Službeni glasnik | Grad Dubrovnik

Službeni glasnik 8 - 15. lipnja 2020.Objavljeno: 16.06.20.

71. Generalni urbanistički plan Grada Dubrovnika – pročišćeni tekst

Na temelju Zaključka o davanju ovlaštenja Odboru za Statut i Poslovnik Gradskoga vijeća Grada Dubrovnika za utvrđivanje pročišćenih tekstova akata Gradskoga vijeća Grada Dubrovnika (''Službeni glasnik Grada Dubrovnika'', broj 5/97.), Odbor za Statut i Poslovnik Gradskoga vijeća Grada Dubrovnika, na sjednici održanoj 4. lipnja 2020., utvrdio je pročišćeni tekst Generalnog urbanističkog plana Grada Dubrovnika.

Pročišćeni tekst Generalnog urbanističkog plana Grada Dubrovnika obuhvaća Odluku o donošenju Generalnog urbanističkog plana Grada Dubrovnika objavljenu u ''Službenom glasniku Grada Dubrovnika'', broj 10/05, Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Generalnog urbanističkog plana Grada Dubrovnika objavljenu u ''Službenom glasniku Grada Dubrovnika'', broj 10/07, Odluku o donošenju Ciljanih izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana Grada Dubrovnika objavljenu u ''Službenom glasniku Grada Dubrovnika'', broj 08/12, Odluku o donošenju Izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana Grada Dubrovnika objavljenu u ''Službenom glasniku Grada Dubrovnika'', broj 03/14, Pročišćeni tekst Generalnog urbanističkog plana Grada Dubrovnika objavljen u ''Službenom glasniku Grada Dubrovnika'', broj 09/14, Odluku o obustavi od primjene članka 44a stavak 2. Odluke o donošenju Izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana Grada Dubrovnika objavljenu u "Službenom glasniku Grada Dubrovnika" broj 04/16), Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Generalnog urbanističkog plana Grada Dubrovnika objavljenu u ''Službenom glasniku Grada Dubrovnika'', broj 25/18 i Odluku o donošenju IV. Izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana Grada Dubrovnika objavljenu u „Službenom glasniku Grada Dubrovnika“, broj 13/19.

U tim aktima naznačeno je vrijeme njihova stupanja na snagu.

GENERALNI URBANISTIČKI PLAN

GRADA DUBROVNIKA

(pročišćeni tekst)

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

(1) Donosi se pročišćeni tekst Generalnog urbanističkog plana Grada Dubrovnika objavljenog u ''Službenom glasniku Grada Dubrovnika'', broj 10/05, 10/07, 8/12, 03/14, 09/14 – pročišćeni tekst, 04/16 – Odluka, 25/18 i 13/19 (u daljnjem tekstu: GUP) kojeg su izradili Urbos d.o.o., Split, Institut IGH d.d., Zagreb, IGH Urbanizam d.o.o., Dubrovnik i Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije.

Članak 2.

(1) GUP se sastoji od tekstualnoga i grafičkog dijela:

A TEKSTUALNI DIO

I. UVOD

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

B GRAFIČKI DIO

KARTOGRAFSKI PRIKAZI :

1. KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA 1:5000

2. MREŽA GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI 1:10000

3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA

3.1. Promet 1:5000

3.2. Pošta i telekomunikacije 1:10000

3.3. Energetski sustav 1:10000

3.4. Vodno gospodarski sustav – Korištenje voda 1:10000

3.5. Vodno gospodarski sustav – Odvodnja otpadnih voda 1:10000

3.6. Vodno gospodarski sustav – Odvodnja oborinskih voda 1:10000

4. UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA

4.1. Područja posebnih uvjeta korištenja – prirodna baština 1:10000

4.2. Područja posebnih uvjeta korištenja - graditeljska baština 1:10000

4.3. Područja posebnih ograničenja u korištenju – krajobraz 1:10000

4.4. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite - Uređenje zemljišta, zaštita posebnih vrijednosti 1:10000

4.5. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite - Oblici korištenja i način gradnje – urbana pravila 1:5000

4.6. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite - Područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite 1:10000

C OBVEZNI PRILOZI

PRILOG I. Obrazloženje Plana

PRILOG II. Popis propisa koje je bilo potrebno poštivati u izradi Plana

PRILOG III. Dokumentacija o ovlaštenju stručnog izrađivača Plana za izradu prostornih planova

Članak 3.

(1) Generalnim se planom, u skladu sa Strategijom i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske, Prostornim planom Dubrovačko-neretvanske županije i Prostornim planom uređenja Grada Dubrovnika, utvrđuje temeljna organizacija prostora, zaštita prirodnih, kulturnih i povijesnih vrijednosti, korištenje i namjena površina, s prijedlogom uvjeta i mjera njihova uređenja.

(2) Generalni plan sadržava način i oblike zaštite i korištenja, uvjete i smjernice za uređivanje i zaštitu prostora, mjere za unapređivanje i zaštitu okoliša, područja s posebnim i drugim istaknutim obilježjima te druge elemente od značenja za Grad Dubrovnik.

Članak 4.

(1) Generalni plan donosi se za dio područja Grada Dubrovnika utvrđen Prostornim planom Dubrovačko-neretvanske županije i Prostornim planom uređenja Grada Dubrovnika, i obuhvaća oko 3.517 ha.

(2) Granice Generalnog plana prikazane su na kartografskim prikazima iz članka 2. točke B. ove odluke.

Članak 5.

(1) Izmjene i dopune GUP-a iz članka 2. ove odluke, ovjerovljene pečatom Gradskog vijeća Grada Dubrovnika i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Dubrovnika, sastavni su dio ove Odluke.

Članak 6.

(1) Provedba Generalnog plana temelji se na odredbama za provedbu ove odluke, kojima se definira namjena i korištenje prostorom, načini uređivanja prostora i zaštita svih vrijednih područja unutar obuhvata Generalnog plana. Svi uvjeti kojima se regulira buduće uređivanje prostora u granicama obuhvata Generalnog plana, sadržani su u tekstualnom i grafičkom dijelu Generalnog plana, koji predstavljaju cjelinu za tumačenje svih planskih postavka.

II. ODREDBE ZA PROVEDBU

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

1.1. Uvjeti za određivanje korištenja površina za javne i druge namjene

Članak 7.

(1) Radi određivanja namjene površina u okviru obuhvata Generalnog plana te razgraničenja načina i oblika korištenja površina javnih i drugih namjena, a zbog karakteristika gradnje i uređenja prostora, kao i karaktera područja, prostor je podijeljen na dvije prostorno-funkcionalne cjeline:

1. Uže urbano područje obuhvaća prigradsko urbano područje Rijeke dubrovačke i uže urbano područje grada Dubrovnika, površine 1065,24¹ ha tj. kompleksne naseljske strukture uz jadransku turističku cestu, Komolačku dolinu, područje do Šumetske prometnice (‘‘stare štreke’‘) te na dijelu gradskog naselja Dubrovnik područje do Jadranske turističke ceste.

