parkiralište kako bi se rasteretio promet u mirovanju kontaktnog područja te terminal javnoga gradskog prijevoza,

1.9.    izgraditi nove sadržaje i multifunkcionalne prostore (tehnički muzej, izložbeno-prodajni prostori, trgovine, ugostiteljstvo),

1.10.  osigurati sadržaje za prihvat i sjecište svih vidova prometa (cestovni, pomorski i zračni),

2.      za Nautičko-turistički centar (planirani maksimalni kapacitet 400 vezova):

2.1.    cjelovito sagledavanje gruškog akvatorija, a ne posebno zone Nautičko-turističkog centra (domicilna lučica na području Batale, marina Gruž i športska lučica JD Orsan),

2.2.    izgradnja na obali od lučice Batale do vile Mladinov; na tom potezu izgrađivat će se sadržaji raznih namjena od poslovno-komercijalnih (potrebnih za marinu) do ugostiteljskih i javnih sadržaja potrebnih Gradu i marini, uz očuvanje krajobraznih vrijednosti prostora,

2.3.    u planiranju pojedinih sadržaja na području gruškog akvatorija poštivat će se prirodna konfiguracija zaljeva i ograničena mogućnost manevra brodova. Plovni put u Grušku luku - Dubrovnik vodi kanalom Daksa, prostorom između otoka Dakse i kopna u širini od 780 m. Prolaz kroz Mala vrata (prostor između poluotoka Lapad   otoka Dakse u širini od 370 m nije dopušten). Širina ušća Rijeke dubrovačke je 290 m. Ulaz u luku Dubrovnik je za sve brodove isti. Širina ulaza u luku iznosi 2,0L putničkog           broda dužine 125 m, što iznosi ukupno 250 m. Kod rta Kantafig zbog ograničenih prostornih mogućnosti širina plovnog puta iznosi 1,2L putničkog broda dužine 125 m, što iznosi ukupno 150 m,

2.4.    pri uređivanju ili rekonstrukciji pomorskih građevina treba respektirati krajobraznu i kulturno-povijesnu matricu prostora jer su zahvati predviđeni na području oblikovno vrijedne urbane cjeline Dubrovnika,

2.5.    prostor Nautičko-turističkog centra ne smije se izdvajati ogradom od ostalog dijela naselja,

2.6     UPU-om Gruškog akvatorija će se za područje od Batale do vile Mladinov definirati zone zasebnih luka posebne namjene (komunalne, športske, nautičkog turizma…), njihova veličina i načini dodjele koncesije za buduće korištenje.

 

Članak 22.

 

Pri izradbi stručne podloge za gradnju energetskih građevina potrebno je:

1.      HE Ombla:

1.1.    razraditi način korištenja prostorom u funkciji gradnje HE (privremeni objekti), transporta u funkciji gradnje te način dispozicije materijala tijekom gradnje objekta,

1.2.    osigurati mjere zaštite okoliša (flore i faune na području Viline špilje i rijeke Omble).

2.      DV 2x220 Plat - Zagvozd:

2.1.    nakon izgradnje dalekovoda potrebno je dovesti okoliš i upotrijebljene prometnice u prijašnje stanje, obaviti kontrolna mjerenja utjecaja na druge građevine (metalni cjevovodi i ograde te komunikacijski vodovi).

 

2.2.      Građevinska područja naselja

 

Članak 23.

 

(1) Građevinska područja naselja su površine:

1.      M1  mješovite (prevladavajuće) namjene u kojima prevladava stambena izgradnja (primarna namjena) te sadržaji naselja koji prate stanovanje (sekundarna namjena): javni i društveni, poslovni, ugostiteljsko-turistički sadržaji kapaciteta do 80 kreveta, igrališta i prometne i parkovne površine, komunalni objekti i uređaji;

2.      isključive namjene, tj. zone u kojima je korištenje prostorom podređeno jednoj (osnovnoj) funkciji a čine ih:

2.1.    zone javne i društvene namjene                                                                                    (D):

2.1.1.   upravna                                                                                                             (D1),

2.1.2.   socijalna                                                                                                            (D2),

2.1.3.   zdravstvena                                                                                                      (D3),

2.1.4    predškolska i školska                                                                                       (D4),

2.1.5.   kultura                                                                                                               (D6),

2.1.6.   vjerska                                                                                                              (D7);

2.2.    zone poslovne namjene                                                                                                 (K):

2.2.1.   Suđurađ                                                                                                            (K1),

2.2.2.   Šipanska Luka                                                                                                  (K2),

2.2.3.   Komolac                                                                                         (K1, K2, K3 i I1),

2.2.4.   poslovna zona Petrovo Selo,

2.2.5.   poslovna zona Brsečine (Stanica za južne kulture),

2.2.6.   poslovna zona Šipanska Luka (uljara i Stanica za južne kulture).

2.3.    zone ugostiteljsko-turističke namjene                                                                            (T):

2.3.1.   postojeće ugostiteljsko-turističkih građevine,

2.3.2.   neizgrađena područja ugostiteljsko-turističke namjene: turističko naselje (T2) Bat - Zaton, turističko naselje Zaton (T2) - poviše JTC, turističko naselje Šipanska Luka (T2) - Strana, turističko naselje (T2) Sobovo selo - Lopud, turističko naselje (T2) Babin kuk;

2.4.    zone športsko-rekreacijske namjene:

2.4.1.   športski park Gospino polje                                                                              (R4),

2.4.2.   rekreacijske površine (R2): Babin kuk, Montovjerna, Nuncijata, Komolac, Zaton, Orašac, Dubravica, Mravinjac, Mrčevo, Gromača, Gornje Čelo, Donje Čelo, Lopud,

2.4.3.   kupališta                                                                                                           (R3).

(2) Uvjeti smještaja poslovnih, ugostiteljsko-turističkih i športsko-rekreacijskih sadržaja (igrališta) unutar građevinskih područja naselja mješovite namjene propisani su u poglavlju 3. ove odluke.

(3) Uvjeti smještaja javnih i društvenih sadržaja unutar građevinskih područja naselja mješovite namjene propisani su u poglavlju 4. ove odluke.

(4) Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti (proizvodne, obrtne, poslovne, ugostiteljsko-turističke, športsko-rekreacijske namjene) unutar građevinskih područja naselja isključive namjene propisani su u poglavlju 3. ove odluke.

(5) Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti unutar građevinskih područja naselja isključive namjene propisani su u poglavlju 4. ove odluke.

 

 

Članak 24.

 

Negradivi dio građevinskog područja naselja čine zaštitne i pejzažne zelene i kultivirane površine. U zaštitnom i pejzažnom zelenilu i kultiviranim površinama (negradive površine) u okviru građevinskih područja naselja moguće je uređenje pješačkih putova i staza i izgradnja komunalne infrastrukture (pošta i telekomunikacije, energetika i vodnogospodarski sustavi), putova i staza te stuba za prilaz moru. Širina pristupnih putova ne može biti veća od 2,0 m.

 

Gradnja u građevinskom području naselja

 

Članak 25.

 

(1) U izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja u pojasu do 70,0 m od obalne crte ne mogu se graditi sadržaji za proizvodnju, osim ako su funkcionalno povezani s morem i obalom niti trgovina veća od 1.500 m2 neto površine građevine.

(2) U izgrađenom dijelu građevinskoga područja građevina se može graditi samo na uređenoj građevinskoj čestici ili na čestici kojoj je uređenje započeto na temelju programa izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture prema posebnom propisu, tako da su izvedeni barem zemljani radovi u skladu s prostornim planom uređenja detaljnijeg stupnja razrade za neizgrađeni dio građevinskog područja, to jest s ovim prostornim planom na temelju kojega se provodi zahvat u prostoru za izgrađeni dio građevinskog područja naselja.

(3) Unutar minimalnih koridora planiranih cesta ne dopušta se gradnja drugih građevina do ishođenja akta o gradnji za cestu (ili njezin dio na koji je orijentirana građevina). Nakon ishođenja akta o gradnji tj. zasnivanja građevinske čestice, odredit će se zaštitni pojasevi sukladno posebnom propisu, a možebitni prostor izvan zaštitnog pojasa priključit će se susjednoj planiranoj namjeni. Aktom o gradnji za gradnju ili rekonstrukciju ceste obvezno treba odrediti način rješavanja odvodnje oborinskih voda radi sprečavanja štetnih utjecaja na okoliš.

 

 

Članak 26.

 

U izdvojenom dijelu građevinskog područja naselja i neizgrađenom dijelu izdvojenog građevinskog područja izvan naselja u pojasu najmanje od 100 m obalne crte ne može se planirati građenje građevina, osim građevina komunalne infrastrukture koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali i podzemne infrastrukture, pratećih sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene građevina koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali (brodogradilište, luke i sl.) te uređenje javnih površina.

 

 

Članak 27.

 

(1) Zemljište za redovitu uporabu postojeće građevine za koju nije utvrđena građevinska čestica čini pojas zemljišta oko građevine minimalne širine 1,0 m, tj. maksimalne širine H/2 visine građevine (H je visina građevine).

(2) U zemljište za redovitu uporabu građevine, kao ni u građevnu česticu, ne mogu biti uključene javne prometne površine, površine javnog parka ili druge uređene zelene javne površine ni dijelovi susjedne već formirane građevinske čestice te neevidentirana komunalna infrastruktura u vanknjižnom vlasništvu jedinice lokalne samouprave. 

(3) Pod postojećom građevinom iz stavka 1. ovog članka drži se građevina sagrađena na temelju građevinske dozvole ili koja ima legalan status na temelju posebnog propisa.

 

 

Članak 28.

 

(1) Svaka građevinska čestica u građevinskom području mora imati neposredni kolni pristup na javnu prometnu površinu najmanje širine 3,0 m, ako nije drukčije određeno ovim odredbama.

(2) Iznimno, ako se zbog konfiguracije terena ne može omogućiti kolni pristup građevinskoj čestici, obvezno je urediti pješački pristup minimalne širine od 1,5 m.

(3) Kolni pristup građevnoj čestici smještenoj uz javnu prometnu površinu može zauzeti najmanje 3,0 m širine fronte čestice.

(4) Građevinska čestica koja graniči sa ulicama različitog značenja obvezno se priključuje na ulicu nižeg značenja.

(5) U izgrađenom i neizgrađenom uređenom dijelu građevinskog područja naselja omogućuje se:

1.      uređenje kolnog pristupa za niske građevine minimalne širine 3,0 m na kojeg se vežu najviše tri građevne čestice te pješačkog pristupa minimalne širine od 1,5 m. Kolni pristup u svim ostalim slučajevima iznosi minimalno 5,5m.

2.      građevnoj čestici mora se omogućiti kolno-pješački pristup s javne cestovne površine uz uvjet da duljina pristupa ne prelazi 50 m, odnosno 100 m s ugrađenim proširenjima za mimoilaženje na rastojanju od 50 m.

3.      građevna čestica može imati samo jedan kolni pristup s jedne strane građevne čestice. Ostale mogućnosti utvrdit će se posebnim uvjetima iz oblasti prometa izdanih od strane mjerodavnih tijela.

4.      ako je na građevnu česticu onemogućen pristup vozilima moguće je osigurati potreban broj parkirnih mjesta unutar gravitacijskog područja ne većeg od 100 m od predmetne građevne čestice uz uvjet da su u istom vlasništvu. Ako je pristup građevnoj čestici samo pješački obveza investitor je obavezan platiti odgovarajući iznos koji će se namjenski koristiti za gradnju javnog parkirališta ili garaže. Iznos i uvjeti plaćanje reguliraju se posebnom odlukom Grada Dubrovnika.

5.      priključci na javnu cestu izvode se na temelju posebnih uvjeta mjerodavnih tijela ili na temelju dokumenta prostornoga uređenja.

 

Članak 29.

 

(1) Najmanja širina kolnika prometnica u naselju (glavnih mjesnih i sabirnih prometnica) je 5,5 metara (za dvije vozne trake), odnosno 3,5 m (za jednu voznu traku). Iznimno, najmanja širina može biti i manja u slučaju već izgrađenih postojećih građevina. Obavezna je izgradnja nogostupa.

Samo jedna vozna traka može se izgrađivati samo iznimno na preglednom dijelu ulice, pod uvjetom da se na svakih 100 m uredi ugibalište, odnosno u slijepim ulicama čija dužina ne prelazi 100 m na preglednom dijelu ili 50 m na nepreglednom.

Na planiranim i postojećim prometnicama u naselju mora se osigurati razdvajanje pješaka od prometa vozila gradnjom nogostupa ili trajnim oznakama i zaštitnim ogradama na kolovozu.

(2) Javne prometne površine i prilazi građevinama moraju imati elemente kojima se osigurava nesmetano kretanje osobama s posebnim potrebama.

(3) Priključenje na cestu državnog i županijskog značenja moguće je na temelju prethodnog odobrenja ovlaštenog tijela za ceste u postupku dobivanja lokacijske dozvole ili na temelju detaljnog plana uređenja.

(4) Priključenje na ostale (nerazvrstane) ceste moguće je temeljem prethodnog odobrenja ovlaštenog tijela gradske uprave u postupku dobivanja lokacijske dozvole ili na temelju dokumenta prostornog uređenja detaljnijeg stupnja razrade.

 

 

Članak 30.

 

(1) Regulacijska linija odvaja javnu površinu od privatne (u smislu režima korištenja).

Minimalna udaljenost regulacijske linije od ruba kolnika treba osigurati mogućnost izgradnje odvodnog jarka, usjeka nasipa, bankine i nogostupa, a ne može biti manja od one određene zakonskim propisima.

Minimalna udaljenost građevinskog pravca od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.

Minimalna udaljenost regulacijskog pravca od osi ceste treba iznositi minimalno polovinu širine poprečnog profila prometnice definirane ovim planom.

Udaljenost regulacijskog pravca od osi kolnika ulice ne može biti manja od 4,5 m, osim u već izgrađenim dijelovima grada s formiranim ulicama, ali ne manje od 1,5 m.

(2) Iznimno, udaljenost iz stavka 1. ovog članka može biti i manja ako se interpoliraju građevine između postojećih građevina u pretežno izgrađenom dijelu građevinskoga područja. Predmetne građevine se interpoliraju tako da se građevinski pravac interpolirane građevine uskladi s građevinskim pravcem postojećih građevina, po mogućnosti onim koji je više udaljen od regulacijske linije. Navedeno se ne odnosi na građevine uz državne ceste.

(3) Prilikom dogradnje izgrađenih građevina, dograđeni dio zadržava postojeći građevni pravac ili udaljenost građevnog pravca dogradnje može biti veća, što ovisi o okruženju: obliku parcele, udaljenostima objekata, površinama i oblikovanju objekta, a sve u skladu s člankom 43. Ovih Odredbi.

 

Članak 31.

 

Čestice zemljišta kojima veličina i oblik ne udovoljavaju uvjetima iz ovoga prostornog plana, a koje nemaju izravni pristup s javne površine, ili se taj pristup ne može osigurati kako je to određeno u članku 28. stavku 2., tretiraju se kao zelene površine.

Članak 32.

 

(1) Pri gradnji građevine, obvezno je čuvati prirodnu konfiguraciju terena građevinske čestice tako da se iskopi izvode samo radi gradnje ukopanih i dijelom ukopanih etaža i temelja, a kosi se teren uređuje kaskadno sukladno okolišu ili se ostavlja u prirodnom nagibu. Visina potpornih zidova ne smije biti veća od 3,0 m, a ukoliko ima više potpornih zidova kojima se kaskadno uređuje kosi  teren tada je njihov međusobni razmak najmanje 1,0  m. Površina građevne čestice između potpornih zidova obvezno se mora hortikulturno urediti. Iznad potpornog zida moguće je postaviti ogradni zid, arle, pižule i slično. Visina tih elemenata ne smije biti veća od 1,0 m.

(2) Briše se.

(3) Izgradnja ograda pojedinačnih građevinskih čestica treba biti sukladna tradicionalnom načinu građenja. Ograde se mogu izvoditi do 1,5 m visine.

(4) Između ceste (ulice) i kuće obvezno je urediti predvrtove.

 

 

Članak 33.

 

(1) Parkirne i garažne površine, kapaciteta sukladno normativima propisanim ovim Planom moraju biti osigurane na građevnoj čestici. Podzemni dio garaže može se graditi na udaljenosti od minimalno 5 m od granice s javnom prometnom površinom i minimalno 1 m od granice sa susjednom česticom ako na čestici nema vrijednog postojećeg visokog zelenila, a na temelju posebnog elaborata vrednovanja postojeće vegetacije.

(2) Prilikom gradnje dvojnih ili građevina u nizu moguće je spajati potpuno ukopane podzemne i to samo parkirališne etaže.

 

Članak 34.

 

Briše se.

 

Članak 35.

 

(1) Dopuštena visina nadozida potkrovlja je maksimalno 120 cm, a krov je nagiba od 20 do 30 stupnjeva, osim u slučaju rekonstrukcije postojećih građevina.

(2) Belvederi se mogu postavljati u potkrovnoj etaži uz zadovoljenje uvjeta da zbroj i širina belvedera ili abaina na svakom pročelju građevine ne prelazi 50% ukupne dužine tog pročelja.

(3) Prostor ispod kosog krova i zadnje ploče (bez nadozida) smatra se tavanom i njime se može koristiti kao stambenim prostorom.

(4) Briše se.

(5) Briše se.

 

Članak 36.

 

(1) Sve građevine mogu imati ravni, kosi, bačvasti ili slični i kombinirani krov. Ako se građevine izvode s kosim krovom, minimalni nagib može iznositi 20º, a maksimalni nagib 30º.

(2) Krov svojom dužom stranom mora biti paralelan s izohipsama terena.

(3) Građevine u građevinskim područjima gospodarsko-proizvodne namjene (hale i sl.) mogu se izvoditi s krovovima manjeg nagiba od onih iz odredbe u stavku 1. ovog članka.

(4) Omogućuje se ugradnja sunčanih kolektora na svim građevinama, osim u zaštićenim dijelovima naselja.

 

Članak 37.

 

Kiosci i pokretne naprave razmještaju se prema Planu korištenja javnim površinama Grada Dubrovnika.

 

Članak 38.

 

Na građevinskim je česticama potrebno urediti prostor za kratkotrajno odlaganje kućnog otpada. Mjesto za odlaganje treba biti lako pristupačno s javne prometne površine i treba biti zaklonjeno od izravnoga pogleda s ulice.

 

 

Članak 39.

 

(1) U zonama mješovite namjene mogu se graditi niske, srednje visoke i visoke građevine.

a) Kapacitet stambenih i stambeno poslovnih građevina definira se brojem funkcionalnih jedinica.

(2) Niska građevina u smislu ovih odredaba je građevina stambene ili stambeno-poslovne namjene s najviše tri funkcionalne jedinice. Na građevinskoj čestici, uz nisku građevinu mogu se graditi pomoćne građevine.

(3) Niska građevina ne može biti manja od 50 m2 bruto razvijene površine.

(4) Srednje visoka građevina je građevina stambene ili stambeno-poslovne namjene s najviše četiri funkcionalne jedinice.

(5) Visoka građevina je građevina stambene ili stambeno-poslovne namjene s najviše 20 funkcionalnih jedinica.

(6) Najviše 30% BRP niske, srednje visoke i visoke stambeno-poslovne građevine može biti poslovne namjene.

(7) Srednje visoke i visoke građevine moguće je graditi samo unutar obuhvata Generalnog urbanističkog plana Dubrovnika (GUP). Iznimno se izvan obuhvata GUP-a dozvoljava gradnja srednje visokih građevina poslovne i ugostiteljsko – turističke (K i T) namjene.

 

 

Članak 40.

 

(1) Ako se neposredno primjenjuju ove odredbe o veličini građevinske čestice, intenzitet izgrađenosti građevinske čestice za gradnju ili rekonstrukciju niske, srednje visoke i visoke građevine određuje se prema načinu izgradnje kako slijedi u Tablici 1.:

 

Tablica 1.

Način izgradnje

Građevinska čestica za gradnju niske, srednje  visoke i visoke građevine

Najmanja i najveća površina (m2)

Minimalna širina (m)

Maksimalni koeficijent izgrađenosti kig

Izgrađeni dio naselja

Niska građevina

samostojeće građevine

300 - 800

 

0,4

dvojne građevine

250 - 600

 

0,4

građevine u nizu

200 - 400

 

0,4

Srednja građevina

samostojeće građevine

400 - 1.000

 

0,4

dvojne građevine

350 - 800

 

0,4

 

 

 

 

Visoka građevina

samostojeće građevine

1.000 - 1.500

 

0,3

Neizgrađeni dio naselja

Niska građevina

samostojeće građevine

500 - 800

16,0

0,3

dvojne građevine

400 - 600

13,0

0,3

građevine u nizu

300 - 500

10,0

0,3

Srednja građevina

samostojeće građevine

600 - 1.000

16,0

0,3

dvojne građevine

400 - 1.000

13,0

0,3

 

 

 

 

Visoka građevina

samostojeće građevine

1.500 - 2.000

25,0

0,3

 

 

(2) Maksimalni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi:

1.    za niske građevine –                    1,2,

2.    za srednje visoke građevine –     1,5,

3.    za visoke građevine –                  2,0.

Navedeni koeficijenti vrijede za pojedinačne zahvate u prostoru, na jednoj građevnoj čestici (jedna lamela dvojne ili jedna lamela građevine u nizu). U okviru obuhvata GUP-a Dubrovnika mogu se definirati drugačiji načini i uvjeti gradnje (veličina građevnih čestica, kig, kis, maksimalna visina..).

(3) Ako se gradi više od jedne potpuno ukopane etaže u svrhu  garažiranja, propisani koeficijent iskorištenosti (kis) iz prethodnog stavka moguće je isključivo u tu svrhu povećati za 0,3. Nadzemna etaža je svaka etaža osim etaže potpuno ukopanog/ih podruma. Sve građevine mogu imati više podrumskih, potpuno ukopanih etaža.

(3a) Minimalno 30% građevne čestice mora biti hortikulturno uređeno.

(4) Građevna čestica može biti i veće površine od maksimalne propisane ali se u tom slučaju koeficijent izgrađenosti (kig) i koeficijent iskorištenosti (kis) ne mogu obračunavati na cijelu površinu građevne čestice već na maksimalnu površinu čestice kako je propisano u tablici 1. ovog članka.

(5) Za područja definirana kao neizgrađena uređena građevinska područja primjenjuju se uvjeti gradnje iz Odredbi koje vrijede za neizgrađeni dio naselja (kao u Tablici 1.). “

(6) Briše se.

 

Članak 41.

 

(1) Niske i srednje visoke građevine mogu se graditi na udaljenosti najmanje 3,0 m od susjedne međe u izgrađenom i neizgrađenom dijelu naselja.

(2) Otvori se mogu postavljati na svim dijelovima pročelja građevine koji su od susjedne međe udaljeni najmanje 3,0 m. Isto se odnosi na sve vanjske prohodne površine (balkoni, lođe i sl.), osim terasa na tlu.

(3) Visoke građevine mogu se graditi na udaljenosti od najmanje H/2 od susjedne međe.

(4) U izgrađenim i neizgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja mješovite namjene moguća je gradnja složenih rezidencijalnih građevina s pratećim sadržajima proširenog stambenog standarda (''vile'' – jedna stambena jedinica s pratećim sadržajima) prema sljedećim uvjetima:

1.      minimalna površina građevne čestice iznosi 2.000 m2,

2.      maksimalna površina pod građevinom može iznositi 600 m2,

3.      maksimalna katnost je podrum (suteren), prizemlje i jedan kat (Po (S) + P + 1), ukupno do 1.200 m2 građevinske (bruto) površine

4.      vile se mogu se graditi na ravnom terenu do maksimalne visine od 9,0 m a na kosom terenu mogu se graditi do maksimalne visine od 10,0 m.

5.      obvezna je izrada projekta krajobraznog uređenja

6.      minimalno 45% građevne čestice je potrebno zadržati kao hortikulturno uređeni teren uz obavezno krajobrazno uređenje

7.      nije moguća gradnja višestambenih zgrada.

 

 

Članak 42.

 

(1) Niske građevine mogu se graditi na ravnom terenu do maksimalne visine Po+P+1+Pk (podrum, prizemlje, kat, potkrovlje), tj. maksimalne visine od 7,0.

(2) Niske građevine na kosom terenu mogu se graditi do maksimalne visine (Po) S+P+1+Pk (podrum ili suteren, prizemlje, jedan kat, potkrovlje), tj. do maksimalne visine od 9,0 m.

(3) Srednje visoke građevine na ravnom terenu mogu se graditi do maksimalne visine Po+P+1+Pk (podrum, prizemlje, jedan kat i potkrovlje), tj. do maksimalne visine od 9,0 m.

(4) Srednje visoke građevine na kosom terenu mogu se graditi do maksimalne visine (Po) S+P+1+Pk (podrum ili suteren, prizemlje, jedan kat i potkrovlje), tj. do maksimalne visine od 11,0 m.

(5) Visoke građevine na ravnom terenu mogu se graditi do maksimalne visine Po+P+4 (podrum, prizemlje, četiri kata), tj. do maksimalne visine od 16,0 m.

(6) Visoke građevine mogu se graditi do maksimalne visine (Po)S+P+4 (podrum ili suteren, prizemlje, četiri kata), tj. do maksimalne visine od 18,0 m.

(7) Propisana maksimalna visina u metrima  ne mora sadržavati sve propisane etaže.

 

 

Članak 43.

 

(1) Rekonstrukcija građevine je izvedba građevinskih i drugih radova na postojećoj građevini kojima se utječe na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za tu građevinu ili kojima se mijenja usklađenost te građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl.), odnosno izvedba građevinskih i drugih radova na ruševini postojeće građevine u svrhu njezine obnove.

(2) Postojeće građevine izgrađene na manjim građevinskim česticama od propisanih mogu se zamjenjivati i rekonstruirati uz poštovanje zatečenog koeficijenta izgrađenosti (ako je veći od propisanoga), propisanog koeficijenta iskorištenosti, propisanih visina uz zatečenu udaljenost od prometnice i susjednih objekata.

(3) Ako zatečeni uvjeti dopuštaju, postojeće građevine moguće je zamijeniti, rekonstruirati i dograđivati uz poštovanje propisanih koeficijenata izgrađenosti i iskorištenosti te visina i dopuštenih udaljenosti od prometnica i susjednih građevnih čestica.

(4) Za rekonstrukciju zatečenih cjelina (građevina u nizu) potrebno je cjelovito idejno rješenje uz mogućnost fazne izgradnje i preporučuje se projektant postojeće cjeline.

(5) Ako je postojeća građevina, ili čestica postojećih zgrada (ruševina), označena u katastarskim podlogama te se ona nalazi u sklopu građevinskog područja, a pripadajuće je zemljište izvan građevinskog područja, moguća je rekonstrukcija (dogradnja ili nadogradnja, ili zamjena takve građevine), uz uvjet da se građevina smjesti na površinu na kojoj je gradnja dopuštena. Pri određivanju lokacijskih uvjeta za takvu gradnju, primjenjivat će se oni za niske građevine, uz uzimanje ukupne površine pripadajućeg zemljišta u izračun koeficijenta izgrađenosti i iskorištenosti. Kad je površina čestice zgrade ujedno i površina građevinske čestice, omogućuje se rekonstrukcija u okviru postojeće tlocrtne površine i maksimalne visine određene za nisku gradnju.

(6) Ako je postojeća građevina (ruševina) identična građevnoj čestici, ako se radi o samostojećim ili građevinama u nizu pa one ne mogu formirati građevinsku česticu (između ostaloga objekti i sklopovi ambijentalne vrijednosti postojećih zgrada ili ruševina), mogu se rekonstruirati u postojećim horizontalnim gabaritima, visine prema materijalnim dokazima o nekadašnjoj katnosti ili prema zatečenoj izvornoj katnosti, za što je potrebno konzultirati Konzervatorski odjel u Dubrovniku.

 

 

Članak 44.

 

(1) Na građevinskoj čestici može se graditi samo jedna stambena ili stambeno-poslovna građevina i pomoćne građevine, kao garaže, spremišta, ljetne kuhinje, radne prostorije, bazeni i sl., koje funkcionalno služe stambenoj građevini i zajedno čine jednu stambeno-gospodarsku cjelinu.

(2) Pomoćne građevine mogu se graditi:

1.    u gabaritu osnovne građevine,

2.    kao izdvojene tlocrtne površine na građevinskoj čestici.

(3) Pomoćne građevine mogu imati najveću visinu podrum, prizemlje i ravni ili kosi krov nagiba 20-30°, tj. najviše 4,0 m i najveću tlocrtnu površinu od 50 m2 ako se grade kao izdvojene tlocrtne površine na građevinskoj čestici. Mogu se smjestiti na udaljenosti od najmanje 3,0 m od granice građevinske čestice i mogu se postavljati između stambene ili stambeno-poslovne građevine i javne prometne površine.

(4) Garaže se u pravilu grade u gabaritu stambene građevine, ali mogu se graditi i odvojeno kao zasebne tlocrtne površine. Ako se garaža gradi kao zasebna građevina tada mora biti udaljena najmanje 3,0 m od ruba kolnika, ali ne prema državnoj cesti. Udaljenost garaže prema državnoj ili županijskoj cesti je najmanje 5,0 m od ruba kolnika ceste.

Garaže nije moguće postavljati na pročelju građevinskih čestica uz more (prvi red građevina uz more) osim ako se s te strane nalazi pristupna prometnica.

Pri gradnji dvojnih građevina ili građevina u nizu moguće je spajati potpuno ukopane podzemne, i to samo parkirališne etaže koje mogu imati zajednički ulaz.

(5) Ako je površina bazena ukopanog u tlo maksimalno 100 m2 onda se ne uračunava u ukupni koeficijent izgrađenosti kig na građevinskoj čestici na kojoj se nalaze i ostali objekti. Ako je bazen veći od 100 m2 uračunava se u ukupni koeficijent izgrađenosti (kig) s ostalim pomoćnim građevinama. Katnosti pomoćnih građevina iznosi maksimalno Po + P, najveće dopuštene visine 4 m.

Bazeni s pripadajućim pomoćnim prostorijama (strojarnica, instalacija etaža i sl.) moraju biti udaljeni najmanje 3,0 m od granice građevne čestice.

 

 

                                                                   Članak 44.a

 

U izdvojenom djelu građevinskog područja naselja Osojnik planirana je gradnja azila za napuštene životinje. Površina zahvata  iznosi oko 12.000 m2.

 

2.3.      Izgrađene strukture izvan naselja

 

Članak 45.

 

Izgrađene strukture izvan naselja predstavljaju postojeća i planirana građevinska područja isključive namjene (gospodarske, ugostiteljsko—turističke i športsko-rekreacijske namjene) smještene izvan naselja i prikazane u kartografskom prikazu br. 4.

 

 

Članak 46.

 

Izdvojena građevinska područja isključive (osnovne) namjene izvan naselja jesu:

1.      proizvodna  poslovna namjena (I, K): Trsteno, Pobrežje, Osojnik (TTB) ® Kaćigruda (RD),

2.      ugostiteljsko-turistička namjena (T):

2.1.    Orašac – Vrtovi sunca (T1, T2) – djelomično izgrađena,

2.2.    utocamp Rt Gaj (T3) – izgrađen,

2.3.    pojedinačna ugostiteljsko-turistička cjelina Jakljan (T4) – izgrađena,

2.4.    turističko naselje Bosanka (T2) – sjever – neizgrađena,

2.5.    turističko naselje Bosanka (T2) – jug – neizgrađena,

2.6.    turističko naselje Brsečine (T2) – neizgrađena,

2.7     kamp Orašac – Konjevac (T3) – neizgrađena,

2.8.    turističko naselje Lopud -Skalini (T2) – neizgrađena,

2.9.    turističko naselje Čempljesi (T2) – neizgrađeno

2.10.  turistička zona (T1 ® T2) Veliki Stol – Trsteno

3.      športsko-rekreacijska namjena ®:

3.1.    Športsko-rekreacijski centar s golfom na Srđu (R1, R2, R5) – neizgrađen,

3.2.    rekreacijske površine (R3) – kupališta.

3.3.    športski park Gospino polje, Montovjerna, Babin Kuk

Uvjeti smještaja izgrađenih struktura izvan naselja propisani su u poglavlju 4. Ove odluke.

 

 

Članak 47.

Briše se.

Članak 48.

 

Građenje izvan građevinskog područja mora biti uklopljeno u krajobraz tako da se:

1.      očuva kvaliteta i cjelovitost poljodjelskoga zemljišta i šuma,

2.      očuva prirodni prostor pogodan za rekreaciju, a gospodarska namjena usmjeri na predjele koji nisu pogodni za rekreaciju,

3.      očuvaju kvalitetni i vrijedni vidici,

4.      sukladno posebnim propisima riješi odvodnja, pročišćavanje otpadnih voda i zbrinjavanje otpada.