Na užem urbanom području predviđene su zone javne namjene pod kojima se podrazumijevaju površine državnih, županijskih i gradskih institucija, kao i površine infrastrukturnih sustava (prometnice, javna parkirališta, vodovodni sustavi s uređajima, sustavi odvodnje s uređajima, elektroenergetska postrojenja, prometni terminali, groblja) kao i zemljište namijenjeno javnoj upotrebi i korištenju (administrativne institucije, socijalne, zdravstvene institucije, kulturne, prosvjetne, visokoškolske institucije, vjerske institucije), površine za šport i rekreaciju, kupališta, igrališta i javni parkovi, kao i površine od općeg interesa utvrđene posebnim zakonima (pomorsko dobro).

Površine i sadržaji javnih namjena su od općeg (javnog) interesa, moraju biti dostupni svim stanovnicima te uređeni sukladno standardima i kriterijima za gradnju javnih građevina i uređenja javnih zona.

Zone i lokacije sadržaja javne i društvene namjene te koridori prometne infrastrukture (javne prometnice i javni putovi) prikazane su u grafičkom dijelu Generalnog plana, kartografski prikaz broj 1. Korištenje i namjena površina” u mjerilu 1:5.000.

2. Šire urbano područje, površine 2452 ha, je područje pretežito ruralnog karaktera izgradnje i življenja i obuhvaća izdvojene dijelove gradskih naselja, izdvojene gospodarske, rekreacijske i vjerske površine s grobljima te poljoprivredno i šumsko tlo.

(2) Uvjeti za određivanje korištenja površina za javne i druge namjene u Generalnom planu su:

1. poticanje razvoja i transformacije pojedinih gradskih prostornih cjelina na način da se poseban značaj pridaje javnim prostorima (gradski projekti) i novim pješačkim komunikacijama

2. unapređenje turističke ponude grada formiranjem novih rekreacijskih područja i zona

(3) Granice užeg i šireg urbanog područja prikazane su na kartografskom prikazu br. 2. ‘‘Mreža društvenih i gospodarskih djelatnosti’‘ u mj. 1:10.000.

1.2. Korištenje i namjena površina

Članak 8.

Površine javnih i drugih namjena razgraničene su i označene bojom u grafičkom dijelu Generalnog plana, kartografski prikaz broj 1. Korištenje i namjena površina u mjerilu 1:5.000, i to:

1. RAZVOJ I UREĐENJE POVRŠINA NASELJA

1.1. STAMBENA NAMJENA (žuta) S

1.1.1. Izgrađene/neizgrađene stambene zone

1.2. MJEŠOVITA NAMJENA (oker) M1

1.2.1. Niske gustoće (do 100 stanovnika/ha)

1.2.1.1. Pretežito stanovanje – izgrađeno/neizgrađeno M1₁

1.2.1.2. Pretežito stanovanje u zelenilu
(povijesnim vrtovima) - izgrađeno M1₄

1.2.1.3. Vile u zelenilu - neizgrađeno M1₅

1.2.1.4. Pretežito stanovanje u ruralnim sklopovima i
ambijentalnim cjelinama - izgrađeno M1₆

1.2.2. Srednja gustoća (od 100 do 200 st/ha)

1.2.2.1. Pretežito stanovanje – izgrađeno/neizgrađeno M1₂

1.2.3. Visoka gustoća (veća od 200 st/ha)

1.2.3.1. Pretežito stanovanje – izgrađeno/neizgrađeno M1₃

1.2.3.2. Pretežito poslovna M2

1.2.3.3. Povijesna jezgra-kulturni centar M5

1.3. JAVNA I DRUŠTVENA NAMJENA (narančasta)

1.3.1. Javna i društvena namjena D

1.3.2. Upravna D1

1.3.3. Socijalna D2

1.3.4. Zdravstvena D3

1.3.5. Predškolska i školska D4

1.3.6. Visoko učilište D5

1.3.7. Kultura D6

1.3.8. Vjerska D7

1.4. GOSPODARSKA NAMJENA

1.4.1.Proizvodna namjena (ljubičasta)

1.4.1.1. pretežno industrijska I1

1.4.1.2. pretežno obrtna I2

1.4.2. Poslovna namjena (narančasta)

1.4.1.3. Pretežito uslužna K1

1.4.1.4. Pretežito trgovačka K2

1.4.1.5. Komunalno servisna K3

1.4.1.6. Garažno-poslovne građevine K4

1.4.3. Ugostiteljsko-turistička namjena (crvena)

1.4.3.1. Hoteli T1

1.4.3.2. Turističko naselje T2

1.5. ŠPORTSKO REKREACIJSKA (tamno zelena)

1.5.1. Športska igrališta R2

1.5.2. Kupališne zone R3

1.5.3. Uređene plaže Pu

1.5.4. Prirodne plaže Pp

1.5.5. Športski centar ''Gospino polje'' R4

1.5.6. Športsko-rekreacijski park R5

1.6. JAVNE ZELENE POVRŠINE (svjetlije zelena)

1.6.1. Javni park Z1

1.6.2. Vrtovi, perivoji Z2

1.6.3. Spomen park Daksa Z3

1.7. ZAŠTITNE ZELENE POVRŠINE (svijetlo zelena)

1.7.1. Zaštitno zelenilo i pejzažne površine Z

1.7.2.PARK ŠUMA PETKA Pš

1.8. POVRŠINE INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA IS

1.9. GROBLJA (znak)

2. RAZVOJ I UREĐENJE POVRŠINA IZVAN NASELJA

2.1. ŠPORTSKO REKREACIJSKA (tamno zelena)

2.1.1. Športsko-rekreacijski centar s golfom

(Građevinsko područje izdvojene namjene izvan naselja) R1, R2, R5

2.2. POLJOPRIVREDNO TLO ISKLJUČIVO OSNOVNE NAMJENE

2.2.1. Osobito vrijedno obradivo tlo (narančasta)

2.2.2. Vrijedno obradivo tlo (oker)

2.2.3. Ostala obradiva tla (žuto)

2.3. ŠUMA ISKLJUČIVO OSNOVNE NAMJENE

2.3.1. Zaštitna šuma (zelena)

2.3.2. Šuma posebne namjene (zelena)

2.4. OSTALO POLJOPRIVREDNO TLO, ŠUME I ŠUMSKO ZEMLJIŠTE (BIJELO)

2.5. GROBLJE (znak)

2.6. INTERVENCIJE NA OBALI (plava crta)

2.7. OBALA U PRIRODNOM OBLIKU (bez oznake)

1. RAZVOJ I UREĐENJE POVRŠINA NASELJA

1.2.1. Stambena namjena – S

Članak 9.

(1) Površine stambene namjene su one na kojima su postojeće i planirane građevine

stambene ili stambeno poslovne.

(2) Na površinama stambene namjene mogu se uređivati prostori za sljedeće prateće sadržaje:

1. parkovi i dječja igrališta,

2. prodavaonice robe za dnevnu potrošnju i poslovni prostori do 150 m² građevinske (bruto) površine (GBP).

3. infrastrukturni objekti

4. ostale namjene koje dopunjuju stanovanje kao osobne usluge (krojač, frizer, fotograf, servis kućanskih aparata i sl.) i intelektualne usluge – uredi, javni i društveni sadržaji (dječji vrtići, kapelice) i sl.

(3) Apartmani mogu biti u sklopu stambene građevine, uz uvjet da unutar jedne stambene građevine mogu biti površine do najviše 30% građevinske (bruto) površine (GBP).

(4) Na površinama stambene namjene ne mogu se graditi građevine za proizvodnju, skladišta, servisi i drugi sadržaji koji bukom, mirisom i drugim nepovoljnim utjecajima ometaju stanovanje.

1.2.2. Mješovita - pretežito stambena namjena – M1

Članak 10.

(1) Na površinama mješovite-pretežito stambene namjene postojeće i planirane građevine su pretežito stambene, a mogući su i poslovni sadržaji koji ne ometaju stanovanje.

(2) Na površinama mješovite – pretežito stambene namjene, mogu se graditi i uređivati sadržaji za:

1. trgovine do 400 m² građevine (bruto) površine (GBP)

2. predškolske ustanove, škole

3. ustanove zdravstvene zaštite i socijalne skrbi

4. tihi obrt i usluge (krojač, frizer, fotograf, servis kućanskih aparata i sl.) i intelektualne usluge – uredi, poslovni prostori i sl.

5. društvene organizacije, sadržaji kulture, uprave, vjerske zajednice i sl. sadržaji javne i društvene namjene

6. pošte, banke i sl.

7. šport i rekreaciju

8. parkove i dječja igrališta

9. ugostiteljstvo i turizam

10. javne garaže

11. infrastrukturne objekte

(3) Na zasebnim građevnim česticama mogu se graditi građevine javne i društvene namjene (predškolske ustanove i škole, socijalne ustanove, vjerske građevine i sl.), uredski prostori, ugostiteljsko-turistička namjena, hoteli, javne garaže, športsko-rekreacijske površine i igrališta te uređivati javne i zaštitne zelene površine.

(4) Na površinama mješovite - pretežito stambene namjene ne mogu se graditi trgovački centri (sukladno posebnim propisima), bučni obrti i proizvodne građevine, skladišta i drugi sadržaji koji zahtijevaju intenzivan promet ili na drugi način (bukom, prašinom i sl.) ometaju stanovanje.

(5) Postojeći sadržaji iz prethodnog stavka ne smiju se rekonstruirati i širiti, već se moraju prenamijeniti u sadržaje primjerene predmetnoj zoni.

(6) Mješovita – pretežito stambena namjena, razrađena je na podcjeline (niska gustoća -M1₁, M1₄, M1_5,M1₆; srednja gustoća – M1₂; visoka gustoća M1₃)_,koje se razlikuju u odnosu prema izgrađenosti, načinima i uvjetima gradnje i uređenja prostora.

1.2.3. Mješovita- pretežito poslovna namjena – M2

Članak 11.

(1) Na površinama mješovite - pretežito poslovne namjene mogu se graditi jednonamjenske

poslovne građevine i stambeno - poslovne građevine.

(2) Građevine za stanovanje u prizemlju obvezno imaju javne ili poslovne sadržaje.

(3) Površine za pretežno poslovnu namjenu nalaze se ili se planiraju uz značajnije gradske poteze i u središnjim gradskim prostorima.

(4) Na površinama mješovite – pretežito poslovne namjene, mogu se graditi i uređivati sadržaji za:

1. poslovnu i stambenu namjenu

2. javnu i društvenu namjenu

3. ugostiteljsko-turističku namjenu

4. tržnice, robne kuće

5. šport i rekreaciju

6. parkove i dječja igrališta

7. javne garaže

8. infrastrukturne objekte

(5) Na površinama mješovite – pretežito poslovne namjene, ne mogu se graditi trgovački centri, (sukladno posebnim propisima) skladišta i proizvodne građevine.

1.2.4. Povijesna jezgra-kulturni centar – M5

Članak 12.

(1) Povijesna jezgra obuhvaća prostor unutar gradskih zidina i utvrda omeđen gradskim jarkom tj. prostor grada u zidinama s Lazaretima i Lovrijencom registrirana je 1966. godine kao kulturno dobro, a preregistrirana Rješenjem o zaštiti Povijesne cjeline grada Dubrovnika i njene neposredne okoline 2008. godine I upisana u Registar kulturnih dobara pod brojem Z 3818. Od 1979. godine uvrštena je u UNESCO-ov registar Svjetske kulturne baštine.

Potrebno je očuvati izvornu strukturu spomenika i cjeline, u skladu s posebnim uvjetima tijela mjerodavnog za zaštitu spomeničke baštine.

(2) Povijesna jezgra ima polivalentnu namjenu u sklopu koje odgovarajućom organizacijom i strukturom sadržaja treba omogućiti odvijanje sljedećih funkcija:

1. stanovanje

2. kultura

3. turističko-ugostiteljska

4. specijalizirane trgovine

5. administrativno-upravna funkcija

6. vjerska

7. školstvo,

8. prometna (morska luka)

tj. zadržavanje tradicionalnog kulturnog, znanstveno-umjetničkog središta s institucijama gradskog, županijskog, državnog i međunarodnog značenja.

1.2.5. Javna i društvena namjena – D

Članak 13.

(1) Na površinama javne i društvene namjene mogu se graditi građevine za javnu i društvenu namjenu i prateće sadržaje.

(2)Građevine za javnu i društvenu namjenu su:

1. Javna i društvena namjena D

2. Upravne D1

3. Socijalne D2

4. Zdravstvene D3

5. Predškolske i školske D4

6. Visoko učilište D5

7. Kulturne D6

8. Vjerske D7

(3) Pod javnom i društvenom namjenom s oznakom D razumijeva se mogućnost smještaja raznovrsnih sadržaja tj. upravnih i socijalnih sadržaja, sadržaja visokog učilišta, i, osobito, kulturnih sadržaja.

(4) Unutar površina javne namjene za visoka učilišta 30% građevinske (bruto) površine (GBP) može biti u funkciji smještaja studenata i nastavnika (dormitorij i sl.) to jest, mogu se uređivati i graditi prateći smještajni kapaciteti u funkciji odvijanja nastave.

(5) Unutar površina javne i društvene namjene, gradi se prema programu i normativima osnovne namjene.

(6) Vrsta i broj građevina društvenih djelatnosti iz prethodnog stavka prikazani su na kartografskom prikazu br. 2. ‘‘Mreža društvenih i gospodarskih djelatnosti’‘ u mjerilu 1:10000.

1.2.6. Gospodarska namjena – G

Članak 14.

(1) Zonama gospodarske namjene pripadaju proizvodne - pretežito industrijske i obrtne, poslovne – pretežito uslužne, trgovačke, komunalno servisne i garažno-poslovne građevine, ugostiteljsko-turističke građevine – hotelski kompleksi, turistička naselja te luke posebne namjene.