 

 

Članak 49.

 

(1) Izvan granica građevinskog područja naselja, a u okviru zaštićenog obalnog područja, moguća je gradnja građevina za potrebe prijavljenog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu, obrta registriranog za obavljanje poljoprivrede ili pravne osobe registrirane za obavljanje poljoprivrede, ako se nalazi na zemljištu površine od najmanje 3 ha i udaljenoj od obalne crte najmanje 100 m, odnosno 50 m na otocima te koja ima prizemlje (P) do 400 m2 građevinske (bruto) površine i najveće visine do 5 m (mjereno uz pročelje građevine od najniže točke konačno zaravnanog i uređenog terena do gornjeg ruba krovnog vijenca) i/ili potpuno ukopan podrum (Po) do 1.000 m2 građevinske (bruto) površine.

(2) Izvan granica građevinskog područja naselja, a izvan zaštićenog obalnog područja, moguća je gradnja prijavljenih poljoprivrednih gospodarstava i pružanje ugostiteljsko-turističkih usluga u seoskom domaćinstvu poštujući sljedeće uvjete:

1.      minimalna površina parcele iznosi za područje Dubrovnika – 10.000 m2, za Brsečine, Trsteno, Orašac, Zaton – 5.000 m2, a za Gornja sela: Mravinjac, Mrčevo, Kliševo, Gromača, Ljubač, Osojnik, Dubravica – 2.000 m2,

2.      maksimalna visina građevine odgovara visini propisanoj za nisku građevinu,

3.      maksimalna površina građevine može iznositi 400 m2.

4.      minimalna udaljenost građevine može iznositi najmanje 1.000 m od obalne crte na kopnu.

(3) Izvan zaštićenog obalnog područja, u funkciji poljoprivredne proizvodnje (spremište i obrada poljoprivrednih proizvoda) može se graditi i gospodarska građevina kao dio sklopa sa stambenom građevinom, ili kao zasebna građevina, najveće tlocrtne bruto površine do 150 m2 i najveće visine suteren ili podrum, prizemlje i krov, tj. najviše 5,0 m.

(4) Čestica treba imati prilazni put i vodu za natapanje, riješeno prema lokalnim prilikama te električnu energiju.

(5) Građevine iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ne smiju se graditi unutar:

1.      radijusa stroge zaštite spomeničkih cjelina, prikazanih na kartografskom prikazu 3.3., u mjerilu 1:25.000,

2.      zaštićenih prirodnih predjela, prikazanih na kartografskom prikazu 3.1., u mjerilu 1:25.000,

3.      koridora prometnica prikazanih na kartografskom prikazu 2.1., u mjerilu 1:25.000,

 

 

Članak 50.

 

(1) Gospodarske građevine - farme čine građevinu ili skupinu građevina s pripadajućim poljoprivrednim zemljištem koje se mogu graditi na zemljištu najmanje površine od 10.000 m2. Gospodarska građevina - farma može zauzeti najviše 5% od pripadajućeg zemljišta.

(2) Na farmi se mogu graditi gospodarske građevine za potrebe:

1.      biljne proizvodnje,

2.      stočarske proizvodnje,

3.      proizvodnje i skladištenja vina,

4.      preradbe poljoprivrednih proizvoda proizvedenih na farmi.

(3) Gospodarske građevine iz stavka 2. ovog članka mogu se graditi na udaljenosti od najmanje 200 m od građevinskog područja naselja, osim za gospodarske građevine za potrebe stočarske proizvodnje.

(4) Najmanja udaljenost gospodarske građevine za potrebe stočarske proizvodnje je:

1.      od građevinskog područja                                                              500 m,

2.      od javnog puta i od javnog vodovoda                                              50 m,

3.      od državne ceste                                                                           100 m.

(5) Najveća visina građevine iz stavka 2. ovog članka može iznositi 5,0 m mjereno od najniže točke uređenog terena uz građevinu do vijenca građevine.

(6) Površina i raspored gospodarskih građevina na farmi utvrđuju se lokacijskom dozvolom u skladu s potrebama tehnologije. Smještaj je građevina potrebno organizirati tako da se grupiraju u jednom dijelu posjeda.

(7) Oblikovanje građevina na farmi mora biti u skladu s lokalnom graditeljskom tradicijom, a posebno:

1.      sljeme krova mora pratiti smjer dužeg dijela građevine,

2.      krov dvostrešan nagiba do 30°,

3.      temelj prizemlja, tj. kota gornjeg ruba stropne konstrukcije podruma ne smije biti viši od 60 cm od kote uređenog terena uz građevinu na višem dijelu terena,

4.      vanjski prostor uz građevinu mora se hortikulturno oblikovati.

(8) Gospodarske građevine iz stavka 2. ovog članka ne mogu se graditi:

1.      na zaštićenom obalnom području,

2.      u okviru istaknutih prirodnih ili kultiviranih krajobraza, prikazanih na kartografskom prikazu 3.3., 1:25.000,

3.      u okviru radijusa stroge zaštite spomeničkih cjelina, prikazanih na kartografskom prikazu 3.3., 1:25.000,

4.      u okviru zaštićenih prirodnih predjela, prikazanih na kartografskom prikazu 3.1., 1:25.000,

5.      u okviru osobito vrijednog poljoprivrednog tla, prikazano na kartografskom prikazu 1., 1:25.000,

6.      u okviru koridora prometnica, prikazanih na kartografskom prikazu 2.1., 1:25.000.

 

 

Članak 51.

 

(1) Radi poticanja poljodjelske proizvodnje, izvan granica građevinskog područja naselja i izvan ZOP-a, na poljoprivrednom zemljištu najmanje površine od 1.000 m2 omogućuje se gradnja građevina za vlastite gospodarske potrebe. Ako se gradnja građevina za vlastite gospodarske potrebe planira na području otoka, mora biti minimalno 1.000 m od obalne crte.

(2) Građevina za vlastite gospodarske potrebe može se graditi kao prizemnica najveće građevinske (bruto) površine do 30 m2. Sljeme krova mora biti usporedno s dužom stranicom građevine i obvezno usporedno sa slojnicama terena.

(3) Postojeće građevine za vlastite gospodarske potrebe. izgrađene na zemljištu manje površine od površine određene u stavku 1. ovog članka, ne mogu povećavati tlocrtnu površinu.

(4) Građevina za vlastite gospodarske potrebe mora biti građena tako da:

1.      bude smještena na najmanje plodnom, tj. neplodnom dijelu poljodjelskog zemljišta,

2.      treba rabiti lokalne materijale (kamen) i treba biti izgrađeno po uzoru na tradicijsku gradnju,

3.      visina do vijenca ne može biti veća od 2,40 m.

 

 

Članak 52.

 

Staklenici i plastenici mogu se graditi izvan osobito vrijednog poljoprivrednog zemljišta, zaštićenog obalnog područja, radijusa stroge zaštite spomeničkih cjelina, zaštićenih prirodnih predjela, prirodnih i kultiviranih krajobraza. Postavljaju se na udaljenosti najmanje 3,0 m od međe.

Članak 53.

 

(1) Prostornim planom određene su pozicije vidikovaca na istaknutim reljefnim pozicijama s atraktivnim pogledom. Vidikovci se mogu opremati kao uređena odmorišta bilo da se do njih pristupa kolnim ili uređenim pješačkim putem.

(2) Pozicije vidikovaca prikazane su na kartografskom prikazu br. 3.3. u mjerilu 1:25.000.

 

 

Članak 54.

 

(1) Gradnja novog groblja i proširenja postojećih obavljaju se sukladno važećim propisima i Prostornom planu. Površine postojećih groblja i površine za širenje groblja određene su u grafičkom dijelu elaborata Prostornog plana, kartografski prikaz broj 4. "Granice građevinskog područja" u mjerilu 1:5.000.

 

(2) Mjesna groblja

 

Grad

Lokacija

Unutar naselja

Dubrovnik

gradsko katoličko groblje Boninovo

da

gradsko pravoslavno groblje Boninovo

da

gradsko muslimansko groblje Boninovo

da

Sv. Mihajla

da

Danče

da

staro vojno groblje u Gospinu polju, židovsko groblje

da

Bosanka (Sv. Spasitelj)

da

Brsečine (Sv. Ana)

ne

Dubravica (Sv. Ivan)

da

Gromača (Sv. Mala Gospa)

da

Kliševo (Sv. Mihovil)

da

Knežica (Sv. Kuzma i Damjan)

ne

Koločep (Sv. Nikola)

ne

Komolac (Duh Sveti)

da

Lopud (Duh Sveti)

ne

Ljubač (Sv. Đurđe)

ne

Mokošica (Sv. Spasitelj)

da

Mravinjac (Sv. Ivan)

ne

Mrčevo (Sv. Šimun)

da

Orašac (Sv. Đurđe)

da

Osojnik (Kamenice)

ne

Petrovo selo (Gospa od zdravlja)

ne

Rožat (Velika Gospa)

da

Riđica (Sv. Stjepan)

ne

Suđurađ (Sv. Duh)

da

Sustjepan (Sv. Stjepan)

da

Šipanska luka (Sv. Stjepan)

da

Šumet (Sv. Martin)

ne

Trsteno (Luncijata)

da

Zaton (Bunica u Malom Zatonu)

da

 

(3) Do groblja se mora osigurati kolna prometnica minimalne širine od 5,0 m, izuzev na otocima Koločep, Lopud i Šipan. U sklopu parcele groblja potrebno je osigurati parkiralište sukladno normativu propisanom u članku 98. te minimalno 30% površina namijenjenih zelenilu.

(4) Osim grobnih mjesta unutar groblja mogu biti smješteni prizemni prateći sadržaji (kapelica, mrtvačnica, cvjećarnica i sl.). Groblje mora biti ograđeno ogradom.

 

 

Članak 55.

 

 (1) Pri dobivanju lokacijskih dozvola za gradnju i uređenje groblja vrijede još i sljedeći detaljniji uvjeti:

1.      Današnje groblje na Koločepu je obzidano i djeluje kao završena cjelina. Po potrebi se groblje može širiti na sjevernu stranu, duž postojeće prometnice (južni dio čest. zem. 814/2) i na istok (zapadni dio čest. zem. 814/1). Sjeverozapadni ugao današnjeg groblja treba sačuvati praznim, neizgrađenim, kako bi se mogla ostvariti veza s novim dijelom groblja.

2.      S obzirom na konfiguraciju terena groblja na Lopudu, najpovoljnija površina za širenje groblja je čest. zem. 790, gdje se danas izvode tri reda novih grobnica, istočno od Crkve sv. Marije od Šunja. Potrebno je sačuvati odnos groblja i postojeće grobne crkve.

3.      Kako bi se sačuvala slika groblja u Suđurđu i odnos prema crkvi-utvrdi Sv. Duhu, širenje groblja treba nastaviti i dalje prema sjeveru na zapadnom dijelu čest. zem. 820. U najsjevernijem grobnom redu određen je prostor koji bi se iskoristio za povezivanje s novim proširenjem (gradnja stuba). Glavni pristup i dalje treba biti s puta, između groblja i crkve.

4.      S obzirom na izvedeni kameni zid oko groblja u Šipanskoj Luci, prihvatljivo širenje groblja je prema jugozapadu i sjeveroistoku na čest. zem. 84. Proširenje je obvezno u nekoliko grobnih terasa kako bi se pratila konfiguracija terena. U zadnjem južnom redu, u produžetku stubišta potrebno je ostaviti neiskorištenu grobnicu kako bi se mogle izvesti stube prema budućoj grobnoj terasi.

(2) U svim naseljima obalnog dijela Grada Dubrovnika postoje groblja koja je moguće širiti u skladu s potrebama. Širenje je potrebno izvesti u skladu s osobitim položajem svakog groblja:

1.      Za groblje u Brsečinama moguće je širenje prema istoku na način gradnje postojećeg novog dijela groblja, a prema južnom dijelu čest.zem.223. Zapadno od grobne kapelice, unutar starog dijela groblja, ne treba graditi nove grobnice, već zadržati staru sliku groblja.

2.      Stari je dio groblja u Trstenome u cijelosti izgrađen. Eventualno je proširenje moguće ostvariti u smjeru jugoistoka (sjeverni kut čest. zem. 937/1), i to na trećoj nešto povišenoj grobnoj terasi.

3.      Sa svoje četiri dugačke grobne terase groblje u Orašcu čini jedinstvenu izduženu cjelinu. Širenje je groblja moguće na sjevernom dijelu, kao povišena dopunska grobna terasa na čest. zem. 5. Potrebno je izbjeći širenje groblja u smjeru istoka i zapada (produljivanje groblja) jer bi se time izgubila prepoznatljivost i organiziranost groblja.

4.      Širenje groblja u Zatonu Malom moguće je na dijelu postojeće livade, južno od grobne kapelice i sjeveroistočno od groblja na povišenoj grobnoj terasi, u kasnijim etapama širenja. Postojeći kameni zid svakako treba sačuvati a za pristup gornjoj grobnoj terasi (stube) potreban je krajnji istočni kut na prostoru današnjega groblja.

5.      Širenje izduženog groblja Zatona Velikog predviđa se istočno, čest.zem.1488, ili prema jugu, čest. zem.1495, uz brdo. Za širenje prema jugu potrebno je izvesti treću, nešto povišeniju grobnu terasu.

6.      Groblje u Mokošici nema nikakve mogućnosti za širenje. Zato se za potrebe Mokošice i susjednih naselja planira proširiti groblja u Rožatu ili u Petrovu Selu.

(3) Sva Gornja sela imaju groblje uz svako naselje, koja se mogu širiti u skladu s potrebama:

1.      Groblje u Osojniku, smješteno između dvije prometnice, u cijelosti je određeno veličinom. Pojavili stvarna potreba, širenje je moguće na čest. zem.1775/1, sjeverno od grobne kapele, izvan okvira današnjeg groblja. Tada je obvezno urediti prilazni put južno od groblja, čest. zem. 1712.

2.      Groblje u Ljubaču primjer je malog seoskog groblja koje je obzidano niskim kamenim zidom. Ima povoljne uvjete za širenje, i to prema današnjoj grobnoj kapelici, čest. zem. 128. i na sjevernom dijelu čest.zem.125. Teren je ravan, s nekoliko lijepo izraslih čempresa.

3.      Groblje u Gromači nalazi se gotovo u središtu naselja, ali ima mogućnosti širenja. U tijeku je širenje (četiri reda po pet grobnica) sjeverno od Crkve od Gospe. U slučaju daljnje potrebe širenja groblja ono se može ostvariti istočno od grobne crkve, na istoj čest. zem.454.

4.      Groblje u Kliševu izgrađeno je sjeverno od grobne crkve, kao jedinstvena grobna terasa na čest. zem.520. Uz sjeveroistočni rub groblja (ista čest. zem.) moguće je ostvariti proširenje i zadržati osnovnu sliku današnjega groblja.

5.      Postojeće groblje u Mrčevu nalazi se na vrhu uzvisine i opasano je kamenim zidom-podzidom. Zato je onemogućeno kvalitetno širenje groblja izvan današnjih granica. Ima prostornih mogućnosti za gradnju dodatnih grobnica na samom groblju; sjeveroistočno od grobne kapele, čest. zem.1, i jugozapadno od kapelice, a taj je prostor očito i prije služio za groblje. Potrebna su prethodna istraživanja kako bi se eventualni ostatci na dostojanstveni način prenijeli u zajedničku grobnicu.

6.      Groblje u Mravinjcu, s grobnom je kapelicom smješteno na brežuljku južno od naselja. Prostor za eventualno širenje groblja nalazi se sjeveroistočno od kapelice, čest. zem. 12 i dio 567/1. Taj se dio groblja ograđuje podzidom i niskim zidom a moguća je izvedba dva reda s po 6-8 grobnica. Na jugoistočnom dijelu groblja ne dopušta se gradnja novih grobnica.

7.      Groblje u Riđici u cijelosti je omeđeno postojećim putovima tako da su ograničene mogućnosti širenja. Na čest. zem.116 sjeverozapadno od grobne kapelice, i to na dijelu ispred same kapelice te na nešto povišenoj grobnoj terasi u drugom redu uz sjeverni rub groblja, moguća je izgradnja dodatnih grobnica.

8.      Groblje u Dubravici jedno je od rijetkih na području Grada Dubrovnika koje nije ograđeno pa zato ima dobre mogućnosti širenja i gradnju novih grobnica. Prikladan je prostor za gradnju novih grobnica na dijelu groblja između grobne kapelice i novoizgrađene grobne terase na istočnom rubu groblja, čest. zem.277. Bez obzira na postojeća stabla čempresa, ta površina omogućuju gradnju barem dvadesetak novih grobnica, što zadovoljava potrebe naselja u sagledivom razdoblju.

 

 

Članak 56.

 

Lokacija novog groblja grada Dubrovnika planira se na području općine Župa dubrovačka:

1.      lokacija Dubac.

 

Članak 57.

 

(1) Prostornim planom određena su dva lokaliteta za eksploataciju mineralnih sirovina:

1.      eksploatacijsko polje tehničkog građevnog kamena na lokaciji ''Osojnik'',

2.      eksploatacijsko polje arhitektonskog građevnog kamena na lokaciji ''Ivan dol''.

(2) Na eksploatacijskom polju Osojnik i Ivan dol potrebno je sukladno posebnim propisima provesti detaljne vodoistražne radove – mikrozoniranje kako bi se utvrdila točna zona sanitarne zaštite. Ukoliko se dokaže da se eksploatacijsko polje nalazi u zoni u kojoj nije dozvoljena ekploatacija mineralnih sirovina, potrebno je pristupiti postupku sanacije i zatvaranja eksploatacijskog polja.

S obzirom da se formiranjem kamenoloma nepovratno narušava arheološka i ambijentalna vrijednost ovog prostora trebalo bi izvršiti arheološko istraživanje, dokumentiranje i konzervaciju pokretnih i nepokretnih nalaza na području gradskog naselja u skladu s posebnim propisima, a daljnji radovi na predmetnom području ovisiti će o rezultatima arheoloških istraživanja.

(3) Eksploatacijsku je površinu obvezno zakloniti od mogućih pogleda.

 

 

Članak 58.

 

(1) Sukladno Prostornom planu Županije, u grafičkom dijelu elaborata, kartografski prikaz broj 1. “Korištenje i namjena površina”, prikazane su potencijalne lokacije za marikulturu poštujući pritom prirodna obilježja, razvijenost infrastrukture (podmorski ispusti naselja, marine, hoteli, podmorski kabeli i sl.).

(2) Potencijalne lokacije namijenjene su kaveznom uzgoju morskih riba i planirane su na sljedećim potencijalnim lokacijama:

1.      Vrbica (neposredno ispod naselja Vrbica od rta Čapetino prema ulazu u uvalu Zaton),

2.      Brsečine (uvala Smokovača, desno od ulaza u luku Brsečine).

(3) U zaštićenom obalnom području ne može se planirati gradnja niti se mogu graditi pojedinačne ili skupine građevina namijenjenih za uzgoj plave ribe.

 

 

3.         UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

 

Članak 59.

 

Gospodarske djelatnosti mogu se smještati:

1.      unutar građevinskih područja naselja (mješovita namjena),

2.      u zonama isključive namjene u okviru građevinskog područja naselja,

3.      u izdvojenom građevinskom području izvan naselja.

 

 

 

Uvjeti gradnje gospodarskih djelatnosti u građevinskim područjima naselja - mješovita namjena

Članak 60.

 

Unutar građevinskih područja naselja (mješovita namjena) omogućuje se uređenje prostora i gradnja građevina pretežito poslovne namjene (uslužne, manje trgovačke, komunalno-servisne) i ugostiteljsko-turističke namjene.

 

 

Članak 61.

 

(1) Visina građevina i njihova udaljenost od ruba građevinske čestice određene su za gospodarske pretežito poslovne i manje ugostiteljske građevine (restorani, zabavni sadržaji i sl. građevine):

1.      visina građevine iznosi najviše 9,0 m

2.      udaljenost građevine od ruba građevne čestice iznosi najmanje H/2

3.      minimalna površina građevinske čestice iznosi 800 m2, a maksimalna 1.000 m2.

(2) Poslovne građevine i manje ugostiteljsko-turističke građevine kojih visina nije veća od dvije etaže, a bruto-građevinska površina ne prelazi 400 m2, mogu se graditi prema odredbama ove odluke za gradnju niskih građevina.

 

Članak 62.

 

(1) Unutar građevinskog područja naselja (mješovita namjena) mogu se graditi hoteli kapaciteta do 80 ležajeva prema sljedećim uvjetima:

1.      visina građevine iznosi najviše 12,0 m

2.      udaljenost građevine od ruba građevne čestice iznosi najmanje H/2

3.      najmanja površina građevinske čestice iznosi 1.000 m2

(2) Najveći koeficijent izgrađenosti (kig) za građevine iz stavka 1. ovog članka je 0,3, a najveći koeficijent iskorištenosti (kis) je 1,2.

(3) Maksimalna veličina čestice se ne propisuje, ali se maksimalne vrijednosti koeficijenata izgrađenosti i iskorištenosti izračunavaju na veličinu parcele od 1.500 m2.

 

 

Uvjeti gradnje gospodarskih (poslovnih) djelatnosti u zonama isključive namjene u okviru građevinskog područja naselja.

 

Članak 63.

 

Gospodarske zone isključive namjene u okviru građevinskih područja naselja određene su za:

1.      poslovnu namjenu (pretežito uslužne, pretežito trgovačke, skladišta i komunalno-servisne građevine), (K1, K2, K3).

 

Članak 64.

 

(1) Prostornim planom određene su zone poslovne namjene:

1.      Suđurađ,

2.      Šipanska Luka,

3.      Komolac,

4.      tehničko-tehnološki blok Osojnik

5.      Brsečine

(2) U okviru zona iz stavka 1. ovog članka planirani su ovi sadržaji:

1.      obrtni sadržaji,

2.      servisi i usluge,

3.      trgovine,

4.      komunalni sadržaji, garaže i slično, koji zbog prostornih i drugih ograničenja ne mogu biti smješteni unutar građevinskog područja naselja.

(3) Građevine iz prethodnog stavka trebaju se graditi prema uvjetima:

1.      djelatnost koja se u njima obavlja ne smije ugrožavati okoliš,

2.      građevinska čestica za gradnju gospodarskih građevina mora se nalaziti uz sagrađenu javnu prometnu površinu kojoj je kolnik najmanje 5,5 m širok, ili je za javnu prometnu površinu prethodno izdana lokacijska dozvola,

3.      veličina građevinske čestice ne može biti manja od 800 m2,

4.      širina građevinske čestice ne može biti manja od 16,0 m,

5.      koeficijent izgrađenosti građevinske čestice iznosi najviše 0,4,

6.      visina gospodarskih građevina iznosi najviše 13,0 m, osim zone Brsečine kojoj se visina gospodarske građevine ograničava na 4 m.

7.      najmanja udaljenost građevine od međa susjednih građevinskih čestica iznosi H/2 visine zabata; ako je polovica visine zabata manja od 3,0 m, najmanja udaljenost do međe susjedne građevinske čestice iznosi najmanje 3,0 m,

8.      najmanje 40% površine građevinske čestice mora biti hortikulturno uređeno,

9.      parkiranje vozila mora se rješavati na građevinskoj čestici prema normativima propisanima u članku 98. ove odluke.

 

Uvjeti gradnje gospodarskih (poslovnih) djelatnosti u zonama isključive namjene u izdvojenom dijelu građevinskog područja naselja

 

                                                                     Članak 64.a

 

(1) U izdvojenom djelu građevinskog područja naselja Osojnik, na dijelu k.č. broj 3828 K.O Osojnik, uža lokacija Grabovica, planirana je gradnja azila za napuštene životinje. Površina obuhvata  iznosi oko 12.000 m2.

(2) Građevina iz prethodnog stavka će se graditi prema slijedećim uvjetima:

      minimalna površina građevne čestice iznosi 9.000 m2

      maksimalni koeficijent izgrađenosti - Kig iznosi 0,3 a koeficijent iskorištenosti – kis 0,6

      maksimalna katnost iznosi S+P (suteren i prizemlje) ili P+1 (prizemlje i kat) odnosno dvije nadzemne etaže, a maksimalna visina  8,0 m, sa kosim krovom.

      glavni pristup čestici je sa postojeće prometnice sa sjeverne strane

      minimalni postotak hortikulturno uređenih površina na građevnoj čestici iznosi 30%.

(3) Prostore za životinje, otvorene i zatvorene, dimenzionirati  sukladno posebnim propisima. Glavna građevina se sastoji od prijemnog dijela, servisnog dijela te upravnog dijela. Smještajni dio za životinje sastoji se od paviljona, natkrivenog dijela i nenatkrivenog dvorišta.

(4) Predmetna građevna čestica se ne planira priključiti na javnu instalacijsku mrežu zbog velike udaljenosti priključka;

      opskrba pitkom vodom planirana je preko spremnika vode i hidroforskog postrojenja.

      sanitarne otpadne vode se planiraju preko uređaja za pročišćavanje odvoditi u okolni teren putem upojnih bunara. Izlazna kakvoća prije upuštanja u upojni bunar mora biti takva da se zadovolje  uvjeti propisani od strane nadležnog javnopravnog tijela (III. zona sanitarne zaštite izvorišta).

(5) Obzirom da u blizini nema izgrađene elektorenergetske infrastrukture, planirano je napajanje električnom energijom putem agregata, dok će se TK komunikacija osigurati putem TK mobilne mreže.

 

Uvjeti gradnje gospodarskih (proizvodno-obrtnih i poslovnih) djelatnosti u izdvojenom građevinskom području izvan naselja

 

Članak 65.

 

(1) Prostornim planom određena su građevinska područja za proizvodno-obrtnu i poslovnu namjenu:

1.      Trsteno,

2.      Pobrežje,

3.      tehničko-tehnološki blok Osojnik

4.      Kaćigruda – reciklažno dvorište

(2) U okviru izdvojenih građevinskih područja iz stavka 1. ovog članka planirani su sljedeći sadržaji:

1.      prerađivačko-proizvodni pogoni,

2.      obrtni sadržaji,

3.      servisi i usluge,

4.      komunalni sadržaji, garaže i sl. koji zbog prostornih i drugih ograničenja ne mogu biti smješteni unutar građevinskog područja naselja.

(3) Građevine iz prethodnog stavka trebaju se graditi prema uvjetima:

1.      građevinska čestica za gradnju gospodarskih građevina mora se nalaziti uz sagrađenu javnu prometnu površinu kojoj je kolnik najmanje širine 5,5 m, ili je za javnu prometnu površinu prethodno izdana lokacijska dozvola,

2.      veličina građevinske čestice ne može biti manja od 800 m2,

3.      širina građevinske čestice ne može biti manja od 16,0 m,

4.      koeficijent izgrađenosti građevinske čestice iznosi najviše 0,4,

5.      visina gospodarskih građevina iznosi najviše 13,0 m

6.      najmanja udaljenost građevine od međa susjednih građevinskih čestica iznosi H/2 visine zabata; ako je polovica visine zabata manja od 3,0 m, najmanja udaljenost do međe susjedne građevinske čestice iznosi najmanje 3,0 m,

7.      najmanje 40% površine građevinske čestice mora biti hortikulturno uređeno a uz rub obuhvata zone obvezno je osigurati pojas zaštitnog zelenila minimalne širine od 5,0 m,

8.      do izgradnje sustava odvodnje otpadnih voda obvezno je izgraditi vlastitu kanalizacijsku mrežu s biološkim pročistačem

9.      parkiranje vozila mora se rješavati na građevinskoj čestici prema normativima propisanima u članku 98., uz obvezu rješavanja zajedničkih parkirališta u okviru zone.

 

 

Članak 66.

 

Sklonište za životinje i higijenski servis s hotelom (K3) planira se na tri lokacije – jedna na sjevernim padinama Srđa u blizini puta za Bosanku, a druga na lokaciji rezerviranoj za proizvodno-obrtnu namjenu Trsteno, te na lokaciji Grabovica (k.o. Osojnik).

 

 

Ugostiteljstvo i turizam

Članak 67.

 

(1) Ugostiteljsko-turistički sadržaji grade se sukladno posebnim propisima (Pravilnik o razvrstavanju, kategorizaciji, posebnim standardima i posebnoj kvaliteti smještajnih objekata iz skupine hoteli - u daljnjem tekstu: posebni propisi).

(2) Postojeće zone ugostiteljsko-turističke namjene – hoteli (T1) mogu se sukladno mogućnostima na terenu i posebnim propisima proširivati i rekonstruirati (dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl.) uz uvjet da se zadržava postojeća gustoća korištenja. Navedeno je moguće u svrhu postizanja poboljšanja u poslovanju (''tehnološkom procesu'') što može podrazumijevati i podizanje kvalitete na usluge više kategorije, a kako je regulirano posebnim propisima.

Svaka intervencija mora biti odobrena od strane posebnog povjerenstva Grada Dubrovnika.

 

 

Članak 68.

 

(1) Izgrađene i djelomično izgrađene zone ugostiteljsko-turističke namjene unutar građevinskog područja naselja mogu se rekonstruirati radi povećanja kvalitete ponude, što podrazumijeva višu kategoriju smještajnih građevina i pratećih sadržaja (prateći sadržaji, športsko-rekreacijski sadržaji, ugostiteljski objekti, objekti za zabavu, uređenje otvorenih prostora, plaža, kupališta i sl.).

(2) Nova smještajna građevina s pripadajućim zemljištem planira se izvan postojećih javnih površina uz obalu.

(3) Radi povećanja kvalitete ponude omogućuje se rekonstrukcija, dogradnja i zamjena postojećih građevina, gradnja novih građevina uz povećanje postojećeg koeficijenta izgrađenosti i postojećeg koeficijenta iskorištenosti maksimalno za 30% postojeće građevinske čestice i postojeće bruto-površine građevine (građevina).

(4) Ako je potrebna zamjena postojećih građevina, nove građevine ne moraju biti na mjestu postojećih ako je time povećana kvaliteta ponude i kvaliteta rješenja građevinske čestice. U tom slučaju kis i kig moraju odgovarati onima propisanim u prethodnom stavku.

(5) Odvodnja otpadnih voda rješava se zatvorenim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem.

(6) Parkirne i garažne površine, kapaciteta sukladno normativima propisanim ovim Planom moraju biti osigurane na građevnoj čestici. Podzemni dio garaže može se graditi na udaljenosti od minimalno 5 m od granice s javnom prometnom površinom i minimalno 1 m  od granice sa susjednom česticom ako na čestici nema vrijednog postojećeg visokog zelenila, a na temelju posebnog elaborata vrednovanja postojeće vegetacije.

(7) Podrumske etaže koje se izvode kao potpuno ukopane i koje služe isključivo za parkiranje vozila, mogu zauzeti do 70% građevinske čestice.

(8) Minimalna udaljenost građevine od susjedne građevinske čestice je 4,0 m.

(9) Najmanje 40% građevinske čestice mora se hortikulturno urediti.

(10) Ako je potrebna zamjena postojećih građevina s većim koeficijentom izgrađenosti i iskorištenosti od 30%, propisuje se obveza izradbe detaljnog plana uređenja.

(11) Ako nije propisan DPU, preporučuje se provedba arhitektonsko–urbanističkog natječaja.

(12) U okviru izgrađenih ugostiteljsko-turističkih zona za zaštićene građevine i povijesne vrtove, u svrhu rekonstrukcije, zamjene, dogradnje i nadogradnje potrebno je ishoditi konzervatorske uvjete.

 

Članak 69.

 

(1) Neizgrađene (planirane) zone ugostiteljsko-turističke namjene unutar građevinskog područja naselja

planiraju se tako da:

1.      maksimalni koeficijent izgrađenosti (kig) zone iznosi 0,3,

2.      maksimalni koeficijent iskorištenosti (kis) zone iznosi 0,8,

3.      zona mora imati pristup sa javne prometnice,

4.      parkiranje je potrebno riješiti unutar zone prema uvjetima i normativima iz članka 98. ove odluke, uz izuzetak otoka Koločepa, Lopuda i Jakljana

5.      najmanje 40 % građevinske čestice mora se krajobrazno urediti,

6.      obalu je potrebno sačuvati u prirodnom obliku uz mogućnost uređenja staza i prilaza obali, a kupališta uređivati prema članku 80. ovih Odredbi

 

Neizgrene (planirane) zone ugostiteljsko-turističke namjene unutar građevinskog područja naselja

 

Rb.

Naselje

Lokalitet

Vrsta zone

Površina (ha)

Broj ležaja

Visina

ZOP

broj etaža

m

1.

Zaton

Bat-Zaton

T2

3,90

120

Po(S)+P+1

8,0

da

2.