(2) Površine gospodarske namjene određene su za:

1. Proizvodnu namjenu (ljubičasta)

1.1. Pretežito proizvodna namjena I1

1.2. Pretežito obrtna I2

2. Poslovnu namjenu (narančasta)

2.1. Pretežito uslužna K1

2.2. Pretežito trgovačka K2

2.3. Komunalno servisna K3

2.4. Garažno-poslovne građevine K4

3. Ugostiteljsko-turističku namjenu (crvena)

3.1. Hotelski kompleksi T1

3.2. Turističko naselje T2

(3) Proizvodna namjena – I odnosi se na industrijske, obrtne i gospodarske pogone, skladišne prostore, poslovne, uredske i trgovačke građevine.

(4) Poslovna namjena – K obuhvaća poslovne, upravne, uredske, trgovačke i uslužne sadržaje, gradske robne kuće, proizvodnju, komunalno-servisne, garažno–poslovne prostore, poslovne hotele, stanovanje u manjem postotku i sl.

(5) Na površinama proizvodne namjene (I) i poslovne namjene (K) mogu se graditi i :

1. izložbeno-prodajni saloni

2. poslovni i uslužni sadržaji

3. obrtni sadržaji

4. veletrgovine i trgovine

5. prometne građevine, javne garaže, športske površine

6. gradski komunalni servisi

7. građevine za malo poduzetništvo

8. tehnološki parkovi

9. stambeni i turistički sadržaji, javni i društveni sadržaji (zdravstveni, predškolski, kulturni, vjerski i sl.) maksimalno 40% građevinske bruto površine

10. infrastrukturni objekti

(6) Ugostiteljsko-turistička namjena – T1 obuhvaća hotele, ugostiteljske, športsko-rekreacijske građevine, specijalizirane trgovine, zaštitne zelene i parkovne površine.

(7) Ugostiteljsko-turistička namjena - T2 su turistička naselja u zelenilu sa pratećim ugostiteljskim i rekreacijskim sadržajima, zaštitnim zelenim i parkovnim površinama.

1.2.7. Športsko-rekreacijska namjena – R

Članak 15.

(1) Športsko-rekreacijska namjena odnosi se na površine za šport i rekreaciju:

1. Športska igrališta R2

2. Kupališne zone R3

3. Športski centar (Gospino polje) R4

4. Športsko-rekreacijski park R5

(2) Športska igrališta – R2

Na tim se površinama mogu uređivati otvorena igrališta, bazeni, prateće građevine i objekti infrastrukture. Prateće građevine obuhvaćaju sadržaje koji upotpunjavaju i služe osnovnoj djelatnosti (društveni i ugostiteljski prostori, garderobe, sanitarije, smještaj opreme i rekvizita i dr.). Prateće građevine mogu biti maksimalne veličine BRP do 150 m²/ha obračunato na ukupnu površinu športsko-rekreacijske namjene s građevinom visine do P+1+Pk (prizemlje, kat i potkrovlje), to jest 8,5 m od najniže kote uređenog terena uz građevinu do vijenca građevine (uključivo podrum ili suteren).

(3) Kupališne zone – R3

Kupališne zone označene s R3 su plaže na poluotoku Babinu kuku i plaža u Uvali Lapad. Uređenje plaža iz prethodnog stavka obavlja se sukladno odredbama propisanim u prethodnom stavku za športska igrališta – R2.

Uređene plaže – Pu označene su na kartografskom prikazu br. 1. ‘‘Korištenje i namjena površina’‘ i mogu se uređivati za boravak na otvorenom uz obvezno hortikulturno uređenje.

Moguća je gradnja pratećih građevina što upotpunjuju i služe osnovnoj djelatnosti (garderobe, sanitarije, manji ugostiteljski sadržaji) ukupne građevinske bruto-površine (GBP-e) do 100 m², visine prizemlja ili najviše 4,0 m od najniže točke uređenog terena uz građevinu do vijenca građevine. Uređena kupališta obuhvaćaju otvorene površine namijenjene sunčanju i kupanju, nadzirane i pristupačne s morske i kopnene strane, mogu se opremati tuševima, platoima, sunčalištima, prilazima moru za osobe sa smanjenom pokretljivošću. Na području uređenih kupališta nije dopušteno ograđivati plaže, prekidati javnu šetnicu i onemogućavati pristup moru.

Prirodne plaže – Pp označene su na kartografskom prikazu br. 1. ‘‘Korištenje i namjena površina’‘, zadržavaju se u prirodnom obliku, potpuno očuvanoga zatečenog prirodnog obilježja.

(4) Športski centar (Gospino polje) – R4

Na tim površinama mogu se graditi športske dvorane s ili bez gledališta, stadioni, bazeni i druge športske građevine, objekti infrastrukture te drugi prostori što upotpunjuju i služe osnovnoj djelatnosti koja se obavlja na tim površinama i u građevinama (Gospino polje).

(5) Športsko-rekreacijski centar – R5

Glavica/Babin kuk, južni vršni dio poluotoka Babin kuk između ulice I. Dulčića i ulice od Babinog kuka uz mogućnost izgradnje pratećih sadržaja.

(6) Zona parka Montovjerna obuhvaća prostor pejzažno vrijednih zelenih sjevernih padina brda Montovjerna, između Ulice od Montovjerne i ulice M. Hamzića.

Unutar zone planira se uređenje umjetnog penjališta, gradnje vidikovca, uređenja botaničkog vrta, trim staze te gušće pješačke mreže šireg područja.

1.2.8. Javne zelene površine

Članak 16.

(1) Javne zelene površine planirane su na površinama koje se moraju krajobrazno urediti, a unutar kojih je moguće uređenje pješačkih staza, odmorišta, paviljona, dječjih igrališta, javne rasvjete i opremanje urbanom opremom.

(2) Javne zelene površine obuhvaćaju postojeće i planirane parkove, igrališta te ostale javne zelene površine uz prometne koridore, biciklističke ili pješačke staze te zelene površine na područjima koja nisu primjerena gradnji, a u kontaktnom su području s prometnim površinama.

(3) Planom se povećavaju navedene površine s obzirom da unose nove vrijednosti u strukturu naselja te povećavaju njegovu atraktivnost.

Unutar ove zone moguća je rekultivacija i održavanje autohtone vegetacije bez mogućnosti nove izgradnje.

(4) Javni park – Z1 je javni neizgrađeni prostor oblikovan vegetacijom i parkovnom opremom, namijenjen šetnji i pasivnom odmoru građana.

Park Orsula određen je na istočnoj strani obuhvata plana, južno od državne ceste D8. Svi zahvati uređenja terena (pristupi, pješačke staze, javni zahod i sl.) služe javnoj namjeni i moraju se uklopiti u postojeću konfiguraciju terena uz poštivanje smjernica zaštite prirode te konzervatorskih smjernica.

Zahvati se prvenstveno odnose na zaštitu i unapređenju krajobraza, čijim karakteristikama je podređena namjena u cjelini.

(5) Vrtovi, perivoji – Z2 su područja ladanjskih kompleksa Gučetić-Lazarević, Rastić-Đonovina, Bozdari-Škaprlenda i Bunić-Bona-Kaboga u Rijeci Dubrovačkoj te perivoji na Lokrumu. Uređenju ovih područja treba prethoditi suglasnost nadležnog konzervatorskog odjela te izrada projekta krajobraznog uređenja.

U zoni Botaničkog vrta na Lokrumu moguća je gradnja staklenika, isključivo u svrhu poboljšanja znanstvenog, stručnog i obrazovnog rada, a koja će biti usklađena s Planom upravljanja Rezervatom te smjernicama i uvjetima nadležnog Konzervatorskog odjela i tijela nadležnog za zaštitu prirode i okoliša.

(6) Spomen park (Daksa) – Z3 je neizgrađeni prostor čije su oblikovne karakteristike zadane sadržajem i ima naglašenu vegetacijsku komponentu. U spomen parku predviđa se gradnja spomen obilježja.

Članak 17.

(1) Zaštitne zelene površine čine:

1. Zaštitno i krajobrazno zelenilo Z

2. Spomen park Daksa Z3

3. Parkšuma Petka PŠ

(2) Zaštitno i krajobrazno zelenilo – Z je pretežno neizgrađeni prostor oblikovan radi potrebe zaštite krajobraza i okoliša (nestabilne padine, tradicijski krajolici, zaštita od buke, zaštita zraka, zaštita spomenika kulture) u kojem se zadržavaju postojeće a zabranjuje gradnja novih građevina. Uz postojeće građevine čuvaju se i pripadajući perivoji. Postojeće građevine mogu se rekonstruirati na način da se postojeća građevinska (bruto) površina poveća za maksimalno 10%.

(3) U zaštitnom i pejzažnom zelenilu moguće je urediti pristupne putove i staze te stepenice za prilaz moru. Širina pristupnih putova ne može biti veća od 2,0 m.

(4) Prethodni stavak ne odnosi se zaštitne i pejzažne površine koje se nalaze unutar granica Park šume Velika i mala Petka koja je zaštićena temeljem Zakona o zaštiti prirode.

(5) Park šuma Velika i Mala Petka – PŠ, je prirodna šuma, velike krajobrazne vrijednosti namijenjena odmoru i rekreaciji. U park-šumi su dopušteni samo oni zahvati i radnje čija je svrha njezino održavanje ili uređenje.

Potrebno je afirmacija zaštitnog zelenila koje tako postaje pristupačnije građanstvu radi pasivnog i aktivnog uživanja u kontaktu sa prirodom.

(6) Mjere zaštite, očuvanja i uređenja odredit će se Pravilnikom o unutarnjem redu i Planom upravljanja. Iste donosi ustanova nadležna za upravljanje zaštićenim područjem.

1.2.10. Površine i koridori infrastrukturnih sustava – IS

Članak 18.

(1) Površine infrastrukturnih sustava su linije i površine na kojima se mogu graditi značajnije komunalne građevine i uređaji te građevine infrastrukture na posebnim prostorima i građevnim česticama te linijske i površinske građevine za promet.

(2) Na površinama namijenjenim za gradnju komunalnih građevina i uređaja i građevina infrastrukture na posebnim prostorima grade se:

1. morska luka otvorena za javni promet osobitog međunarodnog značaja

2. morske luke državnog i županijskog značaja

(3) Na površinama određenim za linijske, površinske i druge infrastrukturne građevine prometa grade se i uređuju:

1. ulična mreža i trgovi

2. autobusni kolodvori, taksi stajališta i druge prometne površine

3. javne garaže

4. pješačke zone, putovi i sl.

5. javna parkirališta

6. benzinske postaje s pratećim sadržajima

7. trafostanice i ostali komunalni objekti i uređaji

(4) Objekti i uređaji komunalne infrastrukture grade se na prostorima svih namjena.

1.2.11. Groblje

Članak 19.

(1) Groblja su površine na kojima se osim uređenja ukopnih mjesta mogu graditi prateći sadržaji koji služe osnovnoj funkciji groblja (crkve, kapele, obredne dvorane, mrtvačnice, cvjećarne i sl.). Groblja moraju biti ograđena.

(2) Površine groblja s mogućnošću proširenja ucrtane su na kartografskom prikazu broj 1. ‘‘Korištenje i namjena površina’‘ u mjerilu 1:5.000.

(3) Generalnim planom Dubrovnika je određena mogućnost da se prošire postojeća groblja, gdje za to ima mogućnosti i da se grade nova groblja.

(4) Novo gradsko groblje Dubrovnika planira se na području izvan obuhvata Generalnog plana i izvan granice Grada Dubrovnika (Dubac u Župi Dubrovačkoj).

(5) Postojeća groblja u Dubrovniku-sv.Mihajla, na Dančama, židovsko, vojno groblje u Gospinom polju nemaju uvjeta za širenje, potpuno su prostorno određena i uglavnom popunjena. I dalje se može koristiti postojećim grobnim mjestima i grobnicama. Groblja je potrebno održavati u sanitarnom smislu sukladno propisima te ih hortikulturno uređivati i održavati u skladu s prirodnim i kulturnim nasljeđem područja.

(6) Do groblja se mora osigurati kolna prometnica minimalne širine 5,0 m. U sklopu parcele groblja potrebno je osigurati parkiralište sukladno normativu propisanom u članku 73. te minimalno 30% površina namijenjenih zelenilu.

(7) Generalnim planom je utvrđena mogućnost proširenja groblja Boninovo.

(8) Postojeće groblje u Mokošici ne može se širiti na postojećoj lokaciji pa se predlaže proširenje/korištenje groblja u susjednim naseljima Rožatu ili Petrovom Selu. Omogućuje se proširenje groblja u Petrovom selu (osim predloženih čest.zem. 636 i 637 k.o. Petrovo Selo) i izvan granica određenih za širenje groblja, ako se za to ukaže potreba a na temelju potrebnih prethodnih istraživanja. U tom je slučaju potrebna rekonstrukcija pristupne ceste a moguće je rekonstruirati i postojeći ‘‘požarni put” od smjera istoka.

(9) Groblje u Sustjepanu omogućuje širenje i gradnju novih grobnica zadnjom (gornjom) grobnom terasom, ili širenjem između te, zadnje terase i ceste na jugu (čest.zem. 67/1, 70/3-dio k.o. Sustjepan).

(10) Mogući smjer širenja groblja u Komolcu je jugoistok, duž slojnice terena na kojoj se nalazi i glavni dio postojećeg groblja, čime se zaposjeda čitava čest.zem 320 k.o. Komolac. Na novoproširenom dijelu, na krajnjem jugoistočnom dijelu potrebno je rezervirati prostor za rješavanje dodatnog kolnog ulaza na groblje.

(11) Groblje u Knežici moguće je širiti jednostavno na čest.zem. 28, 30 i 31 k.o. Knežica (mogućnost rješavanja imovinsko pravnih odnosa) jer postojeće groblje nema zidanu ogradu. U šumarku, koji se prostire južno i zapadno od groblja, treba sačuvati što više stabala u slučaju proširenja groblja.

(12) Vrlo povoljne mogućnosti za širenje prema sjeveru (čest.zem. 601/1,2 k.o. Šumet) ima groblje u Šumetu. Postojeću škrapu je potrebno sanirati (zatrpati i stabilizirati) a ‘‘divlje” grobnice uz nju izmjestiti. Proširenje groblja u novi red prema sjeveroistoku ne zahtjeva posebno saniranje terena.