Zaton

Poviše JTC

T2

1,90

150

Po(S)+P+2

11,0

da

3.

Šipanska luka

Strana

T2

3,10

300

Po(S)+P+1

8,0

da

4.

Suđurađ

Za Orsanom

T1,T2

1,70

130

Po(S)+P+1

9,0

da

5.

Suđurađ

Suđurađ jugoistok

T1,T2

1,65

150

Po(S)+P+1

8,0

da

6.

Lopud

Sobovo selo

T2

8,15

500

Po(S)+P+1

8,0

da

7.

Dubrovnik

Babin kuk

T2

13,80

830

Po(S)+P+2+Pk

13,0

da

8.

Orašac

Konjevac

T3

0,37

po posebnom propisu

da

 

(2) Ako se u sklopu turističkog naselja 5. Suđurađ jugoistok (T1 i T2) planira gradnja hotela, primjenjuju se sljedeći uvjeti:

1.      maksimalni koeficijent izgrađenosti (kig) zone 0,3,

2.      maksimalni koeficijent iskorištenosti (kis) zone 0,8,

3.      maksimalna visina građevina iznosi Po(S)+P+3 (podrum ili suteren, prizemlje, tri kata), tj. najviše 13,0 m.

(3) Ako se u sklopu turističkog naselja 7. Babin kuk (T2) planira gradnja hotela, primjenjuju se sljedeći uvjeti:

1.      maksimalni koeficijent izgrađenosti (kig) zone 0,3,

2.      maksimalni koeficijent iskorištenosti (kis) zone 0,8,

3.      maksimalna visina građevina iznosi Po(S)+P+4 +Pk (podrum ili suteren, prizemlje, četiri kata, potkrovlje), tj. najviše 19,0 m.

 

 

Članak 70.

 

Izdvojena građevinska područja ugostiteljsko-turističke namjene izvan naselja (izgrađena) jesu:

 

Rb.

Naselje

Lokalitet

Vrsta zone

Površina (ha)

Broj ležaja

Koeficijenti

ZOP

kig

kis

1.

Orašac

Orašac-vrtovi sunca

T1,T2

36,00

1.700

0,3

0,8

da

2.

Zaton

Rt-Gaj-Zaton

T3

1,00

70

-

-

da

3.

Šipanska luka

Jakljan

T4

1,00

80

0,3

0,8

da

 

 

Članak 71.

 

(1) Izdvojena građevinska područja ugostiteljsko-turističke namjene (neizgrađena) izvan naselja namijenjena su gradnji hotela, turističkih naselja, kampova i pratećih sadržaja.

(2) Obvezno je poštovati sljedeće uvjete:

1.      minimalna površina zemljišta turističke zone je 120 m2 po ležaju,

2.      minimalna udaljenost smještajnih kapaciteta od granice obalne crte je 100,0 m,

3.      vrsta i kapacitet pratećih sadržaja i javnih površina određuju se proporcionalno u odnosu prema svakoj fazi izgradnje smještajnih građevina,

4.      gustoća korištenja za nova ugostiteljsko-turistička područja može biti od 50 do 120 kreveta/ha,

5.      izgrađenost građevinske čestice ne može biti veća od 30%,

6.      koeficijent iskoristivosti građevinske čestice ne može biti veći od 0,8,

7.      najmanje 40% svake građevinske čestice ugostiteljsko-turističke namjene mora se hortikulturno urediti,

8.      odvodnja otpadnih voda mora se riješiti zatvorenim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem,

9.      parkiranje je vozila potrebno riješiti unutar ugostiteljsko-turističke zone prema normativima iz članka 98. ove odluke.

 

 

Članak 72.

 

(1) Izdvojena građevinska područja ugostiteljsko-turističke namjene iz članka 71. jesu:

 

Rb

Naselje

Lokalitet

Vrsta zone

Površina (ha)

Broj ležaja

Koeficijenti

ZOP

kig

kis

1.

Bosanka

Bosanka-Jug

T2

10,00

800

0,2

0,6

da

2.

Bosanka

Bosanka-Sjever

T2

10,00

800

0,2

0,6

da

3.

Brsečine

Brsečine

T2

4,00

300

0,3

0,8

da

4.

Orašac

Konjevac

T3

14,00

750

0,3

0,8

da

5.

Lopud

Skalini

T2

3,00

300

0,3

0,8

da

6.

Suđurađ

Čempljesi

T2

15,00

900

0,3

0,8

da

7.

Trsteno

Veliki stol

T1 i T2

5,5

550

0,3

0,8

da

 

1. Turističko naselje Bosanka - Sjever (T2), obuhvata 10,0 ha

(2) Za ugostiteljsko-turističku zonu na području Bosanke određuju se ovi uvjeti:

1.      maksimalni koeficijent izgrađenosti zone 0,2,

2.      maksimalni koeficijent iskorištenosti zone 0,6,

3.      maksimalna visina građevine iznosi podrum ili suteren i dvije nadzemne etaže, tj. najviše 8,0 m

4.      najmanje 40% zone treba biti krajobrazno uređeno,

5.      obvezno je planirati pristupnu prometnicu minimalne širine kolnika od 6,0 m, a interne prometnice minimalne širine od 5,5 m,

6.      parkiranje vozila mora se riješiti prema normativima iz članka 98. ove odluke,

7.      površine za izgradnju pratećih sadržaja (ugostiteljskih, zabavnih, športsko-rekreacijskih i dr.) moraju iznositi minimalno 30% površine zahvata.

(3) Ako se u sklopu turističkog naselja planira gradnja hotela, primjenjuju se ovi uvjeti:

1.      maksimalni koeficijent izgrađenosti zone 0,3,

2.      maksimalni koeficijent iskorištenosti zone 0,8,

3.      maksimalna visina građevina iznosi Po(S)+P+3 (podrum ili suteren, prizemlje, tri kata), tj. najviše 13,0 m,

4.      obvezno je planirati pristupnu prometnicu minimalne širine kolnika od 6,0 m, a interne prometnice minimalne širine od 5,5 m,

5.      parkiranje vozila mora se riješiti prema normativima iz članka 98. ove odluke.

 

2. Turističko naselje Bosanka-Jug (T2), obuhvata 10,0 ha

(4) Za ugostiteljsko-turističku zonu na području Bosanke određuju se ovi uvjeti:

1.      maksimalni koeficijent izgrađenosti zone 0,2,

2.      maksimalni koeficijent iskorištenosti zone 0,6,

3.      maksimalna visina građevine iznosi podrum ili suteren i dvije nadzemne etaže, tj. najviše 8,0 m

4.      najmanje 40% zone treba biti krajobrazno uređeno,

5.      obvezno je planirati pristupnu prometnicu minimalne širine kolnika od 6,0 m, a interne prometnice minimalne širine od 5,5 m,

6.      parkiranje vozila mora se riješiti prema normativima iz članka 98. ove odluke,

7.      površine za izgradnju pratećih sadržaja (ugostiteljskih, zabavnih, športsko-rekreacijskih i dr.) moraju iznositi minimalno 30% površine zahvata.

(5) Ako se u sklopu turističkog naselja planira gradnja hotela, primjenjuju se sljedeći uvjeti:

1.      maksimalni koeficijent izgrađenosti zone 0,3,

2.      maksimalni koeficijent iskorištenosti zone 0,8,

3.      maksimalna visina građevina iznosi Po(S)+P+3 (podrum ili suteren, prizemlje, tri kata), tj. najviše 13,0 m,

4.      obvezno je planirati pristupnu prometnicu minimalne širine kolnika od 6,0 m, a interne prometnice minimalne širine od 5,5 m,

5.      parkiranje vozila mora se riješiti prema normativima iz članka 98. ove odluke.

 

3. Turističko naselje Brsečine (T2), obuhvata 4,0 ha

(6) Posebni su uvjeti za zonu:

1.      građevine mogu biti maksimalne visine podrum ili suteren i dvije nadzemne etaže, tj. 8,0 m

2.      visina građevina ne smije preći kotu Jadranske turističke ceste,

3.      parkiranje vozila je potrebno riješiti unutar turističkog naselja prema normativima iz članka 98. ove odluke,

4.      obalni dio zone obuhvata od oko 2,5 ha (udaljenost manja od 100 m od obalne crte) namijenjen je gradnji pratećih sadržaja i uređenju pristupa do obale i plaže.

 

4. Kamp Orašac - Konjevac (T3), ukupnog obuhvata 14,0 ha

(7) Posebni su uvjeti za zonu sljedeći:

1.      građevine mogu biti maksimalne visine podrum ili suteren i dvije nadzemne etaže, tj. 8,0 m

2.      parkiranje je vozila potrebno riješiti unutar zone prema normativima iz članka 98. ove odluke,

3.      obalni dio zone, obuhvata od oko 3,7 ha (udaljenost manja od 100 m od obalne crte), namijenjen je gradnji pratećih sadržaja i uređenju pristupa do obale i plaže.

 

5. Turističko naselje Lopud - Skalini (T2), obuhvata 3,0 ha

(8) Posebni su uvjeti za zonu:

1.      građevine mogu biti maksimalne visine podrum ili suteren i dvije nadzemne etaže, tj. 8,0 m

 

6. Turističko naselje Čempljesi (T2), obuhvata 15 ha

(9) Posebni uvjeti za zonu su sljedeći:

1.      građevine mogu biti maksimalne visine podrum ili suteren i dvije nadzemne etaže, tj. 8,0

2.      parkiranje vozila potrebno je riješiti unutar turističkoga naselja prema normativima iz članka 98.

 

7. Zona ugostiteljsko-turističke namjene (T1, T2) Trsteno - Veliki stol, obuhvata 5,5 ha

(10) Za ugostiteljsko-turističku zonu određuju se ovi uvjeti:

1.      maksimalni koeficijent izgrađenosti zone 0,3,

2.      maksimalni koeficijent iskorištenosti zone 0,8,

3.      najmanje 40% zone treba biti krajobrazno uređeno,

4.      parkiranje vozila mora se riješiti prema normativima iz članka 98. ove odluke,

5.      detaljnija prostorna rješenja utvrdit će se planom užeg područja

 

 

Članak 73.

 

Izdvojena građevinska područja ugostiteljsko-turističke namjene (izvan naselja) u ZOP-u su:

 

Naselje

Lokalitet

Vrsta

Površina

(ha)

Broj ležaja

Postojeće / planirano

Orašac

Vrtovi sunca

T1 i T2

36,00

2.500

postojeće

Orašac

Konjevac

T3

14,00

750

planirano

Zaton

Rt - Gaj

T3

1,00

70

postojeće

Bosanka - sjever

Plato Srđa

T2

10,00

800

planirano

Bosanka - jug

Plato Srđa

T2

10,00

800

planirano

Brsečine

Zapadno od naselja

T2

4,00

300

planirano

Šipanska luka

Jakljan

T4

1,00

80

postojeće

Lopud

Skalini

T2

3,00

300

planirano

Suđurađ

Čempljesi

T2

15,00

900

planirano

Trsteno

Veliki stol

T1 i T2

5,50

550

planirano

 

 

Članak 73.a.

 

Za realizaciju ugostiteljsko-turističkih zona iz članaka 68. - 72. ove odluke preporučuje se provedba arhitektonsko-urbanističkih natječaja tamo gdje nije predviđen plan užeg područja.

 

Šport i rekreacija

Članak 74.

 

Sadržaji športa i rekreacije planiraju se u građevinskim područjima naselja mješovite namjene, u zonama isključive namjene u okviru građevinskog područja naselja i u izdvojenim građevinskim područjima športsko-rekreacijske namjene.

 

1.         Uvjeti gradnje športsko-rekreacijskih djelatnosti u građevinskim područjima naselja - mješovita namjena

 

Članak 75.

 

(1) Športski sadržaji s pripadajućim pomoćnim sadržajima (teren, gledalište, svlačionice, spremišta i sl.), tj. zatvorena športska građevina (sadržaj) mogu zauzeti maksimalno 30% površine građevinske čestice (kig 0,3).

(2) Iznimno, pri interpolacijama nenatkrivenih športskih sadržaja (igrališta) u izgrađenu naseljsku strukturu, gdje postoji mogućnost rješavanja parkirališta na javnim površinama, najveći koeficijent izgrađenosti (kig) je 0,7.

 

Članak 76.

 

(1) Visina pojedine športske građevine (sadržaja) određuje se prema namjeni. Najveća visina športskih dvorana usklađuje se s posebnim propisima.

(2) Visina pratećih građevina (garderobe, sanitarni čvorovi, ugostiteljske građevine i sl.) uz otvorene športske sadržaje iznosi najviše 6,0 m.

 

Članak 77.

 

Udaljenost građevine od granice građevinske čestice određuje se za prateće građevine uz športske sadržaje - najmanje 3,0 m.

Zatvorene športske građevine kad graniče s građevnim česticama na kojima su izgrađene stambene ili stambeno-poslovne građevine, moraju biti udaljene od tih građevina najmanje H/2, gdje je H visina športske građevine prema toj susjednoj građevini.

 

Članak 78.

 

(1) U izdvojenom dijelu građevinskog područja naselja i neizgrađenom dijelu izdvojenog građevinskog područja izvan naselja u pojasu najmanje od 100 m obalne crte ne može se planirati građenje građevina, osim građevina komunalne infrastrukture koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali i podzemne infrastrukture, pratećih sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene građevina koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali (brodogradilište, luke i sl.) te uređenje javnih površina.

(2) Uz morsku obalu u građevinskim područjima naselja, turističkim zonama i zaštitnim zelenim i pejzažnim površinama u naselju, predviđena je izgradnja šetnica "lungo mare", minimalne širine 1,5, a maksimalne 3,0 m, namijenjenih samo biciklistima i pješacima.

(3) Uvjete za izgradnju šetnica potrebno je prilagoditi uvjetima zaštite okoliša i prirode uz maksimalno očuvanje prirodne sredine i staništa.

(4) Obala mora izvan građevinskih područja naselja i izdvojenih građevinskih područja ugostiteljsko-turističke namjene čuva se u prirodnom obliku, bez mogućnosti intervencija.

(5) Unutar obuhvata Plana je sukladno mogućnostima na terenu moguća izgradnja biciklističkih staza.

 

2.         Uvjeti gradnje športsko-rekreacijskih djelatnosti u zonama isključive namjene u građevinskim područjima naselja

 

Članak 79.

 

(1) Prostornim planom određene su zone športa i rekreacije unutar građevinskog područja naselja:

1.      športski park Gospino polje,

2.      rekreacijske površine: Babin kuk, Montovjerna, Nuncijata, Komolac, Zaton, Orašac, Dubravica, Mravinjac, Mrčevo, Gromača, Gornje Čelo, Donje Čelo, Lopud.

(2) Detaljni uvjeti uređenja športskog parka Gospino polje i rekreacijskih površina Babin kuk, Montovjerna, Nuncijata i Komolac odredit će se u dokumentima prostornog uređenja detaljnijeg stupnja razrade.

(3) Pri gradnji građevina športsko-rekreacijske namjene u okviru ostalih športsko-rekreacijskih zona primjenjuju se uvjeti iz članaka 75., 76. , 77. i 78. ove odluke.

 

 

Članak 80.

 

(1) Prostornim se planom određuje da se unutar građevinskih područja naselja i izdvojenih građevinskih područja ugostiteljsko-turističke namjene na obalnom području uređuju kupališta (u smislu uređenih plaža prema posebnim propisima), označena simbolom: “R3”.

(2) Uređena kupališta obuhvaćaju otvorene površine namijenjene sunčanju i kupanju, nadzirane i pristupačne svima s morske i kopnene strane, a čine ih šljunčane ili pješčane površine i kamena obala.

(3) Uređena kupališta mogu se opremati tuševima, platoima, sunčalištima, prilazima moru za osobe sa smanjenom pokretljivošću, dječjim igralištima.

(4) Prateća građevina iz prethodnog stavka namijenjena je za ugostiteljstvo, svlačionice i smještaj rekvizita za plažu, a može imati najviše 100 m2 BRP-a, visine prizemlja, tj. najviše 4,0 m.

(5) Na području uređenih kupališta nije dopušteno ograđivati plaže, prekidati javne šetnice i onemogućivati pristup moru.

(6) Prirodne plaže smještene su izvan građevinskih područja naselja i građevinskih područja turističke namjene, infrastrukturno su neopremljene, potpuno očuvanoga zatečenog prirodnog obilježja.

 

Članak 81.

 

Izdvojeno građevinsko područje izvan naselja sportske namjene

Športsko-rekreacijski centar s golfom na Srđu (R1, R2, R5)

 

(1) Pri uređenju rekreacijskog centra s golfom na platou Srđa potrebno je zadovoljiti sljedeće uvjete:

1.      površina namijenjena športsko-rekreacijskom centru s golf igralištem te pratećim sadržajima iznosi 310 ha,

2.      ukupna tlocrtna bruto površina zatvorenih i natkrivenih građevina može iznositi najviše 10 % površine sportskih terena i sadržaja, koji sportski tereni i sadržaji iznose maksimalno 40 % ukupnog obuhvata športsko-rekreacijskog centra,

3.      najmanje 60% površine tog građevinskog područja mora biti uređeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo,

4.      maksimalni smještajni kapacitet u okviru rekreacijskog centra s golfom iznosi 1200 kreveta,

5.      Vodu za potrebe ŠRC-a GOLF na Srđu (voda za potrebe navodnjavanja i rada za potrebe javne vodoopskrbe) osigurava Vodovod Dubrovnik d.o.o. iz vodozahvata Ombla i to u okviru količina koje su im odobrene Ugovorom o koncesiji. U tu svrhu potrebno je izraditi cjevovod od izvora do nove crpne stanice, tlačni cjevovod od nove crpne stanice do platoa Srđ te objekte za akumuliranje vode (vodospreme, umjetna jezera, akumulacije i sl.).

       Jednako tako, potrebno je zaštititi postojeći kanal sa ukopanim vodospremama u hidrotehničkom tunelu ''Srđ'' (osigurati vodonepropusnost kanala kroz sanaciju ili zacjevljenje) i po potrebi sanirati oblogu tunela. Sve predviđene zahvate potrebno je izvesti uz preciznu koordinaciju i odobrenje Vodovoda Dubrovnik d.o.o.

6.      sustav odvodnje treba imati vlastiti sustav za pročišćavanje naprednog stupnja pročišćavanja s ponovnom upotrebom pročišćene vode za navodnjavanje golf terena. Također je pitanje fekalne i atmosferske odvodnje potrebno riješiti neovisno o sustavu javne odvodnje Grada u obliku zatvorenog sustava.

7.      faze izgradnje infrastrukture moraju pratiti faze izgradnje svih navedenih sadržaja i biti usklađene s posebnim propisima u smislu zaštite prirode i okoliša.

8.      izbjegavati raspršenu izgradnju po istaknutim reljefnim uzvisinama, obrisima i uzvišenjima te vrhovima jer to narušava krajobraznu sliku.

9.      planirana izgradnja na platou Srđa ne smije narušiti prirodni krajobraz u vizurama cjeline povijesne jezgre Dubrovnika i njene neposredne okoline, odnosno ne smije biti vidljiva iz prostora obuhvaćenog zaštitom.

10.   područje se uređuje tako da ni jedna građevina ne naruši prirodni krajobraz Srđa prema užem gradskom području, tj. ne smije biti vidljiva s obalne strane Grada.

(2) Trase i položaj ostalih ulica su načelni te je moguća njihova promjena u skladu s topografijom terena i tehnološkim zahtjevima u rješavanju golf igrališta i neće se smatrati izmjenom ovoga Plana.

Sustav svih cestovnih prometnica biti će detaljno definiran kroz izradu UPU-a predmetnog područja

(3) Detaljnija prostorna rješenja utvrdit će se planom užeg područja i prethodno donesenim Programom športa i rekreacije.

 

 

4.         UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

 

Članak 82.

 

(1) Društvene djelatnosti obuhvaćaju sadržaje koji se uređuju u sklopu građevina druge namjene ili grade kao samostalne građevine namijenjene upravi, socijalnoj i zdravstvenoj zaštiti, predškolskoj i obrazovnoj (školskoj), kulturnoj, vjerskoj, administrativnoj svrsi i dr.

(2) Građevine društvene djelatnosti obuhvaćaju i športsko-rekreacijske građevine koje se pojavljuju uz određene sadržaje (prvenstveno škole).

 

Članak 83.

 

Športske građevine osim u posebnim zonama športa i rekreacije mogu se graditi i kao sastavni dio mreže objekata društvenih djelatnosti (prvenstveno škola) ako unutar građevinskog prostora nema dostatno prostora da se osigura potrebni (propisani) standard.

Članak 84.

 

Građevine za društvene djelatnosti mogu se graditi u zonama isključive namjene u okviru građevinskog područja naselja:

1.      ako se građevinska čestica na kojoj će se graditi građevina nalazi uz već izgrađenu cestu ili drugu javnu prometnu površinu čiji je kolnik najmanje širok 5,0 m, ili su za gradnju ili rekonstrukciju javne prometne površine prethodno ishođeni akti za gradnju,

2.      ako se na građevinskoj čestici ili uz javnu prometnu površinu osigura odgovarajući prostor za parkiranje vozila sukladno normativima iz članka 98. ove odluke,

3.      ako je udaljenost škola i predškolskih ustanova od stambenih i drugih građevina najmanje H/2 više građevine (H je visina građevine).

 

 

Članak 85.

 

(1) Ako se grade građevine društvenih djelatnosti unutar zona  mješovite namjene, potrebni su sljedeći uvjeti:

1.      građevinska čestica mora imati pristup na javnu prometnu površinu minimalne širine od 5,0 m,

2.      udaljenost građevina iz stavka 1. ove točke od susjednih građevina ne može biti manja od polovice visine više građevine (H/2),

3.      minimalna veličina građevinske čestice iznosi 600 m2, a izuzetno je moguća i manja građevinska čestica ako zadovoljava propisani standard,

4.      najveći koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,4,

5.      visina građevina može biti najviše (S)P+3, tj. najviše 12,0 m,

6.      na građevinskoj čestici potrebno je osigurati prostor za parkiranje sukladno normativima iz članka 98. ove odluke.

(2) Iznimno od uvjeta iz prethodnog stavka, visina vjerskih građevina može biti i veća.

 

 

Članak 86.

 

(1) Sadržaji javnih i društvenih djelatnosti mogu se graditi ili uređivati u dijelu građevina druge namjene (stambene, poslovne i slične građevine).

(2) Građevine javnih i društvenih djelatnosti koje se grade kao interpolacije unutar površine naselja mogu imati i manju građevinsku česticu od minimalno definirane, tj. koeficijent izgrađenosti (kig) može im biti maksimalno 0,8, a koeficijent iskorištenosti (kis) maksimalno 3,0.

(3) Pojedinačni javni i društveni sadržaji te športski sadržaji mogu se graditi unutar građevinskog područja naselja i prije donošenja urbanističkog plana uređenja.

 

 

Članak 87.

 

1.         Predškolske ustanove (dječji vrtići i jaslice)

(1) Pri projektiranju i gradnji predškolskih ustanova primjenjuju se posebni propisi i pedagoški standardi Republike Hrvatske.

(2) Ako se dječje ustanove grade u dijelu građevina druge namjene (pretežno stambene i stambeno-gospodarske građevine), tada je obvezno osigurati na građevinskoj čestici zasebni prostor od najmanje 5,0 m2 po djetetu (otvoreni dio građevinske čestice) za boravak i igru djece na otvorenom.

 

Članak 88.

 

2.         Osnovne škole

(1) Pri projektiranju i gradnji osnovnih škola primjenjuju se posebni propisi i pedagoški standardi Republike Hrvatske.

(2) Veličina zemljišta za gradnju osnovne škole mora osigurati površinu za osnovnu građevinu, prostor za odmor i rekreaciju, prostor za otvorene športske terene, prostor za zelene površine i drugo.

 

 

5.         UVJETI ZA UTVRĐIVANJE KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

 

Članak 89.

 

(1) Planom se određuje da koridori, trase i površine prometnih i drugih infrastrukturnih sustava čine:

1.      građevine cestovnog i pomorskog prometa,

2.      građevine sustava veza,

3.      građevine vodoopskrbe i odvodnje te uređenja bujica,

4.      građevine u sustavu energetike.

(2) Koridori, trase i površine prometnih i drugih infrastrukturnih sustava realiziraju se sukladno rješenjima iz Prostornog plana, planova šireg područja i planova užeg područja.

(3) Zasebna građevinska čestica formira se za sve građevine (prometnice, trafostanice, vodospreme, prepumpne stanice i dr.) prometnih i infrastrukturnih sustava.

(4) Građevinska čestica za pojedine sadržaje, u odnosu prema veličini projektirane građevine, formira se u skladu s posebnim propisima.

(5) Do svake infrastrukturne građevine obvezna je izvedba odgovarajućega kolnog pristupa, osim za bazne stanice mobilne telefonije.

(6) Građevine u sustavu infrastrukture ne smiju imati visinu veću od 6 m i ne mogu biti locirane na kvalitetnim poljoprivrednim površinama.

(7) Infrastruktura se vodi tako da se prije svega koristi postojećim koridorima i formiraju zajednički za više vodova, kako bi se izbjegle šumske površine, vrijedno poljoprivredno zemljište, vrijedne prirodne i stvorene strukture.

(8) Pri izgradnji građevina infrastrukture potrebno je provoditi propisane mjere zaštite okoliša (rekultivacija i sanacija padina i iskopa, izgradnja zaštitnih zidova i sl.).

(9) Prostornim se planom određuje da je moguće odstupanje od utvrđenih koridora ako se projektnom dokumentacijom utvrde potrebe za njihovim izmještanjem.

(10) U neizgrađenom dijelu građevinskog područja naselja za potrebe krajobraznog uređenja površina većih od 2 ha moguće je iznimno, izvoditi i radno-opskrbne puteve maksimalne širine 3,0 m.

 

Cestovni promet

Članak 90.

 

(1) Rješenje sustava cestovnog prometa u velikoj se mjeri oslanja na cjelovit i već provjereni model koji je preinačen u skladu s ciljevima prostornog uređenja područja i u međuvremenu nastalim promjenama u korištenju prostorom.

(2) Planirana mreža javnih cesta razvrstana je sukladno današnjem stanju i očekivanoj funkciji određenih cesta u budućem sustavu. Kako je razvrstavanje javnih cesta u ovlasti Ministarstva, moguće su izmjene u skladu s dinamikom realizacije cestovnog sustava i trenutne uloge pojedinih cesta u sustavu.

 

Članak 90.a

 

(1) U izgrađenom i neizgrađenom uređenom dijelu građevinskog područja naselja, omogućuje se uređenje kolnog pristupa za niske građevine minimalne širine 3,0 m na kojeg se vežu najviše tri građevne čestice te pješačkog pristupa minimalne širine od 1,5 m. Duljina takvog pristupa može iznositi maksimalno 100,0 m uz proširenje za mimoilaženje na svakih 50,0 m. Kolni pristup u svim ostalim slučajevima iznosi minimalno 5,5m.

(2) Građevna čestica može imati samo jedan kolni pristup s jedne strane građevne čestice. Ostale mogućnosti utvrdit će se posebnim uvjetima iz oblasti prometa izdanih od strane mjerodavnih tijela.

(3) Priključci na javnu cestu izvode se na temelju posebnih uvjeta mjerodavnih tijela ili na temelju dokumenta prostornog uređenja za uže područje.

(4) Najmanja širina kolnika novoplaniranih nerazvrstanih cesta u građevinskim područjima naselja iznosi:

1.      za jednosmjerni promet 4,0 m,

2.      za dvosmjerni promet 5,5 m.

 

Članak 91.

 

(1) Prostornim planom predviđena je gradnja novih dionica javnih razvrstanih cesta, nerazvrstanih cesta i ulica u naselju i rekonstrukcija postojeće cestovne mreže u skladu s planskim značenjem pojedinih cestovnih smjerova.

(2) Prostornim planom osigurani su minimalni poprečni profili za buduću gradnju i uređenje cestovne mreže novih dionica državnih cesta:

1.      autocesta (Jadranska autocesta, Jadransko-jonska autocesta), dionica do čvora Osojnik

2.      brza cesta od čvora Osojnik do granice s Općinom Župa dubrovačka (ovisno o varijanti),

3.      državna cesta (varijanta 3 – od mosta dr. Franja Tuđmana, lijevom obalom Omble do granice s Općinom Župa dubrovačka)

 

Minimalna širina koridora

Javne ceste

Minimalna širina koridora (m)

Državne ceste

1. autocesta

200

2. brza cesta

150

3. državna cesta D8:

 

a) Most dr. Franja Tuđmana

13

b) u naseljenim mjestima

16

c) izvan naseljenih mjesta

20

Županijske ceste

12

Lokalne ceste

10

 

(3) Planira se prometno povezivanje naselja Orašac s Gromačkom špiljom i povezivanje svih nepovezanih sela adekvatnom prometnicom.

(4) Zaštitni pojas prometnica se mora osigurati prema posebnom propisu.

(5) Pri projektiranju brze ceste treba voditi računa da se očuvaju ljetnikovci Rijeke dubrovačke s pripadajućim vrtovima, stara trasa željeznice, trasa povijesnog dubrovačkog vodovoda te da se zahvatima u prostoru ne naruši vizura povijesne cjeline grada Dubrovnika i njene neposredne okoline.

(6) Projektna dokumentacija za rekonstrukciju i proširenje prometne mreže uz obalu Rijeke dubrovačke treba se temeljiti na detaljnoj konzervatorsko – krajobraznoj studiji i valorizaciji značajnog krajobraza Rijeke dubrovačke. Za realizaciju zahvata potrebna je provedba  urbanističko – arhitektonskog natječaja. Prilikom izrade  projektne dokumentacije za rekonstrukciju prometnice do tvrđave Imperijal na Srđu,  voditi računa o mogućem vizualnom utjecaju na svjetsku baštinu grada Dubrovnika i kontaktnog područja.

 

 

Članak 92.

 

(1) Za sve ceste određeni su elementi minimalnih koridora i poprječnih profila i prikazani su u grafičkom dijelu elaborata Prostornog plana, kartografski prikaz broj: “2.1. Promet” u mjerilu 1:25.000.

(2) Njihov detaljniji položaj odredit će se Generalnim urbanističkim planom Dubrovnika, detaljnijim planovima uređenja ili lokacijskim dozvolama.

(3) Položaj trase Jadranske autoceste od križanja kod Osojnika do granice s Bosnom i Hercegovinom označen je kao moguća trasa. Bude li drugačijeg trasiranja Jadranske autoceste (rješenje Jadransko- jonske autoceste), ta će se moguća dionica napustiti.

(4) Autocesta se planira, sukladno Prostornom planu Dubrovačko-neretvanske županije, do čvora Osojnik, a dalje se nastavlja kao brza cesta s naznačene tri varijante sukladno prostornom planu šireg područja.

(5) Čvorišta na Jadranskoj autocesti, Osojnik (brze ceste), Ilijina glavica (D8) i Žarkovica (D8 - izlaz iz Dubrovnika i lokalna cesta do Bosanke) izvode se obvezno van razine. Moguće je etapno rješavati raskrižja. Omogućuje se i drukčije rješenje čvorišta Žarkovica u skladu s konačnim rješenjem trase brze ceste i planiranog tunela za Brgat, koji je položen izvan granice Grada Dubrovnika. Ne dopušta se izmještanje križišta Žarkovica zapadnije od položaja označenoga u grafičkom dijelu elaborata Prostornog plana, kartografski prikaz broj: “2.1 Promet” u mjerilu 1:25.000, a radi očuvanja krajobraznih vrijednosti područja. Križanje treba u najvećoj mjeri prilagoditi terenskim i reljefnim prilikama a sve zahvate u terenu treba sanirati i uklopiti u krajobraz.

 

Članak 93.

 

Uspostavom sustava brzih cesta mijenjaju se značenja postojećih državnih cesta, posebno D8, koja na pojedinim dionicama može prijeći i u kategoriju županijske ceste. Radi prioritetne rekonstrukcije državne ceste, tj. boljeg povezivanja područja Dubrovnika s ostalim dijelovima Republike Hrvatske, određeni su zahvati na rekonstrukciji državne ceste D8, bilo uređenjem kritične dionice trase, bilo gradnjom nove dionice.

 

 

Članak 94.

 

(1) Rekonstrukcijom postojećih državnih i drugih razvrstanih cesta potrebno je obuhvatiti cjelovito rješenje trase sa svom infrastrukturom, javnom rasvjetom, uređenjem pješačkih nogostupa i dr. u naselju.

(2) Unutar minimalnih koridora planiranih cesta ne dopušta se gradnja drugih građevina do ishođenja akta o gradnji za cestu (ili njezin dio na koji je orijentirana građevina). Nakon ishođenja akta o gradnji tj. zasnivanja građevne čestice, odredit će se zaštitni pojasevi sukladno posebnom propisu, a možebitni prostor izvan zaštitnog pojasa priključit će se susjednoj planiranoj namjeni. Aktom o gradnji za gradnju ili rekonstrukciju ceste obvezno treba odrediti način rješavanja odvodnje oborinskih voda radi sprečavanja štetnih utjecaja na okoliš.

 

 

Članak 95.

 

(1) U zaštitnom pojasu javne ceste mogu se graditi građevine za potrebe održavanja ceste i pružanja usluga vozačima i putnicima a predviđene projektom ceste (cestarske kućice, odlagališta, benzinske postaje, parkirališta, odmorišta i sl.). Prije izdavanja lokacijske dozvole za te građevine, potrebno je zatražiti uvjete mjerodavne uprave za ceste.

(2) Predmetne građevine iz stavka 1. ovog članka grade se sukladno posebnim propisima.

(3) Benzinske postaje (postaje za opskrbu gorivom motornih vozila) planirane su na više lokaliteta unutar obuhvata Plana, a u grafičkom dijelu elaborata plana, na kartografskom prikazu 2.1 Promet, u mjerilu 1:25.000, prikazane su postojeće i planirane benzinske postaje.

 

Benzinske postaje unutar obuhvata plana

Lokacija

Vrsta prometa

Postojeća / planirana

Komolac

cestovni

postojeća

Aci marina Dubrovnik

morski

postojeća

Sustjepan I

morski/cestovni

planirana

Sustjepan II – Shell*

morski

planirana

Orsan

morski/cestovni

postojeća

Vladimira Nazora

cestovni

postojeća

Hladnica/Gospino polje

cestovni

planirana

Čiljarda

cestovni

planirana

*postojeće pretakalište goriva i planirana benzinska postaja u obuhvatu luke otvorene za javni promet

 

(4) Odredbe ove odluke koje se odnose na gradnju benzinskih postaja, primjenjuju se i za gradnju plinskih postaja za snabdijevanje motornih vozila.

(5) Benzinske postaje moraju imati i mogućnost opskrbe energijom za električne automobile.

 

 

Članak 96.

 

Pri gradnji novih dionica cesta ili rekonstrukciji postojećih obvezno je očuvati krajobrazne i spomeničke vrijednosti područja, prilagođavanjem trase prirodnim oblicima terena uz minimalno korištenje podzidima, usjecima i nasipima. Ako nije moguće izbjeći izmicanje nivelete ceste izvan prirodne razine terena, obvezno je sanirati nasipe, usjeke i podzide.

 

 

Članak 97.

 

(1) Sustavom javnog prijevoza kopnom i morem obvezno je povezivati sva naselja unutar Grada Dubrovnika koristeći se javnim i, dijelom, nerazvrstanim cestama.

(2) Daljnji razvoj sustava javnoga gradskog prijevoza zasniva se na uređenju međugradskog prometnog terminala (Luka Gruž) u Dubrovniku. Uvjeti za utvrđivanje lokacije i uvjeti za projektiranje autobusnih stajališta na javnim cestama određuju se na temelju posebnih zakona.

 

 

Članak 98.

 

(1) Promet u mirovanju rješava se javnim ili privatnim parkirališnim/garažnim prostorom.

Parkirne i garažne površine, kapaciteta sukladno normativima propisanim ovim Planom moraju biti osigurane na građevnoj čestici. Nadzemni dio garaže može se graditi na udaljenosti od minimalno 5 m od granice s javnom prometnom površinom i minimalno 1 m od granice sa susjednom česticom ako na čestici nema vrijednog postojećeg visokog zelenila, a na temelju posebnog elaborata vrednovanja postojeće vegetacije.

Postojeći deficiti parkirališnog prostora nadoknađuju se postupnom gradnjom javnih parkirališta/garaža, uglavnom u središnjim dijelovima naselja i na gradskom području naselja Dubrovnik.

(2) Pri gradnji novih ili rekonstrukciji postojih građevina, ovisno o vrsti i namjeni, potrebno je urediti parkirališta/garaže na građevinskoj čestici.

(3) U postupku izdavanja lokacijske i građevinske dozvole za izgradnju građevina stambene, javne, gospodarske, turističke, športsko-rekreacijske i druge namjene potrebno je osigurati parkirališna mjesta (na građevinskoj čestici ili u sklopu jedinstvenog zahvata koji se određuje dokumentom prostornog uređenja detaljnijeg stupnja razrade) prema sljedećoj tablici (Tablica 3.):

 

Tablica 3.

 

Namjena

Tip građevine

Potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta (PM) po m2 neto površine građevine

Stanovanje

stambene građevine

2PM/1 funkcionalna jedinica (stan/ apartman)

 

kod izrade detaljnijih planova minimalno dodatnih 10% planira se na zasebnom javnom parkiralištu

Briše se.

Briše se.

 

Ugostiteljstvo i turizam

restoran, kavana

1 PM/25 m2

 

caffe bar, slastičarnica i sl.

1 PM/10 m2

 

hoteli

Sukladno posebnim propisima RH kojima se definira broj parkirnih mjesta za smještajne objekte iz skupine hotela, kampova i drugih vrsta ugostiteljskih objekata za smještaj

apart hoteli, pansioni

Trgovina i skladišta

robna kuća, supermarket

1 PM na 15 m2

prodajne površine

 

ostale trgovine

1 PM na 30 m2

prodajne površine

najmanje 2 PM, od kojih jedno posebno označeno za vozila opskrbe

skladišta

1 PM na 100 m2

najmanje 1 PM, za skladišta preko 100 m2 minimalno jedno posebno označeno za vozila opskrbe

Poslovna i javna namjena

banke, agencije, poslovnice

(javni dio)

1 PM na 25 m2

najmanje 2 PM

uredi i kancelarije

1 PM na 50 m2

 

Industrija i obrt

industrijski objekti

1 PM na 70 m2

 

obrtni objekti

1 PM na 50 m2

 

autoservis

1 PM na 20 m2

 

Kultura, odgoj i obrazovanje

dječji vrtići i jaslice

1 PM/100 m2

 

osnovne i srednje škole

1 PM/100 m2

 

fakulteti

1 PM/70 m2

 

instituti

1 PM/100 m2

 

kina, kazalište, dvorane za

javne skupove

1 PM/50 m2

 

crkve

1 PM/50 m2

 

muzeji, galerije, biblioteke

1 PM/50 m2

minimalno 4 PM, za muzeje

1 PM za autobus

kongresne dvorane

1 PM/50 m2

 

studentski domovi

1 PM/200 m2

minimalno 2 PM za autobus

Zdravstvo i socijalna skrb

bolnice i klinike

1 PM/100 m2

 

ambulante, poliklinike,

dom zdravlja

1 PM/20 m2

 

domovi za stare

1 PM/200 m2

 

Šport i rekreacija

športski objekti otvoreni, bez gledališta

1 PM/250 m2

površine

 

športski objekti zatvoreni,

bez gledališta

1 PM/200 m2 površine

 

športski objekti i igrališta

s gledalištem

1 PM/10 sjedećih mjesta

 

Komunalni i prometni sadržaji

tržnice

1 PM/20 m2 površine

 

tehničko-tehnološke građevine

1 PM/50 m2

minimalno 1 PM

benzinske postaje

1 PM/25 m2

 

Terminalni putničkog prijevoza

autobusni kolodvor

 

obvezan prometno-tehnološki projekt s izračunom potrebnog broja PM, posebno za:

- stajalište (ukrcaj i iskrcaj)

- kraće parkiranje (do 1h)

- duže parkiranje (preko 1h).

trajektna i putnička luka

Groblja

 

 

sukladno posebnim propisima

*              ne odnosi se na obuhvat GUP-a

 

Napomena: Na mjestima gdje nije moguće ostvariti kolni pristup, zadovoljavajući broj parkirališnih mjesta osigurati će se uplatom sukladno posebnoj gradskoj odluci.

(4) Ovi kriteriji bit će usuglašeni tijekom postupka ishođenja posebnih uvjeta iz oblasti prometa.

(5) Parkirališta se ne planiraju na otocima, osim na otoku Šipanu, gdje se potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta iz prethodne tablice za građevine s dvije ili više jedinica, umanjuje za 50%.

(6) Omogućuje se odstupanje od potrebnog broja parkirališnih mjesta iz prethodne tablice ako se planirana građevina ili zahvat u prostoru gradi u zaštićenoj jezgri i kontaktnom području. Posebnom odlukom utvrdit će se obveza plaćanja tržišne cijene za svako parkirališno mjesto za koje se traži odstupanje, i ta sredstva namjenski će se trošiti za gradnju javnih parkirališta i garaža na onoj najbližoj lokaciji za koju se traži odstupanje.

(7) Na javnim parkiralištima, od ukupnog broja parkirališnih mjesta najmanje 5% mora biti osigurano za invalidska vozila. Na parkiralištima s manje od 20 mjesta koja se nalaze uz ambulantu, ljekarnu, trgovinu dnevne opskrbe, poštu, restoran i predškolsku ustanovu, mora biti osigurano najmanje jedno parkirališno mjesto za vozilo osoba s poteškoćama u kretanju.

(8) Postojeće garaže ne mogu se prenamijeniti u druge sadržaje.

(9) Parkirališna mjesta na javnim površinama potrebno je projektirati sukladno pravilima struke i posebnim propisima uz obveznu sadnju drvoreda.

(10) Nije dopušteno formiranje gotovih parking sustava na otvorenim parkiralištima već samo u zatvorenim garažnim prostorima.

 

Članak 99.

 

Moguća je gradnja garaža i uređenje ili gradnja parkirališnih površina u svim zonama, kao zasebnih građevina, na građevinskim česticama koje svojim oblikom i veličinom ne udovoljavaju parametrima za gradnju stambenih i javnih građevina, uz ispunjavanje uvjeta:

1.      za pristup potrebno odobrenje ovlaštenoga tijela ovisno o kategoriji prometnice s koje se rješava pristup,

2.      ako je na građevnu česticu onemogućen pristup vozilima moguće je osigurati potreban broj parkirnih mjesta unutar gravitacijskog područja ne većeg od 100 m od predmetne građevne čestice uz uvjet da su u istom vlasništvu.

Pod uređenjem parkirališnih površina podrazumijeva se uređenje  sukladno smjernicama, standardima i propisima koji se odnose na projektiranje parkirališta. S parkirališnih površina obvezno je omogućiti brzo i efikasno odvođenje oborinskih voda, koje ne smiju narušiti okolne građevine. Ukoliko se na parkiralištu omogućava smještaj 5 (ili više) vozila oborinsku odvodnju obvezno je riješiti putem separatora masti/ulja.

 

 

Članak 100.

 

Briše se.

 

Pomorski promet

 

Članak 101.

 

(1) Sve morske luke i drugi zahvati na uređenju obale izvan obuhvata Generalnog urbanističkog plana Dubrovnika, grade se i uređuju na temelju urbanističkog plana uređenja.

 

(2) Morske luke otvorene za javni promet:

Naselje

Naziv/ lokalitet

Nazivi luka

Vrsta

Znaj

Dubrovnik

Gruž – putnička luka

Luka Gruž – putnička luka

putnička, trajektna

međunarodna

Gradska luka Dubrovnik

Gradska luka Dubrovnik – putnička luka

putnička

županijska

Gruž*

Luka Gruž

putnička

lokalna

Brsečine

Brsečine

Luka Brsečine

putnička, trajektna

lokalna

Luka Šipanska

Jakljan

Luka Jakljan

putnička

lokalna

Donje Čelo

Muo

Luka Donje Čelo

putnička

lokalna

Gornje Čelo

Gornje Čelo

Luka Gornje Čelo

putnička

lokalna

Komolac

Komolac

Luka Komolac

putnička

lokalna

Lokrum

Lokrum

Luka Lokrum

putnička

lokalna

Lopud

Lopud

Luka Lopud

putnička

lokalna

Luka Šipanska

Luka Šipanska

Luka Luka Šipanska

putnička

lokalna

Mokošica

Mokošica

Luka Mokošica

putnička

lokalna

Orašac

Orašac

Luka Orašac

putnička

lokalna

Suđurađ

Suđurađ

Luka Suđurađ

putnička

lokalna

Sustjepan

naselje

Luka Sustjepan

putnička

lokalna

Shell

ribarska**

lokalna/

županijska***

Trsteno

Trsteno

Luka Trsteno

putnička

lokalna

Zaton

Zaton

Luka Zaton

putnička

lokalna

*              na potezu most dr. Franja Tuđmana - Sustjepan, do izgradnje planirane čvrste obale, moguće je postaviti plivajuće pontone kao privremeno rješenje

**            ribarska infrastruktura i suprastruktura u luci otvorenoj za javni promet

***           trenutno po Naredbi o razvrstaju luka otvorenih za javni promet na području  Dubrovačko-neretvanske županije luka lokalnog značaja ali po izgradnji ribarske infrastrukture i suprastrukture županijskog značaja

Luka Sustjepan-Shell u okviru luke otvorene za javni promet Sustjepan je na kartografskom prikazu 1. i 2.1. označena kao infrastukturno područje na dijelu kopna i u moru, a namijenjena je za izgradnju ribarske infrastrukture i suprastrukture te benzinske postaje i pretakališta goriva.

 

Morske luke posebne namjene državnog značaja – luke nautičkog turizma

 

Grad

Naselje

Lokalitet

Kapacitet (broj vezova)

Postojeća / planirana

Dubrovnik

Dubrovnik

Marina Gruž-Lapad

do 400

planirana

Komolac

ACI marina Dubrovnik

350/ do 450

postojeća / planirana

 

Morske luke posebne namjene županijskog značaja – luke nautičkog turizma

Grad

Naselje

Lokalitet

Kapacitet (broj vezova)

Postojeća / planirana

Dubrovnik

Zaton

Zaton

do 100

planirana

Šipanska luka

Jakljan

do 100

planirana

Šipanska luka

Šipanska luka

do 100

planirana

Suđurađ

Suđurađ

do 100

planirana

Lopud

Lopud

do 100

planirana

Koločep

Donje čelo

do 100

planirana

 

Morske luke posebne namjene županijskog značaja:

 

1. Brodogradilište

Grad

Naselje

Lokalitet

Veličina navoza

Veličina doka

Postojeća / planirana

Dubrovnik

Mokošica

Mokošica

do 50 m

do 1.000 t nosivosti

postojeća

 

2. Sportske luke

Grad

Naselje

Lokalitet

Veličina navoza

Veličina doka

Dubrovnik

Dubrovnik

Orsan

do 200

postojeća

Solitudo (LS i centar za vodene sportove

do 200

postojeća

 

3. Ribarska luka

Grad

Naselje

Lokalitet

Dužina obale

Dubina

Postojeća / planirana

Dubrovnik

Sustjepan

Sustjepan*

Preko

50 m

veća od 3 m

planirana

* moguća lokacija čija će se potreba ocijeniti nakon realizacije ribarske infrastrukture i suprastrukture unutar luke otvorene za javni promet Sustjepan – Shell.

 

Unutar obuhvata Plana sukladno posebnim propisima određuju se unutar luka otvorenih za javni promet:

1.    iskrcajna mjesta za ribarska plovila duljine preko 15 metara:

1.1.    Sustjepan,

1.2.    Gruž,

2.    iskrcajna mjesta za ribarska plovila duljine ispod 15 metara

2.1.    Gradska luka,

2.2.    Zaton,

2.3.    Koločep,

2.4.    Lopud,

2.5.    Suđurađ,

2.6.    Šipanska Luka.

 

Planom su utvrđuju lokacije priveza:

 

Privez

Grad

Naselje

Lokalitet

Postojeći / planirani

Dubrovnik

Dubrovnik

Hotel Belveder

postojeći

Uvala Gustijernica (Vila Elita)

postojeći

Uvala Sumartin (Piplić)

postojeći

Hotel President

postojeći

Hotel Minčeta

planirani

Koločep

Hoteli Koločep – Donje čelo

postojeći

Lopud

Hotel Lafodia

postojeći

Šipan

Hotel Božica

planirani

 

Sukladno mogućnostima na terenu i maritimnim uvjetima određene su lokacije priveza za zone ugostiteljsko-turistke namjene (T) gdje broj vezova jednog ili više priveza plovila iznosi najviše 20 % ukupnog broja smještajnih jedinica zone za koju se planira.

Po istom kriteriju je moguće odrediti priveze i na drugim lokacijama koje zadovoljavaju gornji uvjet.

(3) U sklopu Luke Gruž stječu se svi oblici prometa (cestovni, pomorski i zračni) i organizira se terminal gradskog i međugradskog javnog prijevoza, prijevoza turoperatora i ostalih pratećih sadržaja, javna parkirališta i sl.

(4) Uređenje županijske luke u staroj povijesnoj jezgri, temeljem koje se ostvaruju linije za Lokrum i Cavtat, komunalni vez za smještaj plovila domicilnog stanovništva te sidrenje brodova na turističkim kružnim putovanjima, u funkciji je vrijedne povijesne baštine. Svi zahvati na rekonstrukciji pomorskih građevina i režima rada Luke moraju biti usklađeni s detaljnijim planovima i konzervatorskim uvjetima.

(5) Morske luke posebne namjene državnog i županijskog značenja a omogućuju razvitak pomorstva i turizma kao temeljnoga gospodarskog usmjerenja Grada Dubrovnika. Luke nautičkog turizma državnog značaja (sa više od 200 vezova) jesu:

1.      postojeća ACI marina Dubrovnik u Komolcu za koju se planira proširenje obuhvata luke nautičkog turizma u moru do maksimalno 10 ha. Novi sadržaji Marine su: poslovni objekt po posebnom propisu, objekt radione, pomorski objekt-bazen travel lifta, plato suhog veza, uredski prostori i dr. te rekonstrukcija i uvođenje infrastrukture najvišeg ekološkog standarda.

2.      planirana marina Gruž-Lapad u Gruškom zaljevu, maksimalnog kapaciteta od 400 vezova, koji se formira od komunalne luke Batala do predjela Solitudo sukladno planu užeg područja.

(6) Gruški zaljev dijelom je namijenjen sadržajima luke posebne namjene sukladno planu užeg područja. Planira se uporaba Batale kao lučice za športske brodice, uključujući i rekonstrukciju športske luke Orsan.

(7) Morska luka posebne namjene županijskog značenja određena je za manje brodogradilište u Rijeci dubrovačkoj u granicama postojećeg zahvata na kopnu i s proširenim zahvatom na dijelu akvatorija radi poboljšanja funkcionalnosti i omogućivanja manjeg broja komercijalnih vezova uz obalu.

(8) Luke posebne namjene - luke nautičkog turizma, kapaciteta od 50 do 100 vezova, planirane su na Elafitima (Jakljan, Šipanska Luka, Suđurađ, Lopud, Donje Čelo na Koločepu) i Zatonu.

(9) Detaljni kapacitet luka nautičkog turizma utvrdit će se urbanističkim planom uređenja kojim će se ispitati prostorne mogućnosti te provođenjem postupka procjene utjecaja na okoliš kojom će se ispitati kapacitet eko-sustava.

(10) Međunarodni plovni put označen je u vezi s lukom Dubrovnik. Unutarnji plovni put povezuje luku Dubrovnik s morskim lukama lokalnog značaja i drugim lukama izvan područja Grada Dubrovnika.

(11) Omogućuje se organizacija javnog pomorskog prijevoza gradskog značaja uz korištenje postojećim lukama na širem gradskom području Dubrovnika.

(12) Na području Gruškog zaljeva organizirani su sadržaji potrebni za funkciju stalnoga međunarodnog graničnog pomorskog prijelaza I. kategorije i ostalih pomorskih funkcija.

(13) Mogućnost priveza unutar zona ugostiteljsko-turističke namjene (T) gdje broj vezova jednog ili više priveza plovila iznosi najviše 20 % ukupnog broja smještajnih jedinica zone u kojoj se planira, moguće je sukladno posebnim propisima predvidjeti unutar luke otvorene za javni promet lokalnog značaja.

(14) Pristan (za brodice domicilnog stanovništva) je planiran u morskim lukama lokalnog značaja u Rijeci dubrovačkoj (Mokošica i Komolac) i u staroj gradskoj luci. Kapacitet pristana se prilagođuje obilježju obale, potrebi zaštite obale i krajolika tj. posebnim uvjetima svakog lokaliteta te potrebama domicilnog stanovništva.

(15) Rekonstrukciju Barunovog mula na Lopudu moguće je provesti s maksimalnim proširenjem od 2 m i maksimalnim produljenjem od 5 m u cilju njegovog korištenja u manipulativne i operativne svrhe, a prema detaljnim smjernicama i uz odobrenje nadležnog Konzervatorskog odjela.

(16) Luke otvorene za javni promet i luke posebne namjene prikazane su u grafičkom dijelu elaborata Prostornog plana na kartografskom prikazu broj: “1. Korištenje i namjena površina” u mjerilu 1:25.000 i kartografskom prikazu broj: “2. Promet” u mjerilu 1:25.000.

 

Željeznički promet

Članak 102.

 

Prostornim planom naznačen je koridor duž jadranske željeznice u istraživanju i plansko-usmjeravajućeg je značaja sukladno Prostornom planu Dubrovačko-neretvanske županije. Na području Osojnika naznačena je željeznička postaja Dubrovnik. Dionicu od Osojnika do granice s Bosnom i Hercegovinom potrebno je istražiti.

 

Zračni promet

Članak 103.

 

(1) Zračni promet za potrebe Grada Dubrovnika odvija se preko zračne luke u Čilipima, koja je smještena izvan područja Grada. U Gruškom zaljevu, na području Luke uređuje se prostor za autobusni terminal i terminale turoperatora, parkirališta i druge potrebne sadržaje u funkciji zračnog prometa.

(2) Za interventne potrebe (hitna pomoć, zaštita od požara i sl.) planira se gradnja heliodroma za dnevno-noćno slijetanje sukladno posebnim propisima. Heliodromi su predviđeni:

1.      na Elafitima (Koločep, Lopud, Šipan)

2.      u Orašcu (Glavica).

Postojeći heliodrom nalazi se u sklopu bolničkog kompleksa OB Dubrovnik.

(3) Sukladno posebnim propisima moguće je na odgovarajućim lokacijama predvidjeti prostor za prihvat hidroaviona koji bi održavali veze između otoka i kopna odnosno dužobalne i prekoobalne veze. Moguća je gradnja čvrste obale ili pontona u morskim lukama radi ostvarenje hidroavionskih veza s kopnom i određivanje primjerenih područja u moru i na kopnu za amfibijske mogućnosti.

 

Javne telekomunikacije

Članak 104.

 

(1) Sustav komutacije u dva komutacijska čvorišta (AXE Dubrovnik i AXE Mokošica) daje rješenje s izdvojenim digitalnim stupnjevima i po potrebi pripadajućim digitalnim pretplatničkim modulima. Sustav se prijenosa planira u cjelini kao digitalni prijenosni sustav. Povećanje TK-usluga, kapacitet komutacije i prijenosa planira se postavljenjem podmorskog svjetlovodnog kabela kojim se u prsten povezuju Dubrovnik, Elafiti i, dalje, prema Mljetu i Korčuli.

(2) Potrebno je postići dobru pokrivenost područja mobilnom telefonijom, tj. sustavom baznih stanica. Bazne se stanice mobilne telefonije postavljaju:

1.      izvan obalnog pojasa na kopnu koji tvori prostor između Jadranske turističke ceste i obale,

2.      na udaljenosti od postojećih građevina i izvan zona stroge zaštite spomenika kulture.

(3) Gradnja elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme pokretne EK mreže na samostojećim antenskim stupovima utvrđena je prostorno-planskom dokumentacijom šireg područja te posebnim propisima Republike Hrvatske.

Gradnja i smještaj baznih postaja novih mreža i sustava pokretnih telekomunikacija određuje se Županijskim prostornim planom.

Antenski stupovi za mobilnu telefoniju moraju biti izvedeni tako da ih mogu koristiti svi pružatelji telekomunikacijskih usluga, sukladno posebnim propisima, a svojim položajem ne smiju remetiti vizure, osobito tradicijske vizure krajobraza, u blizini spomenika kulture te ne smiju ugrožavati vrijednosti krajobraza.

Pri određivanju detaljnijeg položaja samostojećeg antenskog stupa potrebno je izbjegavati gradnju na područjima namijenjenima pretežito stanovanju. Iznimno, izgradnja samostojećih antenskih stupova na spomenutim područjima moguća je ukoliko se drugačije ne može osigurati kvalitetna pokrivenost signalom elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme.

Samostojeći antenski stupovi ne mogu se graditi na područjima namijenjenim za zdravstvene, predškolske i školske sadržaje i javne parkove.

Ukoliko je neophodno graditi samostojeći antenski stup unutar građevinskog područja, prioritetno odabrati smještaj unutar područja gospodarske, komunalno-servisne, infrastrukturne i slične namjene.

Kolni pristup do stupova mobilne telefonije rješava se na način da se koriste postojeće prometnice, a iznimno je moguće, ako nema postojećih prometnica, graditi novi pristupni put, ali na način da se planirana prometnica u cijelost uklopi u krajobraz. Potrebno je potpuno sanirati sve usjeke ili nasipe bilo lokalnim kamenom ili zelenim pokrovom tako da nova prometnica ne predstavlja devastaciju krajobraza.

 

 

Članak 105.

 

Svaka postojeća i novoplanirana građevina treba imati osiguran priključak na telefonsku mrežu. TK-mreža redovito se izvodi podzemno, i to kroz postojeće prometnice, prema rasporedu komunalnih instalacija u trupu ceste. Ako se projektira ili izvodi izvan prometnica, mora to biti tako da ne onemogućuje gradnju na građevinskim česticama, tj. izvođenje drugih instalacija. To se odnosi i na možebitnu zračnu mrežu - vodove.

 

 

Članak 106.

 

(1) Projektiranje i izvođenje TK-mreže rješava se sukladno posebnim propisima, a prema planskim rješenjima ovoga prostornog plana.

(2) Građevine telefonskih centrala i dr. uređaja mogu se rješavati kao samostalne građevine na vlastitim građevinskim česticama ili unutar drugih građevina kao samostalne funkcionalne cjeline.

 

Energetski sustav

Članak 107.

 

(1) Na izvorištu Omble planirana je gradnja podzemne hidroelektrane instalirane snage od 68,5 MW. Uz energetsko iskorištavanje voda rijeke Omble, poboljšat će se uvjeti vodoopskrbe Dubrovnika i šireg područja s mogućnošću transporta vode na veće udaljenosti (bez uporabe crpke). HE Ombla će se povezati na elektroenergetsku mrežu s pomoću dva 110 kV podzemna kabela do TS 110/35 kV Komolac.

(2) U cilju unapređenja elektroenergetske mreže potrebno je izgraditi sljedeće građevine na elektroprijenosnom sustavu:

1.      TS 220/110/35/20(10) kV ''Plat'',

2.      Dalekovod 2x220kV DS Plat – Pelješac - Nova Sela s podmorskom dionicom ispod Malostonskog zaljeva, alternativno preko BiH,

3.      TS 110 kV ''Komolac'', planirana rekonstrukcija,

4.      TS 110/20(10) kV ''Srđ'' ,

5.      TS 110/20(10) kV ''Lapad'', planirana dogradnja postojeće TS 35 kV ''Lapad'',

6.      TS 110/20(10) kV ''Orašac'',

7.      dalekovod 2x110 kV Komolac - Ston (planirana rekonstrukcija),

8.      dalekovod 2x110 kV, uvod DS HE ''Dubrovnik'' - Komolac u TS ''Plat'' (planirano),

9.      dalekovod 2x110 kV, uvod DS HE ''Dubrovnik'' - Komolac u TS ''Srđ'', alternativa s kabelskom dionicom K 2x110 kV preko golf terena na Srđu (planirano),

10.   dalekovod 2x110 kV, uvod južne trojke DS Plat-Nova Sela u TS ''Slivno'' (planirano),

11.   dalekovod 2x110 kV, uvod DS Plat - Nova Sela u TS ''Slano'' (planirano),

12.   dalekovod 2x110 kV, uvod DS Plat - Nova Sela u TS ''Orašac'' (planirano),

13.   podzemni kabel 110 kV K HE ''Dubrovnik'' - TS ''Plat'' (planirano),

14.   podzemni kabel 110 kV K Srđ-Lapad (planirano),

15.   podzemni i podmorski kabel 2x110 kV K Komolac - Lapad (planirano),

16.   podzemni i podmorski kabel 2x110 kV, uvod D Komolac-Ston u TS ''Lapad'' (planirano),

17.   podzemni kabel 2x110 kV K HE ''Ombla'' - Komolac (planirano) te na distribucijskom sustavu:

18.   TS 35(20) kV "Mokošica'',

19.   TS 35(20) kV ''Lapad'', planirana rekonstrukcija,

(3) Planira se gradnja kvalitetnije elektroenergetske veze na 110 kV i 400 kV naponskom nivou (u I. fazi 220 kV), čime se trajno osigurava kvalitetnije napajanje električnom energijom Dubrovačko-neretvanske županije a višak energije iz HE Dubrovnik se usmjerava u elektroenergetski sustav Hrvatske.

(4) U sklopu toga rješenja predviđa se gradnja nove upojne točke - TS 220/110/35 kV Plat u blizine HE Dubrovnik i gradnja odgovarajućih dalekovodnih veza s postojećim 220 kV elektro-energetskim sustavom (u budućnosti 400 kV). Trasa planiranog dalekovoda 2x400 kV (privremeno pod naponom 220 kV) Plat - Zagvozd prolazi područjem Grada. U Zagvozdu je predviđena gradnja TS 220/110/20 kV. U budućnosti će se uspostaviti veza i na 400 kV sustav uvođenjem 400 kV dalekovoda Konjsko - Mostar u TS 220/110/20 Zagvozd.

(5) Nakon dovršetka izrade TS Srđ 110/20/(10) kV planirano je njeno povezivanje na postojeći 110 kV vod Komolac-Plat dvostrukim 110 kV vodom. Predmetni vod mora biti izveden podzemno.

(6) Radi što kvalitetnije pripreme projekta na razini UPU-a će se za izdvojena građevinska područja (izvan naselja) športske namjene utvrditi potreba, način i smjernice rješenja rekonstrukcije, dogradnje, izgradnje te ukidanje postojećih infrastrukturnih sustava koje se nalaze unutar ili utječu na projekt. Na razini UPU-a će se odrediti i stvarni iznosi za infrastrukturne standarde (kapaciteti) u pogledu elektroopskrbe, vodoopskrbe, odvodnje oborinskih i otpadnih voda i zbrinjavanja otpada za izdvojena građevinska područja (izvan naselja) športske namjene.

 

Članak 108.

 

(1) Za Dubrovnik se predlaže daljnja uporaba transformacije 110/35/10 kV, ali uz postupnu gradnju dalekovoda i kabelskih vodova za napon od 20 kV, gradnju i rekonstrukciju trafostanica 20/0,4 kV uz ugradnju prespojivih transformatora. U sljedećem razdoblju provodit će se priprema za prijelaz na 20 kV napon, tj. kombinaciju transformacije 110/35/10 kV i 110/20 kV s konačnim prijelazom na 20 kV napon oko 2020. godine. Do tog razdoblja izgradit će se dvije trafostanice 35/10 kV, i to Babin kuk i Mokošica, i rekonstruirat će se TS 35/10 kV Komolac.

(2) Bolja i sigurnija opskrba energijom Elafita postići će se postavljanjem novih podmorskih kabela:

1.      PKB 20 kV Orašac - Koločep, nova trasa u dužini od 2,75 km,

2.      PKB 20 kV Koločep - Lopud, postojeća trasa u dužini od 1,75 km,

3.      PKB 20 kV Osmine - Šipan, nova trasa u dužini 3,5 km i odgovarajući kopneni i otočni dio,

4.      PKB 20 kV Lopud - Šipan, postojeća trasa u dužini od 2,55 km i odgovarajući otočni dijelovi.

 

Članak 109.

 

(1) Na ukupnom području Grada Dubrovnika planira se gradnja mjesnih TS 10(20)/0,4 kV u kabelskoj izvedbi tipske snage od 630 kVA, a izuzetno, na području Gornjih sela i sela Do na Šipanu moguća je gradnja stupnih TS 10(20)/0,4 kV odgovarajuće snage.

(2) Mjesne TS 10(20)/0,4 kV postavljaju se tako da je moguć kolni pristup barem jednom pročelju i da su uklopljene u okoliš. Ako se grade kao samostalne građevine, obvezno je hortikulturno urediti okoliš. Udaljenost transformatorske stanice od kolnika ceste iznosi najmanje 3,0 m, a od susjedne međe najmanje 1,0 m.

(3) Na užem području grada Dubrovnika i u ostalim obalnim i otočnim naseljima obvezno je kablirati elektroenergetsku mrežu. Kabeli se postavljaju redovito u javnu prometnu površinu, usklađeno s rasporedom ostalih komunalnih instalacija.