(13) Pri proširivanju groblja u Rožatu važno je posebno očuvati njegovu specifičnu ‘‘sliku”, grobnih redova poredanih u koncentričnim krugovima duž slojnica brda. Postoji mogućnost širenja groblja prema sjeveru, ali na nižim nivoima terena (čest.zem. 65/2, 67/2 k.o. Rožat). Potrebno je uspostaviti veze među pojedinim grobnim terasama i omogućiti kolni pristup groblju.

(14) Ako je proširenje groblja veće od 20% postojećeg, neophodna je izrada detaljnog plana uređenja.

(15) Mjesna groblja

Grad	Lokacija	Unutar naselja
Dubrovnik	gradsko katoličko groblje Boninovo	da
	gradsko pravoslavno groblje Boninovo	da
	gradsko muslimansko groblje Boninovo	da
	Sv. Mihajla	da
	Danče	da
	staro vojno groblje u Gospinu polju, židovsko groblje	da
	Bosanka (Sv. Spasitelj)	da
	Knežica (Sv. Kuzma i Damjan)	ne
	Komolac (Duh Sveti)	da
	Mokošica (Sv. Spasitelj)	da
	Petrovo selo (Gospa od zdravlja)	ne
	Rožat (Velika Gospa)	da
	Sustjepan (Sv. Stjepan)	da
	Šumet (Sv. Martin)	ne

1.2.13. Luke posebne namjene

Članak 20.

(1) Prema djelatnostima koje se u njima obavljaju, a sukladno posebnim propisima, Generalnim planom su utvrđene sljedeće luke:

1. Luka nautičkog turizma LN

2. Brodogradilište LB

3. Športska luka LS

4. Ribarska luka LR

(2) Da bi se realizirale građevine iz stavka 1. točke 1., 2. i 3. potrebna je izrada prostornog plana užeg područja: urbanističkog plana uređenja.

(3) Sidrište je posebno obilježen morski akvatorij koji omogućuje sigurno sidrenje plovnih objekata i koji može biti opremljen opremom za sidrenje plovnih objekata, a čiji smještaj je objavljen u službenim pomorskim publikacijama.

II. RAZVOJ I UREĐENJE POVRŠINA IZVAN NASELJA

Članak 21.

Površine izvan naselja obuhvaćaju:

1. Športsko-rekreacijska namjena

1.1. Športsko-rekreacijski centar s golfom

(Građevinsko područje izdvojene namjene izvan naselja) R1, R2, R5

2. Poljoprivredno tlo

2.1. Osobito vrijedno obradivo tlo

2.2. Vrijedno obradivo tlo

2.3. Ostala obradiva tla

3. Šumsko tlo

3.1. Zaštitna šuma

3.2. Šuma posebne namjene

4. Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište

1.3. Uvjeti za detaljno razgraničavanje namjena površina

Članak 22.

(1) Detaljno razgraničenje između pojedinih namjena površina, granice kojih se grafičkim prikazom ne mogu utvrditi nedvojbeno, odredit će se detaljnijim planovima uređenja ili urbanističko tehničkim uvjetima za zahvat u prostoru.

(2) Građevna čestica za određeni zahvat u prostoru može se temeljem razgraničenja oblikovati od jedne ili više katastarskih čestica uz uvjet da je veći dio građevne čestice unutar osnovne namjene.

(3) Iznimno, građevna čestica može biti i manjim dijelom u osnovnoj namjeni, ali ne manjim od polovice minimalne površine građevne čestice određene urbanim pravilom, ako je preostali dio u zoni zaštitnih zelenih površina, uz uvjet da se građevina smjesti na površinu na kojoj je gradnja dopuštena.

(4) Urbanistički parametri za građevnu česticu oblikovanu temeljem detaljnog razgraničenja određuju se prema minimalnoj građevnoj čestici definiranoj urbanim pravilom, ili u odnosu na dio građevne čestice u osnovnoj namjeni ako je on veći od minimuma propisanog urbanim pravilom.

(5) U slučaju kada granica obuhvata ovog plana siječe građevnu česticu, ako su 2/3 te čestice unutar obuhvata, računa se da je cijela građevna čestica unutar obuhvata Plana.

Članak 23.

Za svaku građevinu unutar građevinskog područja obvezno je formirati građevinsku česticu površine i oblika koji omogućuje njeno racionalno korištenje te gradnju sukladno ovim odredbama.

Članak 24.

Postojećom građevinom drži se ona koja je sagrađena na temelju akta o gradnji ili ima legalan status na temelju posebnoga propisa.

Članak 25.

Zemljište za redovnu uporabu postojeće građevine za koju nije utvrđena građevna čestica čini pojas zemljišta oko građevine minimalne širine 1,0 m, tj. maksimalne širine H/2 visine građevine.

Članak 26.

U zemljište za redovnu upotrebu građevine ne mogu biti uključene javno prometne površine, površine javnog parka ili druge uređene zelene javne površine kao ni dijelovi susjedne već formirane građevne čestice.

Članak 27.

Kiosci i pokretne naprave razmještaju se prema Planu korištenja javnih površina Grada Dubrovnika.

Članak 28.

(1) Građevine na građevnim česticama, koje se jednim dijelom naslanjaju na bujice, gradit će se u skladu s vodoprivrednim uvjetima tj. na udaljenosti koja će omogućiti uređenje korita vodotoka i izvedbu inundacije potrebite za najveći protok vode, dakle na udaljenosti koja će omogućiti pravilan pristup vodotoku.

(2) Zabranjuje se podizati ograde i potporne zidove, tj. izvoditi druge radove koji bi mogli smanjiti propusnu moć korita, onemogućiti čišćenje i održavanje ili ga ugroziti na neki drugi način. Za bilo kakve intervencije ili zahvate na česticama ‘‘javnog dobra vode’‘ i u njihovoj blizini koje mogu poremetiti vodni režim, mora se dobiti suglasnost mjerodavnog tijela.

2. UVJETI UREĐENJA PROSTORA ZA GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU / ŽUPANIJU

Članak 29.

Građevine od važnosti za Republiku Hrvatsku i Županiju - prometne, energetske, vodne, proizvodne, športske, građevine za gospodarenje s otpadom, nepokretna kulturna dobra, građevine javne i društvene namjene i građevine posebne namjene - grade se, dograđuju, nadograđuju i rekonstruiraju u skladu s posebnim propisima i urbanim pravilima ove odluke.

2.1. Građevine od važnosti za Republiku Hrvatsku

Članak 30.

Građevine od važnosti za Republiku Hrvatsku unutar obuhvata plana su sljedeće:

1. Prometne građevine s pripadajućim objektima i uređajima:

1.1. Cestovne građevine:

1.1.1. Autocesta (alternativno brza cesta)

1.2. Cestovne građevine s pripadajućim objektima i uređajima:

1.2.1. dionica Jadransko-Jonske autoceste (autocesta A1 Zagreb - Dubrovnik) (planirano),

1.2.2. spojne prometnice između Jadransko-Jonske autoceste i prometne mreže nižeg reda sa čvorova (planirano),

1.2.3. dionica brze ceste Dubrovnik (Osojnik) - Čilipi - Debeli Brijeg (planirano),

1.2.4. državne ceste:

1.2.4.1. postojeća državna cesta D8 od granice Grada Dubrovnika – zapad do čvora Ilijina glavica,

1.2.4.2. most preko Rijeke dubrovačke,

1.2.4.3. postojeća državna cesta D420, most preko Rijeke dubrovačke -Sustjepan – Luka Gruž.