 

 

Članak 110.

 

(1) Za podmorske postojeće i planirane elektroenergetske kabele od 110 kV potrebno je osigurati zaštitne pojaseve 4 (četiri) puta najveće dubine mora na trasi.

Dalekovodima kad se grade kao zračni vodovi, potrebno je osigurati sljedeće zaštitne pojaseve:

 

Nadzemni dalekovod

Postojeći

Planirani

DV 220 kV

50 m

60 m

DV 110 kV

40 m

50 m

DV 35 kV

30 m

30 m

DV 10 kV

10,0 m

10,0 m

 

(2) Prostor ispod dalekovoda redovito nije namijenjen za gradnju stambenih građevina, rekonstrukciju stambene građevine kojom se povećava visina građevine ili građevina u kojima boravi više ljudi. Tim se prostorom se može koristiti primarno za vođenje prometne i ostale infrastrukture i u druge svrhe u skladu s pozitivnim zakonskim propisima i standardima.

 

 

Članak 111.

 

(1) Planom su predviđene minimalne građevinske parcele za planirane trafostanice:

1.  Za izgradnju transformatorskih stanica 110/ x kV određuju se sljedeće površine:

1.1. otvorena postrojenja izvedba: cca 100x100 m,

1.2. zatvorena izvedba - GIS: cca 60x60 m,

2.  za trafostanicu 35/10 (20)kV  1.000 m2,

3.  za trafostanicu 10/04 kV 40 m2.

(2) Predviđa se mogućnost izgradnje manjih infrastrukturnih građevina (TS 10-20/0,4 kV) bez dodatnih ograničenja u smislu udaljenosti od prometnica i granica parcele te mogućnost njihove izgradnje unutar zona koje planom nisu predviđene za izgradnju (zelene površine, parkovi i sl.). Oblikovanje građevina elektroopskrbe treba biti primjereno vrijednosti okruženja. Kad su to lokacije unutar zaštićenih područja ili u njihovim kontaktnim zonama, potrebno je ishoditi posebne uvjete i suglasnost mjerodavne službe zaštite.

(3) Moguća odstupanja u pogledu rješenja trasa elektroenergetskih vodova i lokacije elektroenergetskih građevina utvrđenih ovim planom, radi usklađenja s planovima i preciznijim geodetskim izmjerama, tehnološkim inovacijama i dostignućima, neće se smatrati izmjenama Plana. Veličine transformatorskih stanica 110/x kV zatvorene izvedbe (GIS) prilagodit će se veličini postrojenja, tehnološkim zahtjevima i zoni koja ih okružuje.

 

 

Članak 112.

 

(1) Za svaku postojeću i novoplaniranu građevinu mora biti osiguran priključak na elektromrežu. Elektromreža se projektira i izvodi sukladno posebnim propisima, a prema planskim rješenjima.

(2) Sve trafostanice, osim stupnih, trebaju biti izvedene na zasebnim građevinskim česticama ako nisu planirane u sklopu drugih građevina. Dimenzije su im definirane veličinom opreme i postrojenjem koja se u njih ugrađuju, a sukladno posebnim propisima. Do svake trafostanice treba biti osiguran kolni pristup.

(3) Za potrebe izgradnje novih TS 10(20)/0.4kV nije nužno osigurati parkirno mjesto.

 

 

Članak 113.

 

(1) Svi podzemni elektrovodovi izvode se kroz prometnice, tj. priključci za pojedine građevine kroz priključne kolne putove.

(2) Nije dopušteno projektirati niti polagati elektrovodove kojima bi se ometalo izvođenje građevina na građevinskim česticama, tj. realizacija planiranih građevina, iz razloga izmještanja uvjetovanog naknadnom gradnjom planiranih građevina.

 

 

Članak 114.

 

(1) Instalacije javne rasvjete redovito se izvode postojećim, tj. planiranim nogostupom uz prometnice.

(2) U ulicama u koje se polažu elektroenergetski vodovi potrebno je osigurati planski razmještaj instalacija – redovito jedna strana prometnice za energetiku, druga strana za telekomunikacije i vodoopskrbu, a sredina ceste za kanalizaciju i oborinske vode. Zaštitni pojasevi za podzemne elektroenergetske vodove jesu:

 

Podzemni kabeli

Postojeći

Planirani

KB 110 kV

5 m

10 m

KB 35 kV

2 m

5 m

KB 10 kV

2 m

5 m

 

Korištenje i uređenje prostora unutar zaštitnih koridora za kabele trebaju biti u skladu s posebnim propisima i uvjetima mjerodavnih tijela i pravnih osoba s javnim ovlastima.

 

 

Članak 114.a

 

Ako izgradnja ŠRC s golf igralištem bude zahtijevala rekonstrukciju nadzemnog dalekovoda 2x110 kV HE Dubrovnik - Komolac u TS Srđ, urbanističkim planovima uređenja (UPU) ŠRC s golf igralištem i turističkim naseljima Bosanka sjever i Bosanka jug odredit će se način rekonstrukcije predmetnog nadzemnog voda. Predmetni dalekovod, kao i ostala elektroenergetska mreža će se izvesti podzemno.

Radi što kvalitetnije pripreme projekta na razini UPU-a će se za izdvojena građevinska područja (izvan naselja) športske namjene utvrditi potreba, način i smjernice rješenja rekonstrukcije, dogradnje, izgradnje te ukidanje postojećih infrastrukturnih sustava koje se nalaze unutar ili utječu na projekt. Na razini UPU-a će se odrediti i stvarni iznosi za infrastrukturne standarde (kapaciteti) u pogledu elektroopskrbe, vodoopskrbe, odvodnje oborinskih i otpadnih voda i zbrinjavanja otpada za izdvojena građevinska područja (izvan naselja) športske namjene.

 

Članak 115.

 

(1) U skladu sa Strategijom energetskog razvitka Republike Hrvatske omogućuje se i razvoj plinske mreže na gradskom području.

(2) Sukladno PPDNŽ planira se gradnja plinovoda Opuzen - Dubrovnik i gradnja mjerno-redukcijske stanice (MRS) “Dubrovnik”.

(3) Do izgradnje visokotlačnih magistralnih plinovoda omogućuje se plinofikacija urbanog središta - grada Dubrovnika miješanim, tj. isparenim ukapljenim naftnim plinom (tzv. satelitska plinska opskrba).

 

Članak 115.a

 

(1) U skladu s planom šireg područja potrebno je poticati izgradnju obnovljivih izvora energije. Građevine koje služe iskorištavanju obnovljivih izvora energije smiju se smještati unutar građevnog područja pod uvjetom da ne ugrožavaju okoliš te vrijednosti kulturne baštine i krajobraza.

(2) Postavljanje sunčanih kolektora ne dopušta se unutar povijesne jezgre Dubrovnika, na kontaktnom području povijesne jezgre i na pojedinačnim zaštićenim i evidentiranim spomenicima kulture.

(3) Utvrđuju se smjernice za određivanje lokacija sunčanih elektrana (toplinske i fotonaponske):

1.      elektrane je moguće smjestiti:

1.1.    izvan građevinskih područja,

1.2.    izvan infrastrukturnih koridora,

1.3.    izvan područja širine 1.000 m od morske obalne crte,

1.4     izvan poljoprivrednog zemljišta I. i II. bonitetne klase,

1.5     izvan zaštićenih i predloženih za zaštitu dijelova prirode i područja graditeljske baštine,

1.6     izvan vizura osobito vrijednog krajobraza i zaštićenih kulturno-povijesnih cjelina,

2.      veličinu i smještaj postrojenja odrediti sukladno analizi vizualnog utjecaja,

3.      uskladiti smještaj elektrana sa elektroničkom komunikacijskom mrežom radi izbjegavanja elektromagnetskih smetnji,

4.      udaljenost solarnih postrojenja od granica građevinskog područja naselja i turističkih zona mora iznositi minimalno 500 m zračne udaljenosti,

5.      nakon isteka roka amortizacije postrojenja se moraju zamijeniti ili ukloniti te zemljište privesti prijašnjoj namjeni.

(4) Prostornim planom Dubrovačko-neretvanske županije je kao potencijalna makrolokacija za smještaj solarne elektrane predviđen lokalitet Glave na prostoru naselja Mravinjac, a predmetna zona se nastavlja i na teritorij susjedne Općine Dubrovačko primorje. Predmetno područje potrebno preispitati kroz postupak izrade SUO i Elaborata utjecaja na kulturnu baštinu.

 

 

Vodnogospodarski sustav

 

1.         Vodoopskrba

Članak 116.

 

(1) Područje Grada Dubrovnika opskrbljuje se dvama nezavisnim vodopskrbnim sustavima koji su oslonjeni na dva glavna i dva pomoćna izvorišta (Ombla, Palata, Vrelo, Račevica). Vodoopskrbni sustav Dubrovnika oslonjen je na izvor Omble i pomoćni izvor Vrelo u Šumetu a pripadajući dio Dubrovačkog primorja i Elafitski otoci na izvor Palatu u Malom Zatonu. Predviđa se mogućnost povezivanja ukupnog područja Grada Dubrovnika na izvor Omble. Gornja sela (Ljubač - Riđica) i Dubravica bit će vezani na sustav s izvorištem Palata, dok će istočni dio (Osojnik, Pobrežje i Petrovo Selo) biti opskrbljeni vodom iz sustava s izvorištem Ombla.

(2) Trase glavnih i opskrbnih cjevovoda moraju se štititi sanitarnim koridorom širine 5 m sa svake strane od osi cjevovoda, a za svako uređivanje prostora u tom koridoru potrebna je prethodna suglasnost ovlaštenog tijela vodoprivrede.

(3) Neophodna je rekonstrukcija tunela vodoopskrbe ispod Srđa prije započimanja bilo kojih radova u obuhvatu ŠRC s golfom na Srđu.

(4) Zabranjuje se prenamjena postojećih gustijerni.

 

 

Članak 116.a

Briše se.

 

Članak 117.

 

(1) Zahvatom na gradnji podzemne hidro- centrale Ombla, podizanjem uspora podzemne akumulacije na kotu 130 mnm, omogućuje se ekonomičnija i sanitarno sigurnija buduća opskrba grada Dubrovnika i šireg područja.

(2) Vodoopskrbni sustav Dubrovnika uglavnom je definiran i zadovoljava sagledive potrebe gradskog naselja Dubrovnik i naselja uz Rijeku dubrovačku. Opskrbljuje pitkom vodom područje grada Dubrovnika u tri odijeljene zone:

1.      uže gradsko područje naselja Dubrovnik, od Orsule do Sustjepana, s Bosankom,

2.      područje Rijeke dubrovačke, od Komolca do Mokošice (Lozice), uključujući i naselja Petrovo Selo, Pobrežje i Osojnik,

3.      područje Šumeta.

(3) Planirani su zahvati na rekonstrukciji i dogradnji sustava s izvorištem Omble (izvedba uređaja za kondicioniranje vode, stavljanje u pogon vodosprema Babin kuk i Zlatni potok, opskrba vodom naselja koja nemaju izgrađen odgovarajući sustav, širenje sustava u skladu s dinamikom uređivanja prostora, cjelovita rekonstrukcija vodovoda stare jezgre Dubrovnika, gradnja vodosprema Nuncijata, Babin kuk 2, Srđ, gradnja hidroforske stanice Babin kuk te osuvremenjivanje upravljanja, održavanja i kontrole sustava). Planira se uređenje i zaštita izvorišnih zona Omble, Vrela, Rečevice i utvrđivanje zona sanitarne zaštite tih izvorišta.

(4) Zahvati su sadržani u sljedećem:

1.      cjelovita rekonstrukcija crpne postaje “Ombla” kao najvitalnijeg dijela sustava, s ugradnjom još jedne crpke, pričuvnog elektroagregata, suvremenog uređaja za dezinfekciju vode, elektroopreme i automatike, daljinskog nadzora i upravljanja i sl.,

2.      cjelovita rekonstrukcija elektrostrojarske opreme s elektroagregatom i trafostanicom, automatike, daljinskog nadzora i upravljanja CS “Dubrovnik- visoka zona”,

3.      uspostavljanje monitoringa za praćenje kakvoće vode na izvorištima,

4.      sanacija, rekonstrukcija i osuvremenjivanje vodovodne mreže i objekata, pojačani rad na otkrivanju kvarova i otklanjanju gubitaka vode i sl.

(5) Planirani su zahvati na rekonstrukciji i dogradnji sustava s izvorištem Omble (izvedba uređaja za kondicioniranje vode, stavljanje u pogon vodosprema Babin kuk i Zlatni potok, opskrba vodom naselja koja nemaju izgrađen odgovarajući sustav, širenje sustava u skladu s dinamikom uređivanja prostora, cjelovita rekonstrukcija vodovoda stare jezgre Dubrovnika, gradnja vodosprema Nuncijata, Babin kuk 2, Srđ, gradnja hidroforske stanice Babin kuk te osuvremenjivanje upravljanja, održavanja i kontrole sustava). Planira se izgradnja redukcijske stanice Komolac (točna lokacija odrediti će se sukladno posebnim uvjetima i projektnoj dokumentaciji), uređenje i zaštita izvorišnih zona Omble, Vrela, Rečevice i utvrđivanje zona sanitarne zaštite tih izvorišta.

(6) Prema Vodoopskrbnom planu Dubrovačko-neretvanske županije planira se magistralni cjevovod za opskrbu Župe dubrovačke s vodoopskrbnog sustava Dubrovnika, s mogućnošću opskrbe i područja Ivanice.

Druga varijanta opskrbe područja Ivanice je zasebnim cjevovodom povezanim na CS Ombla, a koju je potrebno istražiti.

 

Članak 118.

 

Vodoopskrbni sustav s izvorom Palata formira četiri zone:

1.      područje Primorja, od Vrbice do Brsečina,

2.      područje Primorja - Gornja sela, Orašac (Ljubač, Gromača, Kliševo, Mrčevo, Mravinjac, Riđica),

3.      Elafitski otoci,

4.      područje općine Dubrovačko primorje, od Brsečina (Grad Dubrovnik) do Dola. U tu je zonu uključeno dubrovačko naselje Dubravica.

 

Članak 119.

 

(1) Vodoopskrbni sustav s izvorištem Palata nije dovršen i planira se nastavak radova na vodoopskrbi naselja Trsteno, Brsečine, Elafiti i Gornja sela. Potrebni su znatni zahvati na rekonstrukciji i gradnji sustava i lokalne mreže na Elafitima, dovršenje glavnog cjevovoda Orašac – Brsečine s potrebnim vodospremama i lokalnom mrežom, gradnja podsustava Gornja sela, osuvremenjivanje sustava u smislu upravljanja, održavanja i kontrole. Planira se urediti i zaštititi izvorišnu zonu Palata i utvrditi zone sanitarne zaštite.

(2) Potrebni zahvati sadržani su u sljedećem:

1.      cjelovita rekonstrukcija crpnih postaja “Palata” i “Orašac” s elektrostrojarskom opremom, elektroagregatom, trafostanicom u Orašcu i priključkom na elektriku, automatikom i daljinskim nadzorom i upravljanjem,

2.      uspostavljanje monitoringa za praćenje kakvoće vode na izvorištima,

3.      sanacija, rekonstrukcija i osuvremenjavanje vodovodne mreže i objekata: zamjena dotrajalih PVC-cijevi Zaton - Orašac, pojačan rad na otkrivanju kvarova i otklanjanju gubitka vode,

4.      rekonstrukcija i izgradnja vodovodne mreže Zaton - Štikovica - Vrbica - Lozica.

 

 

Članak 120.

 

(1) Za gradnju novih ili rekonstrukciju postojećih vodoopskrbnih građevina potrebno je osigurati kolni pristup do parcele građevine te zaštitnu, transparentnu ogradu visine do najviše 2,0 m. Sve važnije građevine u sustavu vodoopskrbe potrebno je osvijetliti.

(2) Vodoopskrbne se cijevi postavljaju, redovito, u javnu prometnu površinu, usklađeno s rasporedom ostalih komunalnih instalacija. Vodovodne se cijevi, u pravilu, polažu s nizbrdne strane ulice ili ceste. Na istoj su strani i TK-kabeli, dok je uzbrdna strana ostavljena za odvodnju i elektrokabele. Prilikom rekonstrukcije vodovodne mreže ili rekonstrukcije ceste potrebno je istodobno izvršiti rekonstrukciju ili gradnju ostalih komunalnih instalacija u profilu ceste.

(3) Moguća su odstupanja od predviđenih trasa vodovoda ako se tehničkom razradom dokaže racionalnije i pogodnije rješenje.

 

Članak 120.a

 

Osiguranje potrebnih količina vode za natapanje poljoprivrednih površina i golf-terena neće se podmirivati iz javnoga vodoopskrbnog sustava

 

 

Članak 121.

 

(1) Svaka postojeća i nova građevina mora imati osiguran priključak na vodoopskrbnu mrežu na području gdje je izgrađena javna mreža vodoopskrbe. Na područjima gdje mreža nije izgrađena, do njezine izgradnje objekti se opskrbljuju prema mjesnim prilikama.

(2) Vodoopskrbna mreža, osim magistralne za koju je Plan definirao koridore, sa svim pratećim elementima redovito se izvodi kroz prometnice.

(3) Pojedinačni kućni priključci izvode se kroz pristupne putove do građevinskih čestica. Isto se odnosi i na hidrantsku mrežu.

(4) Sve građevine na vodoopskrbnom sustavu projektiraju se i izvode sukladno propisima i uvjetima kojima je regulirano projektiranje i gradnja tih građevina.

 

 

2.         Odvodnja otpadnih voda

Članak 122.

 

(1) Odvodnja otpadnih voda na području Grada Dubrovnika rješava se u više zasebnih sustava s uređajima za pročišćavanje i podmorskim ispustima.

(2) Na području Gornjih sela gradit će se izdvojeni uređaji za pročišćavanje otpadnih voda (pojedinačnih ili skupni za više naselja).

(3) Planirani su sustavi odvodnje razdjelni sustavi sa zasebnim vođenjem otpadnih i oborinskih voda. Postojeći sustav odvodnje Dubrovnika (od Orsule do Kantafiga) funkcionira kao polurazdjelni sustav u kojemu se planira gradnja zasebnog sustava za odvodnju oborinskih voda.

(4) Koncepcija razvoja sustava odvodnje obuhvaća dvije osnovne prostorne cjeline:

1.      područje gradskog naselja Dubrovnik,

2.      izvangradsko područje, u koje spada:

2.1.   otok Lokrum i Elafitski otoci,

2.2.   obalna naselja: Brsečine, Trsteno, Orašac Zaton,

2.3.   naselja u zaleđu.

(5) Prostornim planom naznačeni su orijentacijski položaji građevina sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, a točna se lokacija određuje na temelju razrađenih idejnih rješenja i prethodno izrađene tehno-ekonomske studije isplativosti.

 

 

Članak 123.

 

(1) Za otok Lokrum i Elafitske otoke (Koločep, Lopud, Šipan i Jakljan) planiraju se zasebni sustavi odvodnje s uređajem za pročišćavanje i podmorskim ispustom u otvoreno more.

(2) Naselja Orašac i Zaton vezuju se na dijelom izgrađen sustav hotelskog naselja “Vrtovi sunca” (koji je dimenzioniran i na količinu otpadnih voda tih naselja), za koji je nužna dogradnja dozažnog bazena za ispravan rad podmorskog ispusta i pristup do uređaja za pročišćavanje.

(3) Odvodnja otpadnih voda naselja Brsečine i Trsteno treba se riješiti zasebnim sustavima.

(4) Prostornim planom naznačeni su orijentacijski položaji uređaja i podmorskog ispusta u Koločepski kanal, a točna se lokacija određuje, kao i za ostale sustave, na temelju idejnih rješenja.

(5) Uređajima za pročišćavanje otpadnih voda Gornjih sela (koji se grade za pojedinačna naselja ili skupno za više naselja) potrebno je postići barem II. stupanj pročišćavanja a konačni se stupanj određuje u skladu s potrebom zaštite glavnih izvorišta vodoopskrbe (zone sanitarne zaštite izvorišta), ali i manjih izvora kojima se koristi za lokalnu potrebu u poljoprivredi.

 

 

Članak 124.

 

(1) Planira se gradnja sustava oborinske odvodnje, reguliranje potoka Slavijan, uređenje dva bujična korita u Mokošici s taložnicama i reguliranje bujica od zaseoka Pobrežje do Stare Mokošice.

 

 

Članak 125.

 

(1) Za gradnju novih ili rekonstrukciju postojećih građevina u sustavu odvodnje otpadnih voda potrebno je osigurati kolni pristup do čestice građevine te zaštitnu, transparentnu ogradu visine do najviše 2,0 m. Sve značajnije građevine treba osvijetliti.

(2) Cijevi odvodnje postavljaju se u javnu prometnu površinu, usklađeno s rasporedom ostalih komunalnih instalacija. Cijevi se odvodnje polažu na uzbrdnu stranu ulice ili ceste. Na istoj su strani i električni kabeli, dok je nizbrdna strana ostavljena za vodovod i TK-kabele. Pri rekonstrukciji odvodnje ili rekonstrukcije ceste potrebno je istodobno izvršiti rekonstrukciju ili gradnju ostalih komunalnih instalacija u profilu ceste.

(3) Moguća su odstupanja od predviđenih trasa odvodnje, ako se tehničkom razradom dokaže racionalnije i pogodnije rješenje.

(4) U izgrađenom i neizgrađenom uređenom dijelu građevinskog područja koje nema izgrađen sustav javne odvodnje, moguće je do njegove izgradnje niske stambene građevine priključiti na nepropusnu sabirnu jamu odgovarajuće veličine i tehničkih svojstava.

4a) Do izgradnje sustava javne odvodnje za pojedine javne sadržaje (vrtići, manji športski objekti  i sl.) obvezno je skupljanje otpadnih voda putem sanitarno ispravne sabirne jame ili vlastitog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda sa upuštanjem pročišćenih voda u upojni bunar ili drenažnu cijev na građevnoj čestici, a sve prema uvjetima Hrvatskih voda.

(5) Pri gradnji sabirne jame potrebno je:

1.      briše se

2.      smjestiti jamu izvan zaštitnog pojasa prometnice i javnoga pomorskog dobra,

3.      udaljiti jamu najmanje 3,0 m od granice susjedne građevinske čestice.

(6) Za građevine kapaciteta većega od 10 es potrebno je izgraditi pojedinačni uređaj uz ugradnju bio-diskova. Ugradnja bio-diskova potrebna je i kad nije moguće osigurati pražnjenje nepropusne  sabirne jame.

 

3.         Zaštita voda i mora

Članak 126.

 

U kopnenom zaleđu gdje je planirano pročišćavanje otpadnih voda uređajima, potrebno je izvršiti prethodno mikrozoniranje s obzirom na tok podzemnih voda, uz poštovanje mjera sanitarne zaštite izvorišta.

 

Članak 126.a

 

(1)Za sve zahvate u prostoru koji po važećem Pravilniku o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta nisu dozvoljeni, a u Planu su predviđeni, potrebno je napraviti detaljne vodozaštitne radove u svrhu dokazivanja kako predmetni zahvat u prostoru može biti na toj lokaciji.

(2) Donesena je odluka o zaštiti izvorišta Ombla te je potrebno donijeti odluke o zaštiti izvorišta Palata, Račevica i Vrelo u Šumetu.                                                           

 

 

Članak 126.b

 

(1) Slivno područje izvorišta pitke vode rijeke Omble podijeljeno je prema stupnju opasnosti od onečišćenja i radi smanjenja rizika od onečišćenja na sljedeće zone sanitarne zaštite:

      zona ograničenja – IV. zona,

      zona ograničenja i nadzora – III. zona,

      zona strogog ograničenja i nadzora – II. zona i

      zona strogog režima zaštite i nadzora – I. zona.

Prva zona podijeljena je na I.a i I.b zonu.

(2) Granice zona sanitarne zaštite prikazane su na kartografskom prikazu 4.4. “Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite - Uređenje zemljišta, zaštita posebnih vrijednosti “1:10000.

(3) IV. zona sanitarne zaštite Izvorišta obuhvaća sliv Izvorišta izvan III. zone sanitarne zaštite s mogućim tečenjem kroz pukotinsko i pukotinsko - kavernozno podzemlje u uvjetima velikih voda, do vodozahvata u razdoblju od 40 do 50 dana. Iznimno IV. zona obuhvaća sliv Izvorišta izvan III. zone sanitarne zaštite na kojem su utvrđene prividne brzine podzemnog tečenja manje od 1 cm/s, kao i ukupno priljevno područje koje sudjeluje u obnavljanju voda Izvorišta. Područje obuhvaćeno IV. zonom nalazi se većinom na teritoriju Bosne i Hercegovine, a manjim dijelom na području Crne Gore.

(3) III.zona sanitarne zaštite Izvorišta obuhvaća dio sliva od vanjske granice II. zone sanitarne zaštite do granice s koje je moguće tečenje kroz podzemlje do vodozahvata u razdoblju od 1 do 10 dana u uvjetima velikih voda, odnosno područja s kojih su utvrđene prividne brzine podzemnih tečenja od 1 do 3 cm/s, odnosno područje koje obuhvaća pretežiti dio slivnog područja. Područje obuhvaćeno III. zonom nalazi se na teritoriju Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

(4) U III. zoni, zabranjuje se:

1.    skladištenje i odlaganje otpada, gradnja odlagališta otpada osim sanacija postojećeg u cilju njegovog zatvaranja, građevina za zbrinjavanje otpada uključujući spalionice otpada te postrojenja za obradu, oporabu i zbrinjavanje opasnog otpada,

2.    građenje cjevovoda za transport tekućina koje mogu izazvati onečišćenje voda bez propisane zaštite voda,

3.    izgradnja benzinskih postaja bez spremnika s dvostrukom stjenkom, uređajem za automatsko detektiranje i dojavu propuštanja te zaštitnom građevinom (tankvanom),

4.    podzemna i površinska eksploatacija mineralnih sirovina osim geotermalnih voda i mineralnih voda.

(5) Iznimno od stavka 4. točke 1. u III. zoni dopušta se izgradnja centra za gospodarenje otpadom, sukladno posebnim propisima o otpadu, pod sljedećim uvjetima:

      da je zahvat centra planiran odgovarajućim planskim dokumentima gospodarenja otpadom usklađenim s planskim dokumentima upravljanja vodama,

      da su za lokaciju centra, odnosno uži prostor zone sanitarne zaštite u kojem se isti namjerava izgraditi, provedeni detaljni vodoistražni radovi kojima je ispitan mogući utjecaj zahvata centra na stanje vodnog tijela iz kojeg se zahvaća ili je rezervirano za zahvaćanje vode namijenjene ljudskoj potrošnji, uključujući i vodna tijela mineralne i termomineralne vode, te da je na temelju istih moguće utvrditi i provesti odgovarajuće mjere zaštite voda koje će osigurati najmanje dobro stanje toga vodnog tijela u skladu sa standardima propisanim posebnim propisom o standardu kakvoće voda,

      da je lokacija centra izvan poplavnog područja ili zaštićena od štetnog djelovanja voda,

      da je osigurana privremena i trajna zaštita od prodora oborinskih voda u građevinu za trajno odlaganje nakon obrade i/ili oporabe otpada u sklopu centra, te spriječeno istjecanje iz nje u okolni prostor (vodonepropusnost), a posebno u vode,

      da se tijekom rada centra provodi stalni pojačani monitoring emisija otpadnih voda kao i stanja voda u priljevnom području Izvorišta za koje postoji rizik od onečišćenja koje potječe iz centra u skladu s odgovarajućim vodopravnim aktom na teret pravne osobe koja upravlja centrom,

      da se provodi pojačani monitoring vodonepropusnosti svih građevina u sustavu centra prema odgovarajućem vodopravnom aktu

(6) U poljoprivrednoj proizvodnji poljoprivredna gospodarstva dužna su provoditi mjere propisane odgovarajućim programom zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla i pridržavati se načela dobre poljoprivredne prakse.

(7) U III. zoni zabranjuje se i:

1.    ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,

2.    građenje postrojenja za proizvodnju opasnih i onečišćujućih tvari za vode i vodni okoliš,

3.    građenje građevina za oporabu, obradu i odlaganje opasnog otpada,

4.    uskladištenje radioaktivnih i za vode i vodni okoliš opasnih i onečišćujućih tvari, izuzev uskladištenja količina lož ulja dovoljnih za potrebe domaćinstva, pogonskog goriva i maziva za poljoprivredne strojeve, ako su provedene propisane sigurnosne mjere za građenje, dovoz, punjenje, uskladištenje i uporabu,

5.    izvođenje istražnih i eksploatacijskih bušotina za naftu, zemni plin kao i izrada podzemnih spremišta, skidanje pokrovnog sloja zemlje osim na mjestima izgradnje građevina koje je dopušteno graditi prema odredbama ove Odluke,

6.    građenje prometnica, parkirališta i aerodroma bez građevina odvodnje, uređaja za prikupljanje ulja i masti i odgovarajućeg sustava pročišćavanja oborinskih onečišćenih voda i

7.    upotreba praškastih (u rinfuzi) eksploziva kod miniranja većeg opsega.

(8) U III. zoni propisuju se slijedeće mjere zaštite:

1.    Sve građevine moraju se priključiti na sustav javne odvodnje, uključujući pročišćavanje otpadnih voda. U iznimnim slučajevima kada priključenje na sustav javne odvodnje nije opravdano jer bi dovelo do nesrazmjernih materijalnih troškova u odnosu na ciljeve zaštite podzemnih voda, sanitarne otpadne vode iz individualnih objekata moguće je rješavati izgradnjom vodonepropusne sabirne jame ili uređajem s drugim stupnjem pročišćavanja, dok će se način ispuštanja industrijskih otpadnih voda definirati izdavanjem vodopravnih uvjeta.

2.    Oborinske vode s manipulativnih površina gospodarskih i pravnih subjekata, a koje mogu biti onečišćene naftnim derivatima prethodno na lokaciji pročistiti u separatoru - taložniku te priključiti na sustav javne oborinske odvodnje ili ispuštati neizravno u podzemne vode putem upojnih građevina.

3.    Transport opasnih tvari mora se obavljati uz propisane mjere zaštite sukladno propisima o prijevozu opasnih tvari.

4.    Državne i županijske ceste u ovoj zoni moraju imati sustav za sprječavanje razlijevanja goriva i drugih opasnih tekućina u slučaju izlijetanja ili prevrtanja vozila, te sustav njihovog prikupljanja, pročišćavanja te odvođenja izvan zone.

5.    Redovito provoditi ispitivanje vodonepropusnosti sabirnih jama te obvezne kontrole ispravnosti građevina za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda u propisanim rokovima sukladno važećim propisima.

6.    Komina od prerade maslina ne smije se odlagati direktno na tlo, već ju je dozvoljeno kompostirati na vodonepropusnoj podlozi, bez procjeđivanja u okoliš. Nakon kompostiranja može se koristiti ravnomjerno raspoređena na poljoprivrednim površinama.

7.    Spremnici lož ulja za potrebe domaćinstava, spremnici pogonskog goriva i maziva za poljoprivredne strojeve moraju biti dvostjeni u zaštitnoj građevini (vodonepropusnoj tankvani volumena dostatnog za prihvat ukupne količine goriva).

8.    Trafostanice s uljnim transformatorom moraju imati vodonepropusnu uljnu jamu volumena dostatnog za prihvat ukupne količine ulja iz transformatora.

9.    Upotreba gnojiva mora biti kontrolirana u skladu s potrebom biljaka za hranjivima.

10.  Upotrebljavati biorazgradive nepostojane i/ili imobilne pesticide koristeći preporučene doze i metode primjene. Ne primjenjivati pesticide za nepovoljnih vremenskih uvjeta (kiša, jaki vjetar).

11.  Objekti i prostori za držanje stoke i peradi moraju biti natkriveni. Izgradnjom jaraka i kanala mora se spriječiti dotok vanjske vode na područje za držanje životinja.

12.  Pri izradi novih i reviziji postojećih programa - osnova gospodarenja šumama planirati preborno gospodarenje šumama bez oplodnih sječa. Radove i aktivnosti vezane uz gospodarenje šumama - izgradnju šumskih cesta i vlaka, izvoditi uz  primjenu mjera zaštite voda, isključivo u suhom periodu i uz  prethodnu prijavu službama nadležnim za vodno gospodarstvo.

13.  Ograditi sva registrirana mjesta (ponori, jame i dr.) za koje se tijekom istraživačkih radova utvrdi ili se osnovano smatra da je moguća neposredna komunikacija s podzemnim vodama. Na ogradi je potrebno istaknuti upozorenja o propisanim zabranama.

(9) II. zona sanitarne zaštite Izvorišta (u daljnjem tekstu: II. zona) obuhvaća glavne podzemne drenažne smjerove u neposrednom slivu Izvorišta, s mogućim tečenjem kroz pukotinski sustav vodonosnika do zahvata vode u trajanju do 24 sata, odnosno područja s kojih su utvrđene prividne brzine podzemnih tečenja, u uvjetima velikih voda, veće od 3,0 cm/s, odnosno unutarnji dio klasičnog priljevnog područja. Područje obuhvaćeno II. zonom nalazi se na teritoriju Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

(10) U II. zoni, uz zabrane navedene za III zonu zabranjuje se i sljedeće:

1.    poljoprivredna proizvodnja, osim ekološke proizvodnje uz primjenu dozvoljenih gnojiva i sredstava za zaštitu bilja prema posebnom propisu,

2.    stočarska proizvodnja, osim poljoprivrednog gospodarstva odnosno farme do 20 uvjetnih grla uz provedbu mjera zaštite voda propisanih odgovarajućim programom zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla i načela dobre poljoprivredne prakse,

3.    ispuštanje pročišćenih i nepročišćenih otpadnih voda s prometnica,

4.    gradnja groblja i proširenje postojećih,

5.    građenje svih industrijskih postrojenja koje onečišćuju vode i vodni okoliš,

6.    građenje drugih građevina koje mogu ugroziti kakvoću podzemne vode,

7.    sječa šume osim sanitarne sječe,

8.    skladištenje i odlaganje otpada, gradnja odlagališta otpada, osim sanacija postojećih u cilju njihovog zatvaranja, građevina za zbrinjavanje otpada uključujući spalionice otpada, regionalnih i županijskih centara za gospodarenje otpadom, reciklažnih dvorišta i pretovarnih stanica za otpad ako nije planirana provedba mjera zaštite voda te postrojenja za obradu, uporabu i zbrinjavanje opasnog otpada.

(11) U II. zoni, uz mjere propisane za III zonu provode se i sljedeće mjere zaštite:

1.    Otpadne vode zbrinjavati izgradnjom sustava javne odvodnje s odvođenjem otpadnih voda izvan zone. Sve građevine moraju se priključiti na sustav javne odvodnje, uključujući pročišćavanje otpadnih voda. U iznimnim slučajevima kada priključenje na sustav javne odvodnje nije opravdano jer bi dovelo do nesrazmjernih materijalnih troškova u odnosu na ciljeve zaštite podzemnih voda sanitarne otpadne vode iz individualnih objekata moguće je rješavati preko sabirne jame ili odgovarajućeg uređaja za pročišćavanje otpadnih voda sa ispuštanjem u prijemnik, prema uvjetima Hrvatskih voda.

2.    Oborinske vode s državnih i županijskih cesta ili kod značajnijih rekonstrukcija istih, riješiti zatvorenim sustavom odvodnje izvan zone gdje će se nakon odgovarajućeg pročišćavanja kontrolirano ispustiti (vodotok, upojni bunar) ili spojiti na sustav oborinske odvodnje.

3.    Trafostanice moraju imati suhe transformatore ili transformatore koji za izolacijsku tekućinu ne koriste konvencionalna mineralna ulja, već se za hlađenje transformatorskog postrojenja koriste drugi biorazgradivi ili za vodu i vodni okoliš neškodljivi materijali. U trafostanici je potrebno projektirati vodonepropusni bazen za prihvat rashladnog medija transformatorskog postrojenja. Vodonepropusni bazen mora biti volumena dovoljnog za prihvat kompletnog sadržaja rashladnog medija u trafostanici

4.    Pri izradi novih i reviziji postojećih programa - osnova gospodarenja šumama planirati isključivo prebornu sječu, njegu sastojina i sječu sanitara, a radi održivog gospodarenja uz očuvanje prirodne strukture bez oplodnih sječa; radi zaštite šumskog tla od erozije i zamuljivanja vode kroz krško podzemlje dozvoliti izvlačenje sortimenta isključivo lakim traktorima, u sušnom razdoblju.

(12) I. zona sanitarne zaštite Izvorišta utvrđuje se radi zaštite Izvorišta i njegove neposredne okolice od bilo kakvog onečišćenja i zagađenja vode, te drugih slučajnih ili namjernih negativnih utjecaja. I. zona obuhvaća neposredno naplavno područje zahvata vode, izvor vodonosnika sa pukotinskom i pukotinsko - kavernoznom poroznosti, crpne stanice, građevine za čuvanje mjesta umjetnog napajanja vodonosnika sa pukotinskom poroznosti, bez obzira na udaljenost od zahvata vode. Područje obuhvaćeno I. zonom nalazi se na teritoriju Republike Hrvatske. I. zona dijeli se na I.a i I.b zonu.

I.a zona obuhvaća cijele k.č.: 443/9,449/4, 4/1 i 3; cijelu čest.zgr.1; dijelove katastarskih čestica 4/2,2/2,1/2 i 1/1, a sve u K.O. Komolac te cijele katastarske čestice 313/2,313/1, 504/19, 312/4 i dijelove k.č. 518/3, 314/3, 498/2, 312/3, 312/4, sve u K.O. Rožat.

I.b. zona obuhvaća područje s kojeg je moguć neposredan utjecaj s površine na izvorište i obuhvaća: dijelove k.č.1/1, 1/2 i 2/2 sve u K.O.Komolac te dijelove katastarskih čestica 312/4,312/2, 312/1, 312/3, 312/5, 314/3, 311 i 306 sve u K.O.Rožat.

(13) U I. zoni zabranjuju se sve aktivnosti osim onih koje su vezane uz zahvaćanje, kondicioniranje i transport vode u sustav javne vodoopskrbe.

(14) U I.a zoni sanitarne zaštite mjere zaštite provode se na način da je potrebno:

1.    Područje zone mora biti ograđeno i označeno natpisima, a pristup dozvoljen samo osobama koje obavljaju djelatnosti vezane uz javnu vodoopskrbu.

2.    Uspostaviti danonoćnu stražarsku službu.

3.    Uspostaviti sigurnu komunikacijsku vezu (telefonsku i radijsku) sa središnjom upravom za vodoopskrbu i policijskom ispostavom.

4.    Uspostaviti monitoring kakvoće vode.

5.    Građevine i sadržaji unutar zone koji su neophodni za pogon vodozahvata moraju biti građeni i održavani s najvišim stupnjem sigurnosti u odnosu na zaštitu voda.

(15)Iznimno se mogu dopustiti određeni zahvati u prostoru odnosno određene djelatnosti u zonama sanitarne zaštite:

      ako se izradi projekt za pojedini zahvat koji nije dozvoljen te provedu detaljni i namjenski vodoistražni radovi kojima se ispituje utjecaj užega prostora zone sanitarne zaštite u kojem se namjerava izvesti zahvat u prostoru odnosno obavljati određena djelatnost (mikrozona) na vodonosnik,

      ako se na temelju detaljnih vodoistražnih radova izradi poseban elaborat mikrozoniranja,

      ako se elaboratom mikrozoniranja predvide odgovarajuće mjere zaštite vodonosnika u mikrozoni.

Elaborat mikrozoniranja u zoni sanitarne zaštite Izvorišta mora dokazati da su značajke u mikrozoni bitno drukčije od značajki utvrđenih elaboratom o zonama sanitarne zaštite na temelju kojeg je utvrđena zona sanitarne zaštite u kojoj se mikrozona nalazi. Sva daljnja postupanja koja su utvrđena u elaboratu mikrozoniranja,trebaju se provesti sukladno važećim propisima.

 

Članak 127.

 

(1) Zaštita akvatorija Grada Dubrovnika predlaže se svrstavanjem obalnog mora u kategoriju: “osjetljivo područje” (prema Državnom planu za zaštitu voda more u zoni utjecaja ispuštanja otpadnih voda, izvan kruga difuzora radijusa 300 m).

(2) Stupanj pročišćavanja u uređajima za pročišćavanje otpadnih voda, prije ispuštanja u more podmorskim ispustima, utvrđuje se na temelju informacija o maksimalnom opterećenju otpadnim vodama i o prijemnoj moći akvatorija, što se utvrđuje oceanografsko-hidrografskim mjerenjima.

(3) Difuzor podmorskog ispusta treba locirati na područjima s većom učestalošću pojava morskih struja paralelnih s obalom, uz određivanje optimalnog rješenja vrjednovanjem pokazatelja troškova gradnje i rizika.

 

 

4.         Uređenje voda i melioracijska odvodnja

 

Članak 127.a

 

Uređenje voda i zaštita vodnog režima

(1) Postojeći vodotoci i odvodni kanali imaju status javnog vodnog dobra, status vodnog dobra ili nemaju nikakav status. Samo na osnovu mišljenja Hrvatskih voda i nadležnih tijela te na osnovu projektnog rješenja uređenja bujica Grada Dubrovnika, dio ovih vodotoka će izgubiti status javnog vodnog dobra kada odvodnju preuzme odgovarajuća urbana oborinska odvodnja, a dio vodotoka zadržava ovaj status ili ga tek treba dobiti. Ovakvi vodotoci i bujice osim provođenja slivnih voda do mora služe i kao recipijenti ''čistih'' oborinskih voda područja.

(2) Zaštita od štetnog djelovanja povremenih bujičnih vodotokova (bujično područje Orašca, Zatona, Rijeke dubrovačke, bujica Slavjan u Komolcu i druge) i oborinskih odvodnih kanala, kada može doći do plavljenja, ispiranja, podrivanja ili odronjavanja zemljišta i drugih sličnih štetnih pojava te posredno do ugrožavanja života i zdravlja ljudi i njihove imovine te poremećaja u vodnom režimu, će se provoditi izgradnjom zaštitnih i regulacijskih vodnih građevina, odnosno tehničkim i gospodarskim održavanjem vodotoka, vodnog dobra i regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina koje se provodi prema programu uređenja vodotoka i drugih voda u okviru Plana upravljanja vodama.

U svrhu tehničkog održavanja te radova građenja, uz bujične vodotoke treba osigurati inundacijski pojas minimalne širine od 3,0 m od gornjeg ruba korita, odnosno ruba čestice javnog vodnog dobra.

U inundacijskom pojasu zabranjena je svaka gradnja i druge radnje kojima se može onemogućiti izgradnja i održavanje vodnih građevina, na bilo koji način umanjiti protočnost korita i pogoršati vodni režim te povećati stupanj ugroženosti od štetnog djelovanja vodotoka. U iznimnim slučajevima se inundacijski pojas može smanjiti, ali to bi trebalo utvrditi posebnim vodopravnim uvjetima za svaki objekt posebno.

Svaki vlasnik, odnosno korisnik objekta ili parcele smještene uz korito vodotoka ili česticu javno vodno dobro dužan je omogućiti nesmetano izvršavanje radova na čišćenju i održavanju korita vodotoka, ne smije izgradnjom predmetne građevine ili njenim spajanjem na komunalnu infrastrukturu umanjiti propusnu moć vodotoka niti uzrokovati eroziju u istom te za vrijeme izvođenja radova ne smije niti privremeno odlagati bilo kakvi materijal u korito vodotoka.

(3) Postojeća neregulirana korita povremenih bujičnih vodotoka i oborinskih kanala potrebno je regulacijskim radovima povezati (sabirni kanal u Rijeci dubrovačkoj) i urediti na način da se u kontinuitetu sprovedu oborinske i druge površinske vode do uljeva u more, a sve u skladu s vodopravnim uvjetima i ostalim aktima i planovima predviđenim Zakonom o vodama.

(4) Projektno rješenje uređenja korita sa svim potrebnim objektima, maksimalno smjestiti na česticu ''javno vodno dobro'' iz razloga izbjegavanja imovinsko - pravnih sporova kao i razloga prilagodbe uređenja važećoj prostorno - planskoj dokumentaciji, a koje će istovremeno omogućiti siguran i blagovremen protok voda vodotoka te održavanje i čišćenje istog. 

Dimenzioniranje korita treba izvršiti za mjerodavnu protoku dobivenu kao rezultat hidroloških mjerenja ili kao rezultat primjene neke od empirijskih metoda.

(5) U iznimnim slučajevima, u svrhu osiguranja i formiranja što kvalitetnijeg prometnog koridora, ne isključuje se regulacija ili izmještanje vodotoka u obliku odgovarajuće natkrivene armirano-betonske kinete (min. propusne moći 100-god. velika voda) i na način koji će omogućiti njeno što jednostavnije održavanje i čišćenje (natkrivanje izvesti pomičnim armiranobetonskim pločama duž što više dionica i sa što više revizijskih okana).

(6) Trasu regulirane natkrivene kinete u sklopu prometnice u pravilu postaviti uz jedan od rubova prometnice ili ispod samog pločnika kako bi ostao osiguran pojas za česticu javnog vodnog dobra.

Izradu projektnog rješenja treba uskladiti sa stručnim službama Hrvatskih voda.

(7) Na mjestima gdje trasa prometnice poprečno prelazi preko bujičnih vodotoka i odvodnih kanala predvidjeti mostove ili propuste takvih dimenzija koji će nesmetano propustiti mjerodavne protoke.

Potrebno je predvidjeti i rekonstrukciju postojećih propusta male propusne moći ili dotrajalog stanja. Također treba predvidjeti oblaganje ulijeva i izljeva novoprojektiranih ili rekonstruiranih propusta u dužini min. 3,0 m, odnosno izraditi tehničko rješenje eventualnog upuštanja "čistih" oborinskih voda u korito vodotoka radi zaštite korita od erozije i nesmetanog protoka. Detalje upuštanja oborinskih voda investitor treba usuglasiti sa stručnim službama Hrvatskih voda. Tijekom izvođenja radova potrebno je osigurati neometan protok kroz korito vodotoka.

(8) Na mjestima gdje prometnica prelazi preko reguliranog korita vodotoka (trapezno obloženo korito, betonska kineta i sl.) konstrukciju i dimenzije osnovnih elemenata mosta ili propusta sa svim pripadnim instalacijama treba odrediti na način kojim se ne bi umanjio projektirani slobodni profil korita, kojim će se osigurati statička stabilnost postojeće betonske kinete, zidova ili obaloutvrde, odnosno kojim se neće poremetiti postojeći vodni režim.

Os mosta ili propusta postaviti što okomitije na uzdužnu os korita, a širina istog treba biti dovoljna za prijelaz planiranih vozila. Konstrukcijsko se rješenje mosta ili propusta treba funkcionalno i estetski uklopiti u sadašnje i buduće urbanističko rješenje tog prostora.

(9) Polaganje objekata linijske infrastrukture (kanalizacija, vodovod, električni i telekomunikacijski kablovi itd.) zajedno sa svim oknima i ostalim pratećim objektima uzdužno unutar korita vodotoka, odnosno čestice javnog vodnog dobra ako korito nije regulirano nije dopušteno.

Vođenje trase paralelno sa reguliranim koritom vodotoka izvesti na minimalnoj udaljenosti kojom će se osigurati statička i hidraulička stabilnost reguliranog korita te nesmetano održavanje ili buduća rekonstrukcija korita. Kod nereguliranih korita, udaljenost treba biti minimalno 3,0 m od gornjeg ruba korita, odnosno ruba čestice javnog vodnog dobra zbog osiguranja inundacijskog pojasa za buduću regulaciju. U samo određenim slučajevima udaljenost polaganja se može smanjiti, ali to bi trebalo utvrditi posebnim vodopravnim uvjetima i za svaki objekt posebno.

Poprečni prijelaz pojedinog objekta linijske infrastrukture preko korita vodotoka po mogućnosti je potrebno izvesti iznad u okviru konstrukcije mosta ili propusta. Mjesto prijelaza izvesti poprečno i po mogućnosti što okomitije na uzdužnu os korita.

Ukoliko instalacije prolazi ispod korita, investitor je dužan mjesta prijelaza osigurati na način da je uvuče u betonski blok čija će gornja kota biti 0.50 m ispod kote reguliranog ili projektiranog dna vodotoka.

(10) Kod nereguliranog korita, dubinu iskopa rova za kanalizacijsku cijev treba usuglasiti sa stručnom službom Hrvatskih voda. Na mjestima prokopa obloženog korita vodotoka ili kanala, izvršiti obnovu obloge identičnim materijalom i na isti način.

Teren devastiran radovima na trasi predmetnih instalacija i uz njihovu trasu, dovesti u prvobitno stanje kako se ne bi poremetilo površinsko otjecanje.

 

 

Članak 127.b

 

Navodnjavanje

Koristeći postojeće vodne potencijale (vodotoke, oborinske vode, izvorišta, podzemne vode, pročišćene otpadne vode, vodoopskrbne sustave u vrijeme smanjene potrošnje, ali samo uz izričitu suglasnost i temeljem postignutog sporazuma s javnim isporučiteljom vodnih usluga javne vodoopskrbe, a uz uvjete kako je navedeno u članku 82.) za razvoj poljoprivredne proizvodnje, omogućuje se izgradnja sustava za navodnjavanje s akumulacijama, a na temelju Plana navodnjavanja za područje Dubrovačko-neretvanske županije. Moguće je urediti i površine za navodnjavanje koje nisu predviđene ovim Planom, ali u skladu s posebnim propisima i uz uvjete koje će definirati Hrvatske vode.

 

 

6.         MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA

 

Članak 128.

 

Na području obuhvata Plana temeljem Zakona o zaštiti prirode zaštićene su sljedeće prirodne vrijednosti:

1.      Otok Lokrum, posebni rezervat šumske vegetacije, površine 72,0 ha,

2.      Mala i Velika Petka, park-šuma,

3.      Šuma alepskog bora (Pinus halepensis Mill.) na poluotoku Osmolišu kraj Brsečina, park- šuma

4.      Šumski predjel na obalnom pojasu Trsteno-Brsečine, park- šuma,

5.      Makija na Donjem Čelu na otoku Koločepu, park - šuma,

6.      Šuma alepskog bora (Pinus halepensis Mill.) na Gornjem Čelu na otoku Koločepu, park šuma

7.      Rijeka dubrovačka, značajni krajobraz,

8.      Močiljska špilja, geomorfološki spomenik prirode,

9.      Gromačka špilja – Špilja za Gromačkom vlakom, geomorfološki spomenik prirode,

10.   Arboretum Trsteno, spomenik parkovne arhitekture, arboretum,

11.   Platana 1 i 2 (Platanus orientalis L.) u Trstenom, spomenici parkovne arhitekture, pojedinačna stabla,

12.   Stablo azijske platane (Platanus orientalis L.) na Brsaljama u Dubrovniku, spomenik parkovne arhitekture, pojedinačno stablo.

Na zaštićene dijelove prirode iz prethodnog stavka primjenjuju se mjere zaštite utvrđene Zakonom o zaštiti prirode i drugim posebnim zakonima.

 

Članak 129.

 

(1) Na području obuhvata Plana predlaže se temeljem Zakona o zaštiti prirode zaštititi sljedeće prirodne vrijednosti:

1.      Elafitske otoke i Sv. Andriju u kategoriji regionalni park.

(2) Predlaže se dodatno vrednovati te ovisno o rezultatima eventualno zaštititi temeljem Zakona o zaštiti prirode potencijalno vrijedna područja:

1.    Akvatorij otoka Lokruma kao Posebni rezervat u moru,

2.      Bat – Zaton kao park- šuma,

3.      Parkovi oko dvoraca Skočibuha na otoku Šipanu kao spomenici parkovne arhitekture,

4.      Perivoj Đorđić-Mayneri na otoku Lopudu kao spomenik parkovne arhitekture,

5.      Kompleks vrtnog prostora Pile-Boninovo kao spomenik parkovne arhitekture.

(3) Predlaže se izvršiti ponovno vrednovanje te ovisno o rezultatima vrednovanja razmotriti eventualnu promjenu obuhvata ili promjenu kategorije sljedećih područja:

1.      Rijeka dubrovačka kategorizirana kao značajni krajobraz,

2.      Šuma alepskog bora (Pinus halepensis Mill.) na poluotoku Osmolišu kraj Brsečina kategorizirana kao park šuma,

3.      Šumski predjel na obalnom pojasu Trsteno-Brsečine kategoriziran kao park šuma.

 

 

Članak 130.

 

(1) Prema prostorno-planskoj dokumentaciji šireg područja (Prostornom planu Dubrovačko-neretvanske županije), osobito vrijedan predjel – prirodni krajobraz obuhvaća:

1.      Akvatorij Rijeke dubrovačke i predjel Golubovog kamena,

2.      zapadni dio poluotoka Lapad - Babin Kuk,

3.      Spomen park otočić Daksa,

4.      skupina starih stabala kod kuće starog kapetana u Lapadu Dubrovnik,

5.      zeleni pojas od rta Mlinac do Orsule, uključujući akvatorij,

6.      Srđ,

7.      platana u Orašcu,

8.      akvatorij uvale Lapad s Grebenima,

9.      akvatorij 100 m od obale oko rta Bat preko područja klifa Orašac do Trstenog,

10.   prirodni krajobraz na lapadskoj obali,

11.   uvala Zaton kao i cijeli akvatorij zaljeva Budima do granice s Općinom Dubrovačko primorje.

(2) Sukladno prostorno-planskoj dokumentaciji šireg područja, osobito vrijedan predjel – kulturni krajobraz obuhvaća:

1.      estuarij rijeke Omble,

2.      Elafitski otoci,

3.      šira zona sela Ljubač,

4.      obalni potez Orašca,

5.      uvala Brsečine.

(3) Prema ovom Planu osobito vrijedan predjel - prirodni krajobraz obuhvaća:

1.      perivoj Đorđić - Mayneri na otoku Lopudu,

2.      stjenovite obronke Rijeke dubrovačke,

3.      zelene padine Babina kuka, Hladnice, Montovjerne i Gorice,

4.      prostor povijesne vrtne zone,

5.      otok Sv. Andriju i Grebene,

6.      Ljubački gaj.

(4) Osobito vrijedni predjel - prirodni krajobraz prikazan je u grafičkom dijelu elaborata prostornog plana na kartografskom prikazu broj: ''3.3. Područja posebnih ograničenja u korištenju - krajobraz'' u mjerilu 1:25.000.

 

Članak 130.a

 

Dijelovi ekološke mreže

(1) Ekološka mreža je sustav funkcionalno povezanih područja važnih za ugrožene vrste i staništa. Funkcionalnost ekološke mreže osigurana je zastupljenošću njezinih sastavnica. Područja ekološke mreže sukladno EU ekološkoj mreži NATURA 2000 podijeljena su na područja važna za ptice te područja važna za divlje svojte osim ptica i stanišne tipove. Unutar ekološke mreže njezini dijelovi povezuju se prirodnim ili umjetnim ekološkim koridorima. Ekolki koridor je ekološka sastavnica ili niz takvih sastavnica koje omogućuju kretanje populacijama živih organizama od jednog lokaliteta do drugog.

U Hrvatskoj je ekološka mreža propisana Zakonom o zaštiti prirode, a obuhvaća tzv. Ekološki važna područja od međunarodne i nacionalne važnosti koja su međusobno povezana koridorima.

Sukladno mehanizmu EU Direktive o staništima, Zakon propisuje da se dijelovi ekološke mreže mogu štititi kao posebno zaštićena područja ili provedbom planova upravljanja, kao i kroz postupak ocjene prihvatljivosti za prirodu svakog ugrožavajućeg zahvata. Negativno ocijenjen zahvat se može odobriti samo u slučajevima prevladavajućeg javnog interesa i uz Zakonom utvrđene kompenzacijske uvjete. Važan mehanizam je i mogućnost sklapanja ugovora s vlasnicima i ovlaštenicima prava na područjima ekološke mreže, uz osiguranje poticaja za one djelatnosti koje doprinose uvanju biološke raznolikosti.

 

Važna područja za divlje svojte i stanne tipove unutar obuhvata plana

 

Važna podrja za divlje svojte i stanišne tipove

Grad

Naselje

Naziv

Smjernice

Dubrovnik

Dubrovnik

Lokrum

29, 121, 124, 126, 129, 17

Srđ

18, 30, 120

Mrtvo more

11, očuvati povoljne stanišne uvjete

Špilja kod Dubrovnika

6000

Srđ-Dubrave

121, 123, 126, 127, 128, 129

Gromača

Špilja za Gromačkom vlakom

6000

Suđurađ, Šipanska luka, Lopud, Koločep,

Elafiti

17, 22, 23, 25, 30, 31, 32, 132, 133, 135, za morske spilje – 11, održati povoljne stanišne uvjete

Komolac

Vilina špilja – Ombla

6000

Mala špilja između Dubrovnika i Komolca

6000

Lokrum

Lokrum I

25, 31, 32, 132, 133

Lokrum II

132, 133

Lopud

Sveti Andrija - podmorje

11, očuvati povoljne stanišne uvjete

Morska špilja na Sv. Andriji

11, očuvati povoljne stanišne uvjete

Mokošica

Sumporna špilja u Mokošici

11, očuvati povoljne stanišne uvjete

Orašac

Orašac – kanjon

33

Akumulacija Orašac

100, 107

Osojnik

Močiljska špilja

6000

Prijevor-Čajkovica

Ombla

100, 107

Rožat

Vilina špilja

6000

Šipanska luka

Vilinska jama

6000

Trsteno

Trsteno

26

 

Smjernice za mjere zaštite za područja ekološke mreže

 

Smjernice za mjere zaštite za područja ekološke mreže

R.b.

 

1

Osigurati poticaje šaranskim ribnjacima za očuvanje ornitološke vrijednosti

2

U pravilu zadržati razinu vode potrebnu za biološki minimum i očuvati stanište

3

Provoditi mjere očuvanja biološke raznolikosti u šumama (P)

4

Pažljivo provoditi melioraciju

5

Pažljivo provoditi regulaciju vodotoka

6

Revitalizirati vlažna staništa uz rijeke

7

Regulirati lov i sprječavati krivolov

8

Ograničiti širenje područja pod intenzivnim poljodjelstvom

9

Osigurati poticaje za tradicionalno poljodjelstvo i stočarstvo

10

Osigurati pročišćavanje otpadnih voda

11

Pažljivo provoditi turističko rekreativne aktivnosti

12

Restaurirati vlažne travnjake

13

Prilagoditi rad HE zbog ublažavanja velikih dnevnih kolebanja vodostaja

14

Restaurirati stepske travnjake i reintroducirati stepske vrste

15

Održavati pašnjake

16

Očuvati seoske mozaične krajobraze

17

Moguće je provoditi šumske zahvate uključujući i sanitarnu sječu uz posebno dopuštenje Ministarstva zaduženog za zaštitu prirode

18

Sprječavati zaraštavanje travnjaka

19

Osigurati poticaje za načine košnje koji ne ugrožavaju kosce (Crex crex)

20

Zabrana penjanja na liticama na kojima se gnijezde značajne vrste

21

Zaštititi područje temeljem Zakona o zaštiti prirode

22

Kontrolirati ili ograničiti gradnju objekata i lučica na muljevitim i pjeskovitim morskim obalama

23

Sprječavati nasipavanje i betonizaciju obala

24

Osigurati poticaje solanama za očuvanje ornitološke vrijednosti

25

Ograničiti sidrenje

26

Svrsishodna i opravdana prenamjena zemljišta

27

Pažljivo planirati izgradnju visokih objekata (osobito dalekovoda i vjetroelektrana)

28

Prilagoditi ribolov i sprječavati prelov ribe

29

Odrediti kapacitet posjećivanja područja

30

Osigurati poticaje za očuvanje biološke raznolikosti (POP)

31

Regulirati akvakulturu

32

Regulirati ribolov povlačnim ribolovnim alatima

33

Zaštititi područje u kategoriji posebnog rezervata

 

Smjernice za mjere zaštite u svrhu očuvanja stanišnih tipova, propisanih Pravilnikom o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova

1000

A. Površinske kopnene vode i močvarna staništa

100

Očuvati vodena i močvarna staništa u što prirodnijem stanju, a prema potrebi izvršiti revitalizaciju

101

Osigurati povoljnu količinu vode u vodenim i močvarnim staništima koja je nužna za opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta

102

Očuvati povoljna fizikalno-kemijska svojstva vode ili ih poboljšati, ukoliko su nepovoljna za opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta

103

Održavati povoljni režim voda za očuvanje močvarnih staništa

104

Očuvati povoljni sastav mineralnih i hranjivih tvari u vodi i tlu močvarnih staništa

105

Očuvati raznolikost staništa na vodotocima (neutvrđene obale, sprudovi, brzaci, slapovi i dr.) i povoljnu dinamiku voda (meandriranje, prenošenje i odlaganje nanosa, povremeno prirodno poplavljivanje rukavaca i dr)

106

Očuvati povezanost vodnoga toka

107

Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme

108

Sprječavati zaraštavanje preostalih malih močvarnih staništa u priobalju

109

Izbjegavati regulaciju vodotoka i promjene vodnog režima vodenih i močvarnih staništa ukoliko to nije neophodno za zaštitu života ljudi i naselja

110

U zaštiti od štetnog djelovanja voda dati prednost korištenju prirodnih retencija i vodotoka kao prostore za zadržavanje poplavnih voda odnosno njihovu odvodnju

111

Vađenje šljunka provoditi na povišenim terasama ili u neaktivnom poplavnom području a izbjegavati vađenje šljunka u aktivnim riječnim koritima i poplavnim ravnicama

112

Ne iskorištavati sedimente iz riječnih sprudova

2000

B. Neobrasle i slabo obrasle kopnene površine

113

Očuvati povoljnu strukturu i konfiguraciju te dopustiti prirodne procese, uključujući eroziju

114

Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme

3000

C-D. Travnjaci, cretovi, visoke zeleni i šikare

115

Gospodariti travnjacima putem ispaše i režimom košnje, prilagođenim stanišnom tipu, uz prihvatljivo korištenje sredstava za zaštitu bilja i mineralnih gnojiva

116

Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme

117

Očuvati povoljni omjer između travnjaka i šikare, uključujući i sprječavanje procesa sukcesije (sprječavanje zaraštavanja travnjaka i cretova i dr.)