1.2. Pomorske građevine:

1.2.1. luka osobitog (međunarodnog) gospodarskog značaja Gruž - putnička luka,

1.2.2. luka nautičkog turizma ACI marina Dubrovnik – Komolac,

1.2.3. luka nautičkog turizma Marina Gruž - Lapad (planirano),

2. Energetske građevine:

2.1. HE Ombla, snage 68,5 MW (planirano),

2.2. DV 220 kV DS HE Dubrovnik – TS Plat (planirano),

2.3. dalekovod 2x220 kV kV DS Plat - Pelješac - Nova Sela s podmorskom kabelskom dionicom ispod Malostonskog zaljeva, alternativno preko BiH (planirano),

3. Građevine za transport plina s pripadajućim objektima, uređajima i postrojenjima

3.1. Jonsko-jadranski plinovod, dionica: čvor Ploče - Dubrovnik - Prevlaka sa prijelazom ispod Malostonskog zaljeva, preko doline Neretve i BiH kod Neuma

4. Vodne građevine

4.1. Građevine za korištenje voda

4.1.1. vodoopskrbni sustav Dubrovnik

2.2. Građevine od važnosti za Županiju

Članak 31.

Građevine od važnosti za Županiju na području obuhvata ovog plana jesu:

1. Prometne građevine s pripadajućim objektima i uređajima

1.1. Pomorske građevine:

1.1.1. luke otvorene za javni promet županijskog značaja,

1.1.2. luke nautičkog turizma kapaciteta do 200 vezova,

1.1.3. brodogradilišna luka Mokošica (Grad Dubrovnik),

1.1.4. ribarska luka Sustjepan

2. Energetske građevine

2.1. Elektroenergetske građevine:

2.1.1. solarne elektrane (toplinske i fotonaponske),

2.1.2. dalekovod 2x110 kV DS HE ''Dubrovnik'' – Komolac,

2.1.3. dalekovod 2x110 kV Komolac - Ston (rekonstrukcija),

2.1.4. dalekovod D110 kV Trebinje – Komolac,

2.1.5. dalekovod 2x110 kV, uvod DS HE ''Dubrovnik'' - Komolac u TS ''Plat'' (planirano),

2.1.6. dalekovod 2x110 kV, uvod DS HE ''Dubrovnik'' - Komolac u TS ''Srđ'', alternativa s kabelskom dionicom 2x110 kV preko golf terena na Srđu (planirano),

2.1.7. podzemni kabel 110 kV K Srđ - Lapad (planirano),

2.1.8. podzemni kabel 110 kV K Komolac - Lapad (planirano),

2.1.9. podzemni kabel 2x110 kV, uvod D Komolac - Ston u TS ''Lapad'' (planirano),

2.1.10. podzemni kabel 2x110 kV K HE ''Ombla'' - Komolac (planirano),

2.1.11. TS 110/35 kV ''Komolac'',

2.1.12. TS 110/20(10) kV ''Srđ'' (planirano),

2.1.13. TS 110/20(10) kV ''Lapad'' (planirano).

3. Vodne građevine

3.1. vodoopskrbni sustav i sustav za odvodnju otpadnih voda Dubrovnika,

4. Regulacijske i zaštitne vodne građevine:

4.1. bujične građevine na području Srđa, Komolačke kotline, Mokošice, kao i na čitavom nizu manje značajnih kopnenih priobalnih bujica i bujica Elafita,

5. Građevine za transport plina s pripadajućim objektima, odnosno uređajima i postrojenjima:

5.1. visokotlačni distribucijski plinovodi,

6. Ostale građevine:

6.1. Opća bolnica Dubrovnik,

6.2. Sveučilište u Dubrovniku.

Članak 32.

Pri utvrđivanju koridora trasa brzih cesta i ostalih državnih cesta potrebno je:

1. gradnjom ne zauzimati područja zaštićenih ili evidentiranih spomenika i spomeničkih cjelina i arheoloških zona,

2. gradnjom ne zauzimati poljoprivredne površine u zaleđu, izgradnjom autoceste ne prekidati postojeću i planiranu cestovnu mrežu kojom se osigurava dostupnost svakom naselju,

3. riješiti odvodnju oborinskih voda zbog poroznosti krškog područja i zaštite izvorišta pitke vode (Palata, Ombla i niz lokalnih vrela),

4. u sklopu izrade stručne podloge u jedinstvenom postupku sagledati i rješenje trasa pristupnih cesta do gradskog i obalnog područja

5. na kartografskom prikazu 3.1. Promet ucrtane su 3 varijante vanjske prometne mreže iz Prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije koje se odnose na dionicu čvor Osojnik – čvor Brgat te će se pri projektiranju odrediti ona koja je tehnički i ekonomski najpovoljnija.

6. pri projektiranju brze ceste treba voditi računa da se očuvaju ljetnikovci Rijeke dubrovačke s pripadajućim vrtovima te stara trasa željeznice.

7. pri prolasku državne/brze ceste kroz naselje, oblikovati cestu kao gradsku, što znači obvezno predviđati nogostup odgovarajuće širine, javne rasvjete, oblikovati podzide, cestovne objekte, stepeništa i sl.).

Članak 33.

(1) Širine koridora/minimalnog poprečnog presjeka prometnica određene su u grafičkom dijelu Plana, na kartografskom prikazu 3.1. Promet, u mjerilu 1:5.000. Moguća su manja odstupanja od planirane trase koridora radi boljeg prilagođavanja trase ceste terenskim uvjetima. Akti za gradnju utvrđuju se na temelju stručne podloge za gradnju nove dionice ili rekonstrukcije postojećih dionica prometnica.

(2) U koridoru ceste je moguća gradnja građevina benzinskih postaja, odmorišta, vidikovaca i sl. koji neće ugrožavati sigurnost odvijanja prometa ni krajobrazne vrijednosti područja.

(3) Sve zahvate na terenu koji nastaju gradnjom ili rekonstrukcijom ceste (npr. usjeci i nasipi) potrebno je sanirati radi očuvanja krajobraza. Usjeke je potrebno izvesti u odgovarajućoj širini i uz primjenu mjera zaštite od odronjavanja kamenja i zemlje po kolniku ceste.

Članak 34.

Prilikom izradbe stručne podloge za izgradnju, rekonstrukciju i uređenje pomorskih građevina od državnog interesa, potrebno je:

1. Organizacijom prostora Luke Gruž kao putničke luke omogućiti;

1.1. razvitak Luke kao središta sa cjelovitim putničko-turističkim obilježjem, koje će prerasti u glavno turističko-trgovačko-prometno središte Grada Dubrovnika,

1.2. postići određenje Dubrovnika kao cjelogodišnje luke kružnih putovanja računajući na mogućnost proširenja turističke ponude,

1.3. uređenjem postojećih i gradnjom novih obala omogućiti operativnost za nesmetan pristan linijskih i brodova-hotela.