118

Očuvati povoljnu nisku razinu vrijednosti mineralnih tvari u tlima suhih i vlažnih travnjaka

119

Očuvati povoljni vodni režim, uključujući visoku razinu podzemne vode na područjima cretova, vlažnih travnjaka i zajednica visokih zeleni

120

Poticati oživljavanje ekstenzivnog stočarstva u brdskim, planinskim, otočnim i primorskim travnjačkim područjima

4000

E. Šume

121

Gospodarenje šumama provoditi sukladno načelima certifikacije šuma

122

Prilikom dovršnoga sijeka većih šumskih površina, gdje god je to moguće i prikladno, ostavljati manje neposječene površine

123

U gospodarenju šumama očuvati u najvećoj mjeri šumske čistine (livade, pašnjaci i dr.) i šumske rubove

124

U gospodarenju šumama osigurati produljenje sječive zrelosti zavičajnih vrsta drveća s obzirom na fiziološki vijek pojedine vrste i zdravstveno stanje šumske zajednice

125

U gospodarenju šumama izbjegavati uporabu kemijskih sredstava za zaštitu bilja i bioloških kontrolnih sredstava ('control agents'); ne koristiti genetski modificirane organizme

126

Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme

127

U svim šumama osigurati stalan postotak zrelih, starih i suhih (stojećih i oborenih) stabala, osobito stabala s dupljama

128

U gospodarenju šumama osigurati prikladnu brigu za očuvanje ugroženih i rijetkih divljih svojti te sustavno praćenje njihova stanja (monitoring)

129

Pošumljavanje, gdje to dopuštaju uvjeti staništa, obavljati autohtonim vrstama drveća u sastavu koji odražava prirodni sastav, koristeći prirodi bliske metode; pošumljavanje nešumskih površina obavljati samo gdje je opravdano uz uvjet da se ne ugrožavaju ugroženi i rijetki nešumski stanišni tipovi

 

5000

F.-G. More i morska obala

130

Očuvati povoljna fizikalna i kemijska svojstva morske vode ili ih poboljšati tamo gdje su pogoršana

131

Osigurati pročišćavanje gradskih i industrijskih voda koje se ulijevaju u more

132

Očuvati povoljnu građu i strukturu morskoga dna, obale, priobalnih područja i riječnih ušća

133

Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme

134

Provoditi prikladni sustav upravljanja i nadzora nad balastnim vodama brodova, radi sprječavanja širenja invazivnih stranih vrsta putem balastnih voda

135

Sanirati oštećene dijelove morske obale gdje god je to moguće

136

Ne iskorištavati sedimente iz sprudova u priobalju

6000

H. Podzemlje

137

Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme

138

Očuvati sigovine, živi svijet speleoloških objekata, fosilne, arheološke i druge nalaze

139

Ne mijenjati stanišne uvjete u speleološkim objektima, njihovom nadzemlju i neposrednoj blizini

140

Sanirati izvore onečišćenja koji ugrožavaju nadzemne i podzemne krške vode

141

Sanirati odlagališta otpada na slivnim područjima speleoloških objekata

142

Očuvati povoljne uvjete (tama, vlažnost, prozračnost) i mir (bez posjeta i drugih ljudskih utjecaja) u speleološkim objektima

143

Očuvati povoljne fizikalne i kemijske uvjete, količinu vode i vodni režim ili ih poboljšati ako su nepovoljni

 

Na području Dubrovačko-neretvanske županije utvrđena su ugrožena i rijetka staništa:

Staništa

Kopnena staništa

Stenomediteranske čiste vazdazelene šume i makija crnike

Primorske, termofilne šume i šikare medunca

Bušici (Razred ERICO-CISTETEA Trinajstić 1985)

Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci

Kamenjarski pašnjaci i suhi travnjaci eu- i stenomediterana

Mozaici kultiviranih površina

Javne neproizvodne kultivirane zelene površine

Točkasta kopnena staništa

Grebenjača savitljive mrežice

Makija divlje masline i drvenaste mlječike

Makija velike resike i kapinika

Zajednica drvolike stole

Zajednica gorostasne šašike i kalabrijske pogačine

Morski bentos

Cirkalitoralni muljevi

Infralitoralna čvrsta dna i stijene

Infralitoralni sitni pijesci s više ili manje mulja

Naselja posidonije

Kopnene vode

Povremeni vodotoci

Podzemna staništa

Intersticijska vodena staništa

Kamenice

Limnokreni izvori/intersticijska vodena staništa

 (2) Za ugrožena i rijetka staništa treba provoditi sljedeće mjere očuvanja:

1.      očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip te zaštićene i strogo zaštićene divlje svojte što podrazumijeva neunošenje stranih (alohtonih) vrsta i genetski modificiranih organizama i osiguranje prikladne brige za njihovo očuvanje, očuvanje njihovog staništa i njihovo praćenje (monitoring),

2.      spriječiti nestajanje kamenjarskih pašnjaka i planinskih rudina (putem ispaše, košnje, poticati ekstenzivan način stočarstva),

3.      u gospodarenju šumama treba očuvati šumske čistine (livade, pašnjake i dr.) i šumske rubove, produljiti ophodnju gdje je to moguće, prilikom dovršnog sijeka ostavljati manje neposječene površine, ostavljati zrela, stara i suha stabla, izbjegavati uporabu kemijskih sredstava za zaštitu, pošumljavanje ukoliko je potrebno vršiti autohtonim vrstama, uzgojne radove provoditi na način da se iz degradacijskog oblika šuma postepeno prevodi u visoki uzgojni oblik,

4.      očuvati povoljnu građu i strukturu morskog dna i obale i priobalnih područja i ne iskorištavati sedimente iz sprudova u priobalju, očuvati fizikalna i kemijska svojstva morske vode,

5.      na područjima naselja posidonie preporuča se zabrana sidrenja, odnosno prilikom sidrenja obavezno je korištenje postojećeg mrtvog veza (colpo morto) te je zabranjen ribolov povlačnim ribolovnim alatima.

 

 

Članak 131.

 

(1) U povijesnoj vrtnoj zoni na području gradskog naselja Dubrovnik i u pojedinačno upisanim povijesnim vrtovima zabranjeno je bilo kakvo zadiranje u gradbenu komponentu izvorne, tj. zatečene uređajne osnove vrtnog prostora, kao što je razgrađivanje ili mijenjanje:

1.      ogradnih zidova vrtnog prostora,

2.      terasiranosti zemljišta i potpornih zidova vrtnih terasa i vidikovaca,

3.      predvorja, vrtnih staza, vrtnih stubišta i opločenja,

4.      odrina, stuporeda i stupova za odrinu te obrubnih zidića,

5.      gustijerna, vrtne plastike i kamenog namještaja,

6.      drugih vrtnih uređaja (kanali za natapanje i dr.).

(2) Zabranjeno je uklanjanja svega značajnijeg vrtnog zelenila, posebno uklanjanje ili rezidba drveća i grmlja.

 

Članak 132.

 

(1) Radi zaštite graditeljske baštine i povijesnih graditeljskih cjelina, utvrđene su zone zaštite i prikazane su u grafičkom dijelu elaborata Prostornog plana na kartografskom prikazu broj: 3.2.a, 3.2.b, 3.2.c, 3.2.d, 3.2.e “Područja posebnih uvjeta korištenja - graditeljska baština” u mjerilu 1:25.000 te detaljnije u konzervatorskom elaboratu (poseban prilog) u mj. 1:5.000, koji je sastavni dio Prostornog plana.

(2) Zona stroge zaštite obuhvaća registrirano i preventivno zaštićeno kulturno dobro s pripadajućom česticom i neposrednim kontaktnim prostorom. Postupak zaštite usmjeren je na potpuno očuvanje izvornosti kulturnog dobra, njegova povijesnog i prostornog okoliša s mogućnošću rekonstrukcije na temelju prethodnih istražnih radova i detaljne konzervatorske dokumentacije.

(3) Strogo zaštićene spomeničke cjeline podrazumijevaju registrirane i preventivno zaštićene cjeline visoke spomeničke vrijednosti. Postupak zaštite usmjeren je na potpuno očuvanje izvornosti cjeline, njezina povijesnog i prostornog okoliša. Rekonstrukcija ili eventualna nova gradnja moguća je na osnovi istražnih radova i detaljne konzervatorske dokumentacije.

(4) U zonu stroge zaštite uvrštene su povijesne graditeljske cjeline naselja na Elafitima (Suđurađ, Šipanska Luka, Lopud, Gornje i Donje Čelo).

 

 

Članak 133.

 

(1) Unutar zone stroge zaštite zasebnu cjelinu čine registrirani, preventivno zaštićeni ili evidentirani arheološki lokaliteti na kojima su pronađeni materijalni ostatci starijih struktura. Postupak zaštite odnosi se na dokumentaciju te konzervaciju i prezentaciju ostataka kulturnog dobra, bez mogućnosti izgradnje.

(2) U određivanju stupnjevanja režima zaštite posebno mjesto unutar zone stroge zaštite ima povijesna jezgra Dubrovnika i njoj pripadajuća kontaktna zona.

(3) Povijesna jezgra s gradskim zidinama i utvrdama te gradskim jarkom registrirana je 1966. godine kao kulturno dobro pa je od 1979. godine uvrštena u Unescov registar Svjetske kulturne baštine (obuhvat 18,8 ha).

(4) U okviru rješenja o registraciji povijesne jezgre je i neposredna kontaktna zona grada (obuhvat 58,2 ha). Omeđujuće katastarske čestice registriranog sklopa, tj. utvrđene kontaktne zone, obuhvaćaju prema rješenju o registraciji iz 1966. godine sljedeće čestice: cijeli poluotok Danče, park Gradac, nastavljajući se ulicom Od Graca, Dr. Ante Starčevića, zatim ulicama Miha Klaića, Baltazara Bogišića, Bogišićevim parkom, izlazi na Zagrebačku ulicu, Volantinom na Trogirsku ulicu, Kamenarsku ulicu, Gornjim konalom, ulicom Od Križa, Jadranskom turističkom cestom, do Ulice Vicka Lovrina te na Put Frana Supila.

 

 

Članak 134.

 

Zaštićeni kultivirani krajobraz izdvojen je kao zasebna kategorija u okviru režima zaštite i označen je režimom stroge zaštite, koji uvjetuje očuvanje krajobraznih obilježja, a obuhvaća zaštitu obalnog područja, istaknutih zona visoko - vrijednog zelenila, obradivih površina; prikazan je na kartografskom prikazu 3.3. u mj. 1:25.000.

 

 

Članak 135.

 

Područja posebnih ograničenja u prostoru prikazana su na karti broj: 3.3. u mj. 1:25.000, i odnose se na sljedeće površine i zone:

1.      osobito vrijedan predjel - prirodni krajobraz,

2.      osobito vrijedan predjel - kultivirani krajobraz,

3.      oblikovno vrijedno područje gradskih (urbanih, poluurbanih i ruralnih) cjelina - zona umjerene zaštite,

4.      oblikovno vrijedno područje gradskih (urbanih, poluurbanih i ruralnih) cjelina - zone stroge zaštite,

5.      zaštitna područja uz posebno vrijedne spomenike i spomeničke cjeline.

 

 

Članak 136.

 

Pod kultiviranim krajobrazom smatraju se:

1.      terasirana tla namijenjena poljoprivrednim kulturama zastupljena u priobalju, Rijeci dubrovačkoj i na Elafitima,

2.      kompleksi polja u zaleđu, na otocima i u Komolačkoj dolini kao rijetki, za krajobraz jedinstveni i zaštićeni (Šipansko polje, Komolačka dolina) kompleksi koje je potrebno sačuvati od izgradnje,

3.      naselja u zaleđu (Dubravice, Riđica, Mrčevo, Kliševo, Ljubač) koja zajedno s okolnim prostorom, obradivim tlom, ozelenjenim površinama čine jedinstveni kultivirani krajobraz u kršu ili posebno vrijedne ambijentalne cjeline,

4.      povijesni vrtovi i perivoji, tj. vrtnoarhitektonski uređeni otvoreni prostori, koji su od osobite vrijednosti u povijesnoj i kulturnoj matrici ovog podneblja (Arboretum, ladanjski sklopovi u Rijeci dubrovačkoj ispod Jadranske turističke ceste, zona gradskih povijesnih vrtova).

 

Članak 137.

 

(1) Mjere uređenja zemljišta odnose se na očuvanje i unapređenje krajobraznih vrijednosti prostora, tj. na područja koja zahtijevaju:

1.      pošumljavanje,

2.      ozelenjavanje,

3.      oblikovanje zemljišta uz infrastrukturne koridore.

(2) Prirodni krajobraz potrebno je pošumljavati autohtonim vrstama. Prirodni krajobraz obuhvaća oko 4.500 ha, ali prioritet se odnosi na područja šume Osmoliš – Brsečine - Trsteno, područja opustošena požarima (poviše uvale Zaton, padine Srđa i sl.).

(3) Ozelenjvati je potrebno područja kultiviranog krajobraza, posebno terasastih poljoprivrednih površina na potezu Trsteno - Orašac - Zaton, padine Rijeke dubrovačke, plodna polja na otocima, u zaleđu i u Komolačkoj dolini i kultivirana područja ladanjskih sklopova, tj. povijesnih vrtova.

(4) Oblikovanje zemljišta uz infrastrukturne koridore odnosi se na područja velikih infrastrukturnih zahvata: gradnju autocesta i brzih cesta, vodoopskrbnih sustava, hidroelektrane Ombla, komunalnog deponija. Dosadašnja izgradnja sustava vodoopskrbe izazvala je oštećenje prirode te je radi sprječavanja degradacije krajobraza neophodna sanacija zemljišta uz infrastrukturne koridore.

(5) Uz državnu cestu D8, u neposrednoj blizini prilaza Arboretumu u Trstenom moguće je zbog sigurnosti prometa, stanovnika i posjetitelja, sukladno mogućnostima na terenu urediti parking za autobuse, uz obvezno krajobrazno uređenje istog.

 

 

Članak 138.

 

Oblikovno vrijedna područja obuhvaćaju:

1.      povijesnu jezgru Dubrovnika i kontaktno područje, s proširenjem na istočnom dijelu prema Sv. Jakovu poradi brojnih povijesnih - ladanjskih sklopova zbog izvornog ostatka dubrovačke srednjovjekovne agrikulture - XIII. st. te na zapadnom dijelu prema Konalu, Uvali Lapad i Gružu zbog ladanjskih sklopova (XVI. - XVIII. st.),

2.      kultivirano područje ladanjskih sklopova u Rijeci dubrovačkoj i zaštićene ruralne cjeline Petrova Sela, Pobrežja, Prijevora, Dračeva Sela te G. i D. Čelopeci, Gornje Obuljeno, Rožat, Knežicu, Sustjepan,

3.      graditeljske cjeline Velikog i Malog Zatona (izgrađeni dio ispod JTC), Orašca, Trstenoga i Brsečina,

4.      ambijentalno vrijedna područja Gornjih sela,

5.      graditeljske cjeline naselja na Elafitima (Gornje i Donje Čelo, Lopud, Suđurađ i Šipanska Luka) te zaštićeni graditeljski sklopovi na kopnenom dijelu otoka.

 

 

Članak 139.

 

Posebna ograničenja u korištenju prostorom istaknuta su uz sve izdvojene spomenike i spomeničke cjeline te uz spomenike i spomeničke cjeline unutar urbanih i poluurbanih te ruralnih sredina, i prikazana su radijusima zaštite. Radijus obuhvaća registrirano i preventivno zaštićeno kulturno dobro s pripadajućom česticom i neposrednim kontaktnim prostorom. Postupak zaštite usmjeren je na potpuno očuvanje izvornosti kulturnog dobra, njegova povijesnog i prostornog okoliša, s mogućnošću rekonstrukcije na temelju prethodnih istražnih radova i detaljne konzervatorske dokumentacije.

 

 

Članak 140.

 

(1) Oštećene gradske ili seoske cjeline odnose se na:

1.      vrijedne graditeljske cjeline s brojnim povijesnim vrtovima i ladanjske sklopove u Rijeci dubrovačkoj, koje je potrebno rekonstruirati i rekultivirati,

2.      dijelove naselja (Babin kuk, Montovjerna, Nuncijata, Stara Mokošica, Lozica).

(2) Područja je potrebno preoblikovati, hortikulturno urediti, ukloniti neke građevine radi omogućivanja opremanja naselja pristupnim cestama i infrastrukturom.

(3) Preoblikovanje je potrebno i na području Gruškog zaljeva, gdje je prostor u velikoj mjeri devastiran industrijskim postrojenjima, prometnim opterećenjima, zapuštenim povijesnim vrtovima i, uopće, neprimjerenim korištenjem. Lokacije radnih pogona potrebno je, radi preoblikovanja cijelog područja, prenamijeniti, tj. zamijeniti novim sadržajima.

(4) Trajna rekonstrukcija treba postati temeljnom zadaćom revitalizacije zaštićene povijesne jezgre i kontaktnog područja uz rekultivaciju zelenila i povijesnih vrtova. Lokrum predstavlja sastavni dio doživljajnog prostora povijesne jezgre, i potrebno je provoditi trajnu rekultivaciju ovoga područja kao cjeline.

 

 

7.         POSTUPANJE S OTPADOM

 

Članak 141.

 

(1) Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom (njegovo izdvojeno skupljanje, recikliranje, kompostiranje njegova organskog dijela, termička obrada ostatka organskog otpada iz procesa predobrade i sortiranja otpada te odlaganje ostatka otpada nakon obrade) i potencijalne makrolokacije za građevine u sustavu gospodarenja otpadom, određeni su u Prostornom planu Dubrovačko-neretvanske županije.

(2) Planiranje i gradnja pojedinačnih ili više građevina namijenjenih za skladištenje, obradbu i odlaganje otpada nije dopušteno u zaštićenom obalnom području, osim ako to zahtijevaju prirodni uvjeti i konfiguracija terena.

(3) Građevine za odlaganje otpada na području Dubrovačko-neretvanske županije su:

 

Grad

Naselje

Lokalitet

Vrsta

Površina(ha)

Postojeća / planirana

ZOP

Dubrovnik

Osojnik

Grabovica

OK, OI

4,00

postojeće

ne

Grabovica

GO*

 

postojeće

ne

Tehničko - tehnološki blok Osojnik (Pobrežje)

PS,GO,RD, SO,BK, OM

     17,5

Planirano

 

ne

Orašac

Poslovna zona Kaćigruda

RD

0,25

pl

da

OK - odlagalište komunalnog otpada, OI - odlagalište inertnog otpada, GO – reciklažno dvorište za građevinski otpad RD - reciklažno dvorište, PS - pretovarna stanica, GO* - građevina za obradu građevinskog otpada obuhvaća i reciklažno dvorište građevinskog otpada-BKO - biokompostana, SO- sortirnica, OM – obrada mulja sa uređaja za pročišćavanje otpadnih voda

 

Na lokaciji Grabovica mogući su sljedeći sadržaji:

1.      centar za obradu i preradu komunalnog i gospodarskog otpada,

2.      odlagalište komunalnog i ostatka obrađenog otpada,

3.      pretovarna stanica za komunalni otpad,

4.      privremeno skladište za sekundarne sirovine.

Određuju se dvije lokacije za višak iskopa mineralnih sirovina u okviru lokaliteta Grabovica i tehničko-tehnološkog bloka Osojnik (Pobrežje).

Sanirano odlagalište otpada Grabovica (Dubrovnik), zadržati će se u funkciji zbrinjavanja otpada sukladno zakonskoj regulativi, odnosno do otvaranja Županijskog centra za gospodarenje otpadom.

Moguće proširenje postojećeg odlagališta zbog počeka do izgradnje Županijskog centra za gospodarenje otpadom može se ostvariti uvjetno na osnovu mikrozoniranja lokacije proširenja temeljem Pravilnika o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta.

(4) Unutar gospodarske zone - Tehničko-tehnološkog bloka Osojnik predviđena je realizacija reciklažnog dvorišta pretovarne stanice, biokompostane, sortirnice te obrade mulja sa uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.

Za lokaciju tehničko-tehnološkog bloka Osojnik (Pobrežje) potrebno je provesti detaljne vodoistražne radove – mikrozoniranje temeljem Pravilnika o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta kojima će se dokazati stvarna zona sanitarne zaštite.

Formiranje Tehničko-tehnološkog bloka Osojnik moguće je uz sljedeće uvjete:

1.      prije bilo kakvih radova potrebno je izvršiti arheološko istraživanje kamenih gomila u obuhvatu te dokumentiranje i konzervaciju pokretnih i nepokretnih nalaza, a u skladu s posebnim propisima te nadležnost nadležnog Konzervatorskog odjela,

2.      prije radova potrebno je izvršiti detaljni arheološki pregled terena o čijim ce rezultatima ovisiti eventualna dodatna istraživanja,

3.      u slučaju radova na prilaznom putu (njegovo širenje) uz koji se nalazi spomenuta kamena gomila, potrebno je izvršiti arheološko istraživanje i dokumentiranje iste, a prema posebnim propisima.

Za uže područje Grada se određuje lokacija reciklažnog dvorišta prema grafičkom prikazu. Prema posebnom propisu i uvjetima na terenu moguće je odrediti i druge lokacije reciklažnih dvorišta za uže područje Grada.

(5) Unutar gospodarske zone komunalno-servisne namjene (K3) Kaćigruda, na k.č. 1182/5 i 1183/14 k.o. Orašac, površine 0,25 ha, planira se lokacija reciklažnog dvorišta.

-      Reciklažno dvorište (RD) je nadzirani ograđeni prostor namijenjen odvojenom prikupljanju i privremenom skladištenju manjih količina posebnih vrsta otpada. U reciklažnom se dvorištu ne vrši nikakva obrada sakupljenog otpada.

-        Reciklažno dvorište mora biti projektirano sukladno važećem Pravilniku o gospodarenju otpadom. Pravilnikom je propisan način rada reciklažnog dvorišta, te je u Dodatku IV dan popis otpada kojeg je osoba koja upravlja reciklažnim dvorištem dužna zaprimati.

-        Temeljem Pravilnika o gospodarenju otpadom, opći uvjeti kojima mora udovoljiti građevina ili dio građevine u kojoj se obavlja postupak gospodarenja otpadom su sljedeći:

-        da je onemogućeno istjecanje oborinske vode koja je došla u doticaj s otpadom na tlo, u vode, podzemne vode i more,

-        da je onemogućeno raznošenje otpada u okolišu, odnosno da je onemogućeno njegovo razlijevanje i/ili ispuštanje u okoliš

-        da građevina ima podnu površinu otpornu na djelovanje otpada,

-        da je neovlaštenim osobama onemogućen pristup otpadu,

-        da je lokacija gospodarenja otpadom opremljena uređajima, opremom i sredstvima za dojavu i gašenje požara,

-        da su na vidljivom i pristupačnom mjestu obavljanja tehnološkog procesa postavljene upute za rad,

-        da je mjesto obavljanja tehnološkog procesa opremljeno rasvjetom,

-        da je lokacija gospodarenja otpadom označena sukladno ovom Pravilniku,

-        da je do lokacije gospodarenja otpadom omogućen nesmetan pristup vozilu,

-        da je lokacija gospodarenja otpadom opremljena s opremom i sredstvima za čišćenje rasutog i razlivenog otpada ovisno o kemijskim i fizikalnim svojstvima otpada.

Ako obavljanje postupka gospodarenja otpadom uključuje gospodarenje opasnim otpadom, potrebno je udovoljiti i slijedećim uvjetima:

-        da je građevina natkrivena,

-         da je onemogućen dotok oborinskih voda na otpad

-        Sukladno Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017-2022. godine, preporuča se da reciklažno dvorište sadrži i „Kutak ponovne uporabe“.Ponovna uporaba neizostavan je dio cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, a odnosi se na aktivnosti vezane za ponovno korištenje raznih stvari i predmeta, primjerice, starog namještaja, odjeće i općenito robe široke potrošnje, s naglaskom na poštivanju reda prvenstva gospodarenja otpadom, a sve u cilju smanjenja količine otpada koji se odlaže. U sklopu projektne dokumentacije preporuča se predvidjeti zatvoren/poluzatvoren prostor (npr. nadstrešnica ili tipski kontejner) gdje građani mogu donijeti stvari koje njima više ne trebaju, a drugi građani mogu te stvari uzeti za daljnju upotrebu.

-        Unutar reciklažnog dvorišta mogu se predvidjeti posebna odjeljenja s kontejnerima i plohama za prihvat i privremeno skladištenje različitih vrsta otpadnih tvari:

-        površina za glomazni otpad;

-        površina za privremeno skladištenje papira, stakla, PET i ALU otpada;

-        površine za privremeno skladištenje opasnog otpada iz domaćinstva (npr. ambalaže od pesticida, boja, sredstava za čišćenje, otapala, ljepila, živinih svjetiljki, neonskih rasvjetnih tijela, starih živinih termometara, istrošenih akumulatora, baterija, motornih ulja, ambalaže i filtara motornih ulja i dr.

-        Najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti građevne čestice reciklažnog dvorišta iznosi 0,2.

-        Kolni pristup se planira s javnoprometne površine južno od parcele reciklažnog dvorišta, čija širina treba zadovoljavati minimalne uvjete za pristup vozilima. U slučaju potrebe rekonstrukcije javnoprometne površine primjenjuju se parametri iz članka 64.koji propisuje minimalnu širinu od 5,5 m.

-        Prostor unutar reciklažnog dvorišta mora biti prilagođen vozilima koji dovoze i odvoze otpad.

-        Unutar građevne čestice reciklažnog dvorišta potrebno je osigurati parkirališna mjesta za zaposlene.

-        Reciklažno dvorište mora biti priključeno na elektroopskrbnu mrežu.

-        Reciklažno dvorište mora mora biti priključeno na javni vodoopskrbni sustav i sustav odvodnje. Do realizacije javnog sustava odvodnje moguć je priključak na vodonepropusnu sabirnu jamu.

-        Za potrebe zaštite od onečišćenih oborinskih voda s reciklažnog dvorišta planira se izgradnja vodonepropusnih prometno-manipulativnih površina, te izgradnja (postavljanje) separatora ulja i masti za tretman prikupljenih oborinskih voda.

-        Za potrebe zaposlenika u reciklažnom dvorištu planiran je poslovni prostor koji može biti montažnog tipa tj. tipski poslovni kontejner opremljen sanitarnim čvorom.

-        Reciklažno dvorište mora se ograditi, a najveća dozvoljena visina ograde reciklažnog dvorišta iznosi 2,0 m.

-        Najmanje 20% površine građevinske čestice mora biti hortikulturno uređeno,

-        Potrebno je planirati zaštitno zelenilo u odnosu na okolni prostor i prema državnoj cesti D8 radi zaštite prirodne zelene cezure između povijesnih naselja

-        Gradnja reciklažnog dvorišta vrši se izdavanjem akta za gradnju neposrednom primjenom ovog Plana.

 

(6)Mjere zaštite prirode

 

Tablica 1.Strogo zaštićene vrste na području obuhvata zone (K3) Kaćigruda

VRSTA – znanstveni naziv

VRSTA – hrvatski naziv

MAMMALIA - SISAVCI

Miniopterus schreibersii (Kuhl, 1817.)

Dugokrili pršnjak

Myotis emarginatus (E.Geoffroy, 1806.)

Riđi šišmiš

Rhinolophus euryale (Blasius, 1856.)

Južni potkovnjak

Rhinolophus ferrumequinum (Schreber. 1774.)

Veliki potkovnjak

Rhinolophus hipposideros (Bechstein, 1800)

Mali potkovnjak

AVES - PTICE

Circaetus gallicus (Gmelin, 1788.)

zmijar

Falco peregrinus (Tunstall, 1771.)

Sivi soko

Hippolais olivetorum (strickland, 1837.)

Voljić maslinar

REPTILIA - GMAZOVI

Elaphe quatuorlineata (Bonnaterre, 1790)

Četveroprugi kravosas

Podarcis melisellensis (Braun, 1877)

Krška gušterica

Testudo hermanni Gmellin, 1789

Kopnena kornjača

 

Mjere zaštite u cilju očuvanja strogo zaštićenih vrsta

-          U što većoj mjeri očuvati prirodnost i povoljne stanišne uvjete na područjima i u neposrednoj blizini recentnih nalazišta strogo zaštićenih vrsta,

-          Ne planirati objekte koji uzrokuju svjetlosno onečišćenje I štetno djeluju na floru i faunu područja.

-          Elektroenergetske vodove planirati I izvoditi kao podzemne, a njihove koridore u što većoj mjeri planirati uz postojeću (prometnu) infrastrukturu

 

Tablica 2. Ugroženi i rijetki stanišni tipovi na području obuhvata zone (K3)Kaćigruda

*NKS kod

Naziv

D.3.4.2.

Istočnojadranski bušici (Sveza Cisto cretici-Ericion manipuliflorae Horvatić 1958)

E.8.2.

Stenomediteranske čiste vazdazelene šume i makije crnike (Sveza Oleo – Ceratonion Br.-Bl. 1931.)

*NKSNacionalna klasifikacija staništa (Anonymus, 2018.)

 

Mjere zaštite u cilju očuvanja ugroženih i rijetkih stanišnih tipova

-          Ugrožene i rijetke stanišne tipove očuvati na što većoj površini I u što prirodnijem stanju, ne planirati zahvate kojima se unose strane (alohtone) vrste,

-          Osigurati propisno zbrinjavanje otpada te sakupljenje I pročišćavanje otpadnih voda.

 

Tablica 3. Područja ekološke mreže na području obuhvata zone (K3)Kaćigruda

Kod područja

Naziv područja

Tip područja

HR2001337

Područje oko Rafove (Zatonske) špilje

POVS

 POVSPodručje očuvanja značajno za vrste I stanišne tipove

 

(7) Na području rasadnika tvrtke Vrtlar u Zatonu se predviđa biokompostana po posebnom projektnom zadatku i sukladno posebnim propisima.

 

 

Članak 142.

 

(1) Generalnim urbanističkim planom Dubrovnika i prostornim planovima užih područja, u najgušće naseljenim područjima moraju se osigurati lokacije za daljnji razvoj i unapređenje sustava razdvajanja otpada kojim će se odvojiti korisne tvari za ponovnu uporabu, a preostali otpad u najvećem dijelu odložiti ili spaliti, kako bi se samo ostatni dio trajno odlagao na odlagalištu.

(2) Radi neposrednog rješavanja problema onečišćenja okoliša nekontroliranim odlaganjem različitih vrsta otpada, utvrđuju se ove mjere:

1.      potrebno je sanirati sva “divlja” odlagališta otpada, posebno građevinskog otpada uz ceste i otpada u akvatoriju Grada Dubrovnika (Orsula, podno Male Petke, jugozapadno od Lokruma, Gruški zaljev, plato Srđa, Rijeka dubrovačka, prometnica za Srđ),

2.      treba izbjegavati i smanjiti nastajanje otpada uz mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, tj. program odvojenog skupljanja, recikliranje, kompostiranje i dr. mora se provoditi prema zakonskoj regulativi.

(3) Izdvojeno prikupljanje otpada u naseljima omogućuje se s pomoću posuda (spremnika) razmještenih na javnim površinama i tako da se postupno otpad odvaja po vrsti.

(4) Područja za odlaganje otpada od bageriranog materijala nastaloga pri održavanju dubina u Gradskoj luci Dubrovnik, gruškom akvatoriju i ostalim lukama iz djelokruga županijske lučke uprave u Dubrovniku nalaze se 3 NM južno od otoka Lokruma i 3 NM južno od otoka Koločepa.

 

 

8.         MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

 

8.1.      Zaštita okoliša

Članak 143.

 

Na području obuhvata Prostornog plana ne predviđa se razvoj djelatnosti i gradnja građevina što ugrožavaju zdravlje ljudi i štetno djeluju na okoliš.

 

 

Članak 144.

 

(1) Mjere sprječavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš jesu:

1.      Očuvanje i poboljšanje kvalitete tla:

1.1.    u okviru katastra emisija u okoliš vode se očevidnici za emisije onečišćavajućih tvari u tlo,

1.2.    opožarene površine predviđene Prostornim planom za pošumljavanje pošumljavat će se kako bi se smanjio učinak erozije tla,

1.3.    izgradnja naseljskih cjelina, gospodarskih građevina, prometnica i sl. planirana je izvan osobito vrijednog i vrijednog poljoprivrednog zemljišta,

1.4.    uz ceste s velikom količinom prometa planirani su pojasevi zaštitnog zelenila i drvoredi primjerene širine.

2.      Očuvanje i poboljšanje kvalitete voda:

2.1.    planirana je gradnja građevina za odvodnju otpadnih voda i uređaja za pročišćivanje otpadnih voda,

2.2.    predviđen je obvezan predtretman otpadnih voda iz gospodarskih pogona i dovođenje otpadne vode na razinu tzv. gradskih otpadnih voda prije upuštanja u gradski sustav odvodnje otpadnih (fekalnih) voda,

2.3.    planirano je povećati kapacitet prijemnika gradnjom potrebnih vodnih građevina,

2.4.    divlji deponiji moraju se sanirati u sljedećem petogodišnjem razdoblju uz osiguranje kontroliranog odlaganja otpada,

2.5.    nije previđeno građevinsko područje u blizini postojećeg izvorišta za opskrbu vodom - Ombla,

2.6.    planira se ugradnja separatora ulja i masti na kanalima oborinske kanalizacije, a po potrebi i taložnika,

2.7.    ugradit će se fine rešetke ili neka druga rješenja na ispustima preljevnih voda radi sprječavanja ispuštanja krupnih suspenzija u more.

3.      Očuvanje i poboljšanje kvalitete mora:

3.1.    ograničena je izgradnja u obalnom području,

3.2.    izrada planova sanacije ugroženog obalnog mora od onečišćenja s kopna,

3.3.    obvezna je izgradnja sustava odvodnje otpadnih voda za dijelove naselja s većim brojem stanovnika i turističkih sadržaja.

4.      Očuvanje čistoće zraka:

4.1.    redovito će se pratiti emisija i voditi registar izvora emisija s podacima o prostornom smještaju, kapacitetu te vrsti i količini emisija, na temelju kojih se vodi katastar emisija na gradskoj i županijskoj razini.

5.      Smanjenje prekomjerne buke:

5.1.    za potrebe utvrđivanja i praćenja razine buke potrebno je izraditi karte buke za područje Grada Dubrovnika (osim povijesne jezgre Dubrovnika, za koju je već izrađena),

5.2.    razina buke uvjetovana prometom smanjit će se optimalizacijom utjecaja prometa na okoliš, razdvajanjem pješačkih i glavnih kolnih prometnih tokova, rješavanjem prometa u mirovanju izgradnjom podzemnih garažnih objekata, izgradnjom zapadnog ulaza u grad, pretvaranjem šire gradske zone u pješačku, izgradnjom kompleksa autobusnog terminala u Gruškoj luci, dislokacijom Atlasovih garaža iz Gospina polja, pogona JP Libertas i drugim mjerama urbane politike,

5.3.    razina buke uzrokovana bukom iznad dopuštene razine radom ugostiteljskih objekata regulirat će se reguliranjem vremena rada ugostiteljskih objekata sukladno zakonskoj regulativi, primjenom karte buke za određeno područje i inspekcijskim nadzorom.

6.      Zaštita od svjetlosnog onečćenja

6.1.    utvrđivanje izloženosti svjetlosnom onečišćenju i prekomjernom rasvijetljenosti kontinuiranim svjetlo-tehničkim mjerenjem te izradom karata rasvijetljenosti za odgovarajuća izložena područja,

6.2.    izraditi i sustavno provoditi akcijski plan za održavanje i rekonstrukciju postojeće rasvjete i rasvjetljavanja na području Grada,

6.3.    Izrada i provedba programa energetske učinkovitosti, uključujući završetak projekta ''Rasvjete Grada - Dubrovnika'',

6.4.    Zaštitom ugroženih vrsta biljnog i životinjskog svijeta i njihovih zaštićenih staništa,

6.5.    Ograničenja i zabrane vezano za rasvjetljavanje i razdoblja rasvjetljavanja tijekom 24 sata.

 

8.2.      Zaštita od požara i mjere sklanjanja stanovništva

 

(2) Mjere zaštite od požara obuhvaćaju sljedeće:

1.         ograničiti visinu izgrađenosti u pojedinim urbanim cjelinama na maksimalno 30 m od puta za intervenciju do poda etaža sa prostorima za boravak.

2.         U objektima naselja gdje odnos razvijene površine etaža i brutto površine zone prelazi 1 ne smije se povećavati etažnost s obzirom na zatečeno stanje.

3.         Pri rekonstrukciji starih dijelova naselja treba osigurati po mogućnosti prostor za nesmetan pristup vatrogasnih vozila i tehnike.

4.         Radi nesmetanog pristupa ugroženim objektima valja poduzeti mjere da se prometnice i javne površine održavaju prohodnima te označiti bojom vatrogasne pristupe i onemogućiti parkiranje na njima.

5.         U starim dijelovima grada treba pri adaptacija objekata smanjivati požarno opterećenje zone i provesti zoniranje izvedbom objekata vatrootporne konstrukcije. Objekte javne namjene na granici zona, posebno u Staroj jezgri Dubrovnika, potrebno je maksimalno zaštititi izvedbom stabilnih sustava za dojavu i gašenje požara.

6.         Planirane granice požarnih zona poštivati. Na mjestima gdje je granica preuska, treba provesti druge mjere zaštite od požara.

7.         U staroj jezgri ne smije se projektirati i izvoditi gradnja prostora u kojima se odvijaju djelatnosti koje koriste zapaljivim plinovima i tekućinama. Lokali i skladišta moraju biti nisko požarno opterećeni, i to ograničiti na 500 MJ/m2 u prodajnom i skladišnom prostoru.

8.         Sve gorivi dijelovi stropnih i krovnih konstrukcija te pregradnih zidova i stubišta u Starom gradu tijekom rekonstrukcija i adaptacija moraju se zamjenjivati negorivim, vatrootpornosti min. 60 minuta.

9.         Hotelske, turističke i druge javne objekte valja izvoditi u skladu s propisima, a posebnu pažnju posvetiti evakuaciji gostiju iz prostora objekata i pravilnom požarnom sektoriranju objekata. Autokampove pravilno zonirati i grupirati te opremiti adekvatnim sredstvima i opremom te vodom za gašenje požara.

10.      Svi važniji javni objekti na području Dubrovnika moraju se projektirati s potrebnim instalacijama za dojavu požara. Požarne zone treba uspostaviti u svim naseljima, a gustoću izgrađenosti izvesti u skladu s Pravilnikom o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređenju prostora.

11.      Dokumentima prostornog uređenja detaljnijeg stupnja razrade valja riješiti pristupe do objekata te izbjegavati zatvorene blokove.

12.      Za potrebe Grada Dubrovnika uspostavit će se učinkovita dimnjačarska službu koja će uoči sezone loženja provoditi operativno-preventivne mjere na čišćenju i održavanju dimovodnih kanala.

13.      Ako za određenu građevinu nije potrebno izdati lokacijsku dozvolu, u postupku izdavanja građevinske dozvole potrebno je ishoditi potvrdu za glavni projekt od ovlaštene policijske uprave za mjere zaštite od požara, na način i u postupku propisanom posebnim Zakonom, osim za građevine za koje nisu potrebni posebni uvjeti građenja glede zaštite od požara, na temelju posebnih zakonskih propisa i podzakonskih akata.

14.      Radi sprječavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od susjednih građevina najmanje 4m ili manje, ako se dokaže, uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevina, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevina i dr., da se požar neće prenijeti na susjedne građevine, ili mora biti odvojena od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 min., koji ako građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 min.) nadvisuje krov građevine najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti duljine najmanje 1 m ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole.

15.      U svrhu sprečavanja sirenja požara ili dima unutar i na susjedne građevine, građevina mora biti izgrađena u skladu s propisima o otpornosti na požar i drugim zahtjevima koje građevine moraju zadovoljiti u slučaju požara. Posebno pripaziti na sigurnosnu udaljenosti dviju susjednih građevina. Kod građevina s malim požarnim opterećenjem kod kojih je završni (zabatni) zid udaljen manje od 3,00 metara od susjedne građevine (postojeće ili predviđene planom) potrebno je spriječiti širenje požara na susjedne građevine izgradnjom požarnog zida. Kad je jedna od susjednih građevina sa srednjim ili velikim požarnim opterećenjem potrebno je međusobnu sigurnosnu udaljenost odrediti proračunom. Umjesto požarnog zida mogu se izvesti vanjski zidovi koji tada moraju imati istu otpornost na požar koju bi imao požarni zid, a eventualni otvori u vanjskim zidovima moraju imati otpornost na požar kao i vanjski zidovi.

16.      Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevina i gašenja požara na građevini i otvorenom prostoru, građevina mora imati vatrogasni pristup prema posebnim propisima, a prilikom gradnje ili rekonstrukcije vodoopskrbnih mreža mora se, ako ne postoji, predvidjeti vanjska hidrantska mreža. To se posebno odnosi na zaštićene dijelove prirode, za koje je potrebno donijeti procjene ugroženosti i planove zaštite sukladno posebnim propisima i na iste zatražiti suglasnost MUP-a. Tu je zaštitu potrebno planirati na šumskim i poljoprivrednim područjima koja neposredno okružuju gradsko naselje. Na tim površinama je potrebno predvidjeti provođenje svih preventivnih mjera zaštite od požara, sukladno propisima.

17.      Pri planiranju skladišta i postrojenja zapaljivih tekućina i plinova te eksploziva, treba se pridržavati propisa.

18.      Deponije komunalnog i krutog otpada potrebno je predvidjeti na mjestima koja udovoljavaju propisima.

19.      Za svaku složeniju građevinu ili građevinu koja spada u visoke, ishoditi posebne uvjete građenja iz područja zaštite od požara.

20.      Na mjestima i trasama dalekovoda ne dopušta se gradnja građevina.

21.      U okviru ugostiteljsko-turističkih građevinskih područja moraju se poštovati propisi posebnih podzakonskih akata

22.      Pri gradnji ili rekonstrukciji vodoopskrbnih mreža potrebno je voditi računa o izvedbi vanjske i unutarnje hidrantske mreže za gašenje požara, a sve prema posebnim podzakonskim aktima.

23.      Kod gradnje i projektiranja srednjih i velikih garaža obvezno primijeniti austrijske smjernice TRVB N106 za zaštitu od požara u srednjim i velikim garažama koji se koriste u nedostatku domaćih smjernica kao pravilo tehničke prakse,

24.      Unutar obuhvata ovog Plana moguća je gradnja i rekonstrukcija protupožarnih putova sukladno posebnim propisima.

25.      Sve pristupne putove, kojima se može koristiti kao vatrogasnim pristupima, potrebno je označiti i održavati prohodnim. Slijepi vatrogasni pristup duži od 100 m mora na kraju imati uređeno okretište.

26.      Urediti će se i opremiti najmanje četiri motrilačke postaje, i to na Srđu, Velji vrh na Šipanu, na brdu sv. Nikola između Orašca i Zatona te na koti 639 mnm - Gradina kod Dubravice,

27.      Osigurat će se uvjeti za sklanjanje ljudi, materijalnih i drugih dobara. U tu je svrhu potrebno utvrditi zone ugroženosti, i to uglavnom za gradsko područje Dubrovnika (potez Rijeke dubrovačke, od Sustjepana do Orsule, uključujući Srđ i Žarkovicu), s obzirom da ostala naselja Grada Dubrovnika imaju manje od 2.000 stanovnika pa za njih nije obvezna gradnja skloništa. Zbog pograničnog položaja Grada, potrebna je detaljnija procjena ugroženosti i manjih naselja, o čemu ovisi hoće li se utvrditi obveza gradnje skloništa za ljude i materijalna dobra.

28.      Kod gradnje i projektiranja visokih objekata obvezno primijeniti propise o tehničkim normativima za zaštitu visokih objekata od požara.

29.      Na trasama kuda prolaze dalekovodi ne dopušta se gradnja objekata.

 

8.3.      Zaštita od potresa

 

(3) U svrhu efikasne zaštite od mogućih potresa neophodno je konstrukcije svih građevina planiranih za izgradnju na području intenziteta potresa IX°/X° stupnjeva po MCS ljestvici uskladiti s posebnim propisima za navedenu seizmičku zonu.

Pri projektiranju svih građevina planiranih za izgradnju nužno je provesti mjere koje omogućuju lokaliziranje i ograničavanje dometa posljedica prirodnih opasnosti - potresa:

1.      proračun povredivosti fizičkih struktura (domet ruševina, širina prometnica),

2.      geološka i geotehnička ispitivanja tla,

3.      kartogram zarušavanja tj. prikazi provjere primjene navedenih standarda i normativa.

4.      razmještaj vodoopskrbnih i energetskih objekata i uređaja koji će se koristiti u iznimnim uvjetima te mjere koje omogućuju učinkovitije provođenje mjera civilne zaštite (sklanjanje, evakuacija i zbrinjavanje stanovništva i materijalnih dobara):

5.      sklanjanje - mreža skloništa s kapacitetima i vrstom skloništa te radijusom gravitacije,

6.      način uzbunjivanja i obavješćivanja stanovništva uz lokacije i domet čujnosti sirena za uzbunjivanje i sustava za obavješćivanje stanovništva,

7.      plan provođenja evakuacija i zbrinjavanje stanovništva,

8.      putovi evakuacije i lokacije za kampove ili drugi način zbrinjavanja stanovništva i materijalnih dobara.

 

8.4.      Ocjena prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu

 

(4) Zakonom su određeni planovi/zahvati za koje je obvezno provesti postupak ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu (OPZEM), uključujući sagledavanje kumulativnih efekata s ostalim postojećim i planiranim zahvatima koji (bez obzira gdje su smješteni) mogu imati negativan utjecaj na područja Nacionalne ekološke mreže.

U tom smislu treba posebno obratiti pažnju na sljedeće planove/zahvate:

1.      Izdvojena građevinska područja (izvan naselja) ugostiteljsko-turističke namjene: Bosanka/Jug (T2), Bosanka/Sjever (T2), Šipanska Luka/Čempljesi (T2), Trsteno (Veliki stol) (T1, T2)

2.      Golf igralište (R1): Bosanka/Srđ

3.      Prometni sustav: brza cesta Dubrovnik(osojnik) – Debeli brijeg

4.      Energetski sustav: HE Ombla

 

 

9.         MJERE PROVEDBE PLANA

 

Članak 145.

 

Provođenje i razrada Prostornog plana odvijati će se kao kontinuirani proces u skladu s ovim odredbama i drugim dokumentima prostornog uređenja koji će se donositi na temelju Prostornog plana.

 

9.1.      Obveza izradbe prostornih planova

 

Članak 146.

 

(1) Obuhvat izradbe prostornih planova užih područja prikazan je u grafičkom dijelu elaborata Prostornog plana na grafičkom prilogu broj: “3.6. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite - područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite” u mj. 1:25.000.

(2) Izradba prostornih planova područja posebnih obilježja obvezna je za:

1.      Elafite (predložene za zaštitu u kategoriji parka prirode),

2.      Lokrum (zaštićen kao posebni rezervat šumske vegetacije).

 

 

Članak 147.

 

(1) Granica obuhvata Generalnog urbanističkog plana Dubrovnika prikazana je na grafičkom pri- logu, a zahvaća područje ukupne veličine od 3.496 ha, od čega na otok Lokrum otpada 71,8 ha i na Daksu 6,7 ha.

(2) Područje obuhvata Generalnog urbanističkog plana Dubrovnika podijeljeno je na uže urbano područje i ukupni obuhvat. Uže urbano područje Dubrovnika obuhvaća uski obalni pojas od uvale Vrbica na zapadu do Stare Mokošice, potom prostore naselja Mokošica, Obuljeno, Prijevor, Rožat do izvorišta Omble, naselja Komolac i središnji dio Komolačke doline, potom trasom stare željezničke pruge obuhvaća južni dio Rijeke dubrovačke, Čajkoviće, Sustjepan, prijevoj Nuncijatu te trasom Jadranske turističke ceste do istočne granice Grada Dubrovnika.

(3) Generalnim urbanističkim planom detaljnije se strukturira gradski prostor, određuju uvjeti za razgraničavanje javnih i drugih namjena te ostali uvjeti u skladu sa zakonskim odredbama.

(4) Obveze izrade detaljnih planova uređenja unutar obuhvata Generalnog urbanističkog plana Dubrovnika odredit će se tim planom.

 

 

Članak 148.

 

 (1) Ovim Planom određuje se izrada sljedećih UPU-ova:

 

Kategorija

Napomena

UPU 1.1 Neizgrađeni dio naselja Bosanka M11

 

UPU 1.2. Sportsko rekreacijski centar s golfskim igralištem i turističkim zonama Bosank-sjever i Bosanka-jug

- urbanistički plan uređenja na snazi

UPU 1.3 Babin kuk

- urbanistički plan uređenja na snazi

UPU 1.4 Gruški akvatorij

- urbanistički plan uređenja na snazi

UPU 1.5 Radeljević-Libertas

- urbanistički plan uređenja na snazi

UPU 1.6 Komolac

 

UPU 1.7 Zona poslovne namjene Petrovo selo

 

UPU 1.7a Osojnik - TTB

- urbanistički plan uređenja na snazi

UPU 1.8 Pobrežje

 

UPU 1.8a Mješovita zona Komolac

 

UPU 1.9 Mali Zaton 1

 

UPU 1.10 Mali Zaton 2

 

UPU 1.11 Zaton – Rt Gaj

 

UPU 1.12 Veliki Zaton

 

UPU 1.13 Zaton - Bat

 

UPU 1.14 Turističko naselje Zaton (iznad JTC)

 

UPU 1.15 Orašac 1

 

UPU 1.16 Orašac 2

 

UPU 1.17 Orašac – Vrtovi sunca

- urbanistički plan uređenja na snazi

UPU 1.18 Orašac - Konjevac

 

UPU 1.19 Trsteno

 

UPU 1.20 Trsteno – gospodarska zona

 

UPU 1.21 Brsečine

 

UPU 1.22 Brsečine – gospodarska zona

 

UPU 1.23 Brsečine – turistička zona zapadno od naselja

 

UPU 1.24 Jakljan

 

UPU 1.25 Šipanska luka

- urbanistički plan uređenja na snazi

UPU 1.26 Šipanska luka - Čempljesi

 

UPU 1.27 Suđurađ

 

UPU 1.28 Suđurađ – zona poslovne namjene

 

UPU 1.29 Suđurađ – jugoistočna turistička zona

 

UPU 1.30 Suđurađ – turistička zona za Orsanom

 

UPU 1.31 Lopud

 

UPU 1.32 Lopud - Skalini

 

UPU 1.33 Lopud – Sobovo selo

 

UPU 1.34 Koločep – Donje čelo

 

UPU 1.35 Koločep – Donje čelo – turistička zona

 

UPU 1.36 Koločep – Gornje čelo

 

UPU 2.1 Belvedere

- urbanistički plan uređenja na snazi

UPU 2.2 Sveti Jakov

 

UPU 2.3 Grad

- obuhvat sukladan smjernicama konzervatorskog odjela

UPU 2.4.1 Ploče I

 

UPU 2.4.2 Ploče II

 

UPU 2.5 Stara bolnica

 

UPU 2.6 Gorica sjever

- urbanistički plan uređenja na snazi

UPU 2.7 Športsko-rekreacijski park Gospino polje

- urbanistički plan uređenja na snazi

UPU 2.8 Stambeno naselje Solitudo

- urbanistički plan uređenja na snazi

UPU 2.9 Nuncijata

 

UPU 2.10 Čajkovica

 

UPU 2.11 Podgaj

 

UPU 2.12 Prijevor

 

UPU 2.13 Gornje Obuljeno

 

UPU 2.14 Nova Mokošica

 

UPU 2.15 Tamarić II

 

UPU 2.16 Tamarić I

- urbanistički plan uređenja na snazi

UPU 2.17 Mokošica

 

UPU 2.18 Vrbica-Čapetino

 

UPU 2.19 Trsteno – Veliki stol

 

 

(2) Izrada UPU-ova je obvezna za ovim planom određene neuređene dijelove građevinskog područja kao i za izgrađene dijelove građevinskog područja određene za urbanu preobrazbu.

(3) Do donošenja UPU-ova iz prethodnog stavka ne može se izdati akt za građenje nove građevine.

(4) Odlukom o izradi provedbenog dokumenta prostornog uređenja može se odrediti uži ili širi obuhvat tog dokumenta od obuhvata određenog ovim planom te se može odrediti obuhvat provedbenog dokumenta prostornog uređenja i za područje za koje obuhvat nije određen ovim planom.

 

Članak 149.

Planovima užeg područja moguće je obuhvatiti prostor do obalne crte neposredno uz turističku namjenu radi uređenja pristupa obali.

Pri izradbi propisanih planova užeg područja neće se smatrati izmjenom prostornog plana manja korekcija granice između dva urbanistička plana radi usklađivanja s detaljnijom izmjerom ili trasama prometnica.

 

Članak 149.a

 

Briše se.

 

Članak 150.

 

Briše se.

 

9.2.      Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera

 

Članak 151.

 

(1) Obuhvati urbanističkih planova uređenja propisanih u okviru GUP-a Dubrovnika redovito predstavljaju i obuhvate gradskih projekata kao prioritetnih zahvata od interesa za Grad Dubrovnik.

(2) Utvrđeni gradski projekti predstavljaju složene aktivnosti u uređenju prostora od osobitog interesa za Grad u kojima se Grad pojavljuje kao partner (sudionik u realizaciji) - javno privatno partnerstvo, a to su:

1.      Poslovni centar - Gruž,

2.      Povijesna jezgra i kontaktna zona,

3.      Luka Gruž,

4.      Rekreacijska zona Velike i Male Petke i Gorice sv. Vlaha,

5.      Športsko-rekreacijski centar Gospino polje,

6.      Prostor od Boninova do Grada,

7.      Humanizacija naselja Mokošica,

8.      Obnova ljetnikovaca Rijeke dubrovačke, uređenje važnih pješačkih poteza i javnih prostora,

9.      Turističko naselje Babin kuk,

10.   Garažno-poslovni objekti,

11.   NTC u Gružu,

12.   Poduzetnički centri - gospodarske zone,

13.   Izletišta, vidikovci,

14.   Golf-centar Srđ.

15.   Tehničko-tehnološki blok Osojnik

 

9.3.      Rekonstrukcija postojećih građevina i ruševina izvan građevinskog područja naselja

 

Članak 152.

 

(1) Za građevine što su sagrađene u skladu s propisima koji su vrijedili do stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju i u skladu s dokumentima prostornog uređenja, a namjena kojih je protivna namjeni utvrđenoj Prostornim planom, može se, do privođenja planiranoj namjeni, dopustiti rekonstrukcija za:

1.      stambene građevine radi poboljšanja uvjeta stanovanja:

1.1     izmjena ili sanacija krovišta,

1.2.    izmjena ili sanacija drugih konstruktivnih dijelova građevine, bez promjene vanjskog oblika građevine,

1.3.    dogradnja sanitarnih prostorija, do 12 m2,

1.4.    dogradnja pomoćnih prostorija (kotlovnica, spremište ogrjeva i sl.), do 10 m2;

2.      građevine druge namjene (gospodarske, javne, komunalne, prometne):

2.1.    sanacija dotrajalih konstruktivnih dijelova građevine i krovišta,

2.2.    prenamjena i funkcionalna preinaka građevina,

2.3.    dogradnja i zamjena dotrajalih instalacija,

2.4.    dogradnja sanitarija, garderoba, spremišta i sl. do najviše 10 m2 izgrađenosti za građevine do 100 m2 bruto izgrađene površine i do 5% ukupne bruto izgrađene površine za veće građevine.

 

Članku 153.

 

(1) Rekonstrukcija građevine je izvedba građevinskih i drugih radova na postojećoj građevini kojima se utječe na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za tu građevinu ili kojima se mijenja usklađenost te građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl.), odnosno izvedba građevinskih i drugih radova na ruševini postojeće građevine u svrhu njezine obnove.

(2) Građevinama koje je moguće rekonstruirati u skladu s odredbama za gradnju niskih građevina, uz poštovanje propisanih režima zaštite, a koje se ne nalaze unutar planiranog građevinskog područja, smatraju se:

1.      postojeće građevine sagrađene do 15.veljače 1968. i 

2.      čestice postojećih zgrada (ruševina) označene u katastarskim podlogama.

(3) Nije dopuštena rekonstrukcija postojećih građevina i ruševina koje se nalaze na planiranim koridorima prometne i druge infrastrukture.

(4) Ruševine se mogu rekonstruirati u postojećim horizontalnim gabaritima, visine prema materijalnim dokazima o nekadašnjoj katnosti ili prema zatečenoj izvornoj katnosti, za što je potrebno konzultirati nadležni konzervatorski odjel ako je nadležan.

(5) Uređenost građevinske čestice za gradnju određuje se prema lokalnim uvjetima.

 

9.4.      Ostale mjere provedbe plana

 

Članak 154.

 

(1) Postojećim koncesijskim odobrenjima omogućeno je korištenje lovištima (županijska razina) na ukupno neizgrađenom području Grada Dubrovnika (lovišta nisu formirana samo u građevinskom području i na udaljenosti 300 m od građevinskog područja i na objektima prometa i infrastrukture). Tako neselektivno utvrđene granice lovišta predstavljaju veliko ograničenje u korištenju zemljištem, posebno na Elafitima. Utvrđuje se potreba preispitivanja granica lovišta i usklađivanje tih granica s planiranom namjenom i načinom korištenja prostorom.

(2) Pri prijenosu linija iz kartografskih prikaza prostornog plana na druge podloge odgovarajućeg mjerila, dopuštena je prilagodba granica odgovarajućem mjerilu podloge. Detaljno određivanje, razgraničavanje i definiranje morske obale, trasa prometnica, komunalne, energetske i druge infrastrukture koji su određeni u Prostornom planu, utvrdit će se detaljnim planovima ili lokacijskom dozvolom, ovisno o lokalnim uvjetima.

 

 

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

 

Odluka o donošenju Prostornog plana uređenja Grada Dubrovnika objavljena u ''Službenom glasniku Grada Dubrovnika'', broj 07/05.

 

Članak 155.

 

Od dana stupanja na snagu ove odluke, ne primjenjuje se Odluka o donošenju Prostornog plana (bivše) Općine Dubrovnik (“Službeni glasnik Općine Dubrovnik”, broj 12/86., 10/87., 3/89. i 8/91.) za područje Grada Dubrovnika.

 

Članak 156.

 

Prostorni plan izrađen je u pet (5) izvornika ovjerovljenih pečatom Gradskog vijeća Grada Dubrovnika i potpisom predsjednika Gradskog vijeća.

Izvornici Prostornog plana čuvaju se u Dokumentaciji prostora Grada Dubrovnika.

 

 

Članak 157.

 

Ova odluka stupa na snagu osmog dana od objave u “Službenom glasniku Grada Dubrovnika”.

 

 

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

 

Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana uređenja Grada Dubrovnika objavljena u ''Službenom glasniku Grada Dubrovnika'', broj 06/07.

 

 

Članak 52.

 

''Ovim izmjenama i dopunama PPU-a utvrđuje se obveza usklađivanja s odredbama ovog plana (izmjene i dopune ili stavljanje izvan snage) postojećih prostornih planova koji su na snazi:

1.      DPU “Stara gradska jezgra” (“Službeni glasnik Općine Dubrovnik”, broj 8/86.),

2.      DPU “Servisno industrijska zona Komolac” (“Službeni glasnik Općine Dubrovnik”, broj 7/87.),

3.      DPU “Zona Giman” (“Službeni glasnik Općine Dubrovnik”, broj 11/87.),

4.      DPU “Sportsko rekreacijski park” (“Službeni glasnik Općine Dubrovnik”, broj 13/88.), Izmjene i dopune Plana (“Sl. glasnik grada Dubrovnika”, br. 2/98)

5.      DPU “Pile-Ploče-Sv. Jakov” (“Službeni glasnik Općine Dubrovnik”, broj 1/90.), Izmjene i dopune Plana (“Službeni glasnik Grada Dubrovnika”, broj 8/01.),

6.      DPU “Babin Kuk s otokom Daksa za NTC u luci Gruž” (“Službeni glasnik Općine Dubrovnik”, broj 8/91.).

Do usklađenja navedenih prostornih planova postojeće građevine mogu se rekonstruirati u skladu s odredbama tih planova i može se graditi nova, rekonstruirati ili zamijeniti postojeća pojedinačna građevina ili više njih na neizgrađenoj prostornoj cjelini koja nije veća od 5.000 m2, a u skladu s odredbama tih planova ili planova višeg reda ako odredbe navedenih detaljnih planova nisu u skladu s njima.

Dinamika izradbe detaljnijih planova obveza kojih je propisana ovom odlukom, utvrdit će se Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Dubrovnika.''

Predmeti koji su pokrenuti do donošenja ovih izmjena i dopuna PPU-a, mogu se rješavati po odredbama plana koji je bio na snazi u trenutku podnošenja zahtjeva.

 

 

Članak 53.

 

Dana kad stupi na snagu ova odluka, stavljaju se izvan snage sljedeći grafički prikazi Prostornog plana uređenja Grada Dubrovnika (“Službeni glasnik Grada Dubrovnika”, broj 7/05.):

1.    KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA                                                                          1:25.000

2.    INFRASTRUKTURNI SUSTAVI:

2.1.    Promet                                                                                                                    1:25.000

2.3.    Energetski sustav                                                                                                   1:25.000

3.    UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA

3.4.    Područja posebnih ograničenja u korištenju - tlo, vode, more                              1:25.000

3.6.    Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite
– Područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite                                             1:25.000

4.    GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA                                                                          1:5.000

       (listovi: Dubravica 1, Brsečine 1, Trsteno 1, Orašac 1 i 2, Zaton 1 i 2, Mravinjac 2, Mrčevo 1, Kliševo 1, Gromača 1, Šipanska Luka 1, Suđurađ 1, 2 i 4, Lopud 2, Koločep 1 i 2. U okviru obuhvata GUP-a listovi od 1 do 23)

Ostali dijelovi Prostornog plana uređenja Grada Dubrovnika (''Službeni glasnik Grada Dubrovnika'', broj 7/05.) ostaju nepromijenjeni i sastavni su dio ovih izmjena i dopuna PPU-a.

 

 

Članak 54.

 

Ova odluka stupa na snagu osmog dana od objave u “Službenom glasniku Grada Dubrovnika”.

 

 

III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

 

Odluka o Dopuni Prostornog plana uređenja Grada Dubrovnika radi usklađenja sa Zakonom o prostornom uređenju (Narodne novine, 153/13) objavljena u ''Službenom glasniku Grada Dubrovnika'', broj 19/15.

 

Članak 155.

 

Stupanjem na snagu ove Odluke, stavljaju se izvan snage sljedeći grafički prikazi Prostornog plana uređenja Grada Dubrovnika (''Službeni glasnik Grada Dubrovnika'', broj 7/05, 6/07, 10/07, 03/14, 09/14 - pročišćeni tekst):

4.         GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA                                                                  1:5000

 

 

Članak 156.

 

Ostali dijelovi Prostornog plana uređenja Grada Dubrovnika (''Službeni glasnik Grada Dubrovnika'', broj 7/05, 6/07, 10/07, 03/14, 09/14 - pročišćeni tekst) ostaju nepromijenjeni i sastavni su dio ove Dopune PPU-a.

 

Članak 157.

 

Plan je izrađen u deset izvornika ovjerenih pečatom Gradskog vijeća Grada Dubrovnika i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Dubrovnika.

Dopuna Plana je izrađena u pet primjeraka ovjerenih pečatom Gradskog vijeća Grada Dubrovnika i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Dubrovnika.

 

 

Članak 158.

 

Odluka o Dopuni stupa na snagu osmog dana od objave u ''Službenom glasniku Grada Dubrovnika''.

 

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

 

Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana uređenja Grada Dubrovnika objavljena u ''Službenom glasniku Grada Dubrovnika'', broj 25/18.

 

 

Članak 4.

 

Donošenjem Izmjena i dopuna Plana izmijenjeni dijelovi kartografskog prikaza navedenog u članku 2. Odluke zamjenjuje odgovarajuće dijelove kartografskog prikaza Prostornog plana uređenja Grada Dubrovnika („Službeni glasnik Grada Dubrovnika“, broj: 07/05, 06/07, 10/07-isp., 03/14, 09/14-pročišćeni tekst, 19/15 i 18/16-pročišćeni tekst), u daljnjem tekstu: Plan.

Dopunjava se tekstualni dio Plana: Obrazloženje, IV Tabelarni prikaz prostornih pokazatelja građevinskog područja Grada Dubrovnika u tablici III. TABELARNI PRIKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA GRAĐEVINSKOG PODRUČJA GRADA DUBROVNIKA - 4.2. Dubrovnik  (Kartografski prikaz 4.2).

 

Ostali dijelovi Plana ostaju nepromijenjeni.

  

Članak 5.

 

Izmjene i dopune Plana izrađene su u pet (5) izvornika + CD (pdf, doc, dwg). Izvornici su ovjereni pečatom Gradskog vijeća i potpisani od Predsjednika Gradskog vijeća.

  

 

Članak 6.

 

Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Službenom glasniku Grada Dubrovnika“.

 

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

 

Odluka o donošenju IV. Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Dubrovnika objavljena u ''Službenom glasniku Grada Dubrovnika'', broj 13/19.

 

 

Članak 13.

 

 Donošenjem Izmjena i dopuna Plana izmijenjeni dijelovi kartografskih prikaza navedeni u članku 2. Odluke zamjenju odgovarajuće dijelove kartografskih prikaza Prostornog plana uređenja Grada Dubrovnika („Službeni glasnik Grada Dubrovnika“, broj: 07/05, 06/07, 10/07-isp., 03/14, 09/14-pročišćeni tekst, 19/15, 18/16-pročišćeni tekst i 25/18), u daljnjem tekstu: Plan.

 

Ostali dijelovi Plana ostaju nepromijenjeni.

   

Članak 14.

 

 Izmjene i dopune Plana izrađene su u pet (5) izvornika + CD (pdf, doc, dwg). Izvornici su ovjereni pečatom Gradskog vijeća i potpisani od Predsjednika Gradskog vijeća.

 

 

 Članak 15. 

 

Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Službenom glasniku Grada Dubrovnika“.

 

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

 

Odluka o donošenju Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Dubrovnika objavljena u ''Službenom glasniku Grada Dubrovnika'', broj 2/21.

 

 

Članak 36.

 

Stupanjem na snagu ovih Izmjena i dopuna ne primjenjuju se dijelovi kartografskih prikaza Prostornog plana uređenja grada Dubrovnika („Službeni glasnik Grada Dubrovnika", 7/05, 6/07, 10/07-ispr.,3/14, 9/14-proč.tekst, 19/15, 18/16-proč.tekst, 25/18, 13/19, 7/20-proč.tekst) koji su predmet ovih Izmjena i dopuna, i to:

 

1.      Korištenje i namjena prostora                                                                  1:25000

2.1.   Infrastrukturni sustavi - Promet                                                               1:25000

3.4.   Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora –

         Područja posebnih ograničenja u korištenju (tlo, vode, more)                1:25000

4.2.   Građevinska područja naselja - Dubrovnik                                              1:5000

4.11. Građevinska područja naselja - Osojnik                                                  1:5000

 

Oznaka i predmet ovih Izmjena i dopuna prikazani su u grafičkom dijelu na kartografskom prikazu 0. “Predmet izmjena i dopuna” u mjerilu 1:25000.

 

 

Članak 37.

 

Izmjene i dopune izrađene su u pet (5) izvornika + CD (pdf, doc, dwg). Izvornici su ovjereni pečatom Gradskog vijeća i potpisani od predsjednika Gradskog vijeća.

 

 

Članak 38.

 

Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Službenom glasniku Grada Dubrovnika“.

 

 

KLASA: 350-02/19-01/02

URBROJ: 2117/01-09-21-133

Dubrovnik, 13. travnja 2021.

 

Predsjednik Odbora za statut i poslovnik

Gradskog vijeća Grada Dubrovnika:

Marijo Bekić, v. r.

--------------------------------------------------------