1.4. izgradnjom pratećih objekata i sadržaja omogućiti Luci pružanje usluge prihvata velikog broja putnika, uz opskrbu i servis brodova,

1.5. izgraditi trajektno pristanište na području Batahovine

1.6. osnivanje slobodne carinske zone

1.7. uređenje terminala javnog gradskog prijevoza i taksi stajališta

1.8. osiguranje parkirališnog prostora (garaže) i javnog parkirališta radi rasterećenja prometa u mirovanju kontaktnog područja te terminala javnog gradskog prijevoza,

1.9. izgradnju novih sadržaja i multifunkcionalnih prostora (tehnički muzej, izložbeno-prodajni prostori, trgovine, ugostiteljstvo)

1.10. osiguranje sadržaja za prihvat i sjecište svih vrsta prometa (cestovni, pomorski i zračni).

1.11. maksimalni koeficijent izgrađenosti područja iznosi 0,5, a minimalni postotak zelenila iznosi 10%.

1.12. proširenjem područja luke od Kaboge do početka odvojka za Sustjepan (u dužini od oko 500 m) omogućiti izgradnju pristana i RO/RO prometovanja te omogućiti manipulacije potrebne potrošačke robe

2. Nautičko-turistički centar (planirani maksimalni kapacitet 400 vezova):

2.1. potrebno cjelovito sagledavanje gruškog akvatorija, a ne samo zone Nautičko-turističkog centra,

2.2. pri planiranju pojedinih sadržaja na području gruškog akvatorija respektira se prirodna konfiguracija zaljeva i ograničena mogućnost manevra brodova, a što će se odrediti detaljnijim analizama i planom užeg područja

2.3. pri uređivanju ili rekonstrukciji pomorskih građevina respektirati krajobraznu i kulturno-povijesnu matricu prostora ta uvjete nadležnog konzervatorskog odjela, jer se radi o području oblikovno vrijedne urbane cjeline Dubrovnika.

2.4. prostor nautičko-turističkog centra ne smije se izdvajati ogradom od ostalog dijela naselja,

2.5. u kontaktnom obalnom dijelu unutar zone NTC-a planira se mogućnost oblikovanja obale u svrhu gradnje nužnih sadržaja marine. Veličina, položaj i način gradnje detaljnije će se odrediti prethodnim konzervatorskim uvjetima

3. ACI marina ''Dubrovnik'' - Komolac

3.1. kapacitet marine je 450 postojećih vezova u moru

3.2. planirano je proširenje obuhvata luke nautičkog turizma u moru, a navedeno proširenje obuhvaća prostor akvatorija unutar dopuštenih 10 ha

3.3. planira se rekonstrukcija ladanjskog kompleksa ''Sorkočević'' u turističko-ugostiteljski objekt visoke kategorije u skladu s posebnim uvjetima nadležnog konzervatorskog odjela

3.4. izgradnja pratećih komunalnih građevina (hangara, dogradnja za dizalicu i sl.)

Članak 35.

Pri izradbi stručne podloge za gradnju energetskih građevina potrebno je:

1. HE Ombla:

1.1. razraditi način korištenja prostora u funkciji gradnje HE (privremeni objekti), transporta u funkciji gradnje te način dispozicije materijala tijekom gradnje objekta,

1.2. osigurati mjere zaštite okoliša (flore i faune na području Viline špilje i rijeke Omble).

2. DV 2x220 Plat-Zagvozd

2.1. nakon izgradnje dalekovoda potrebno je dovesti okoliš i korištene prometnice u prijašnje stanje, obaviti kontrolna mjerenja utjecaja na druge građevine (metalni cjevovodi i ograde te komunikacijski vodovi).

Članak 36.

(1) Pri uređenju športsko-rekreacijskog centra s golfom na platou Srđa potrebno je zadovoljiti sljedeće uvjete:

1. površina namijenjena športsko-rekreacijskom centru s golf igralištem te pratećim sadržajima iznosi 310 ha,

2. ukupna tlocrtna bruto površina zatvorenih i natkrivenih građevina može iznositi najviše 10 % površine Športskih terena i sadržaja, koji športski tereni i sadržaji iznose maksimalno 40 % ukupnog obuhvata športsko-rekreacijskog centra,

3. najmanje 60% površine tog građevinskog područja mora biti uređeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo,

4. maksimalni smještajni kapacitet u okviru rekreacijskog centra s golfom iznosi 1200 kreveta,

5. Vodu za potrebe ŠRC-a GOLF na Srđu ( voda za potrebe navodnjavanja i rada za potrebe javne vodoopskrbe) osigurava Vodovod Dubrovnik d.o.o. iz vodozahvata Ombla i to u okviru količina koje su im odobrene Ugovorom o koncesiji. U tu svrhu potrebno je izraditi cjevovod od izvora do nove crpne stanice, tlačni cjevovod od nove crpne stanice do platoa Srđ te objekte za akumuliranje vode (vodospreme, umjetna jezera, akumulacije i sl.).

6. Jednako tako, potrebno je zaštititi postojeći kanal sa ukopanim vodospremama u hidrotehničkom tunelu’‘Srđ’‘ (osigurati vodonepropusnost kanala kroz sanaciju ili zacjevljenje) i po potrebi sanirati oblogu tunela. Sve predviđene zahvate potrebno je izvesti uz preciznu koordinaciju i odobrenje Vodovoda Dubrovnik d.o.o.

7. sustav odvodnje treba imati vlastiti sustav za pročišćavanje naprednog stupnja pročišćavanja s ponovnom upotrebom pročišćene vode za navodnjavanje golf terena. Također je pitanje fekalne i atmosferske odvodnje potrebno riješiti neovisno o sustavu javne odvodnje Grada u obliku zatvorenog sustava.

8. faze izgradnje infrastrukture moraju pratiti faze izgradnje svih navedenih sadržaja i biti usklađene s posebnim propisima u smislu zaštite prirode i okoliša.

9. izbjegavati raspršenu izgradnju po istaknutim reljefnim uzvisinama, obrisima i uzvišenjima te vrhovima jer to narušava krajobraznu sliku.

10. planirana izgradnja na platou Srđa ne smije narušiti prirodni krajobraz u vizurama cjeline povijesne jezgre Dubrovnika i njene neposredne okoline, odnosno ne smije biti vidljiva iz prostora obuhvaćenog zaštitom.

11. područje se uređuje tako da ni jedna građevina ne naruši prirodni krajobraz Srđa prema užem gradskom području, tj. ne smije biti vidljiva s obalne strane Grada.

(2) Trase i položaj ostalih ulica su načelni te je moguća njihova promjena u skladu s topografijom terena i tehnološkim zahtjevima u rješavanju golf igrališta i neće se smatrati izmjenom ovoga Plana.

Sustav svih cestovnih prometnica biti će detaljno definiran kroz izradu UPU-a predmetnog područja

(3) Detaljnija prostorna rješenja utvrdit će se planom užeg područja i prethodno donesenim Programom športa i rekreacije.

3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 37.

Građevine gospodarskih djelatnosti mogu se smjestiti na površinama gospodarske namjene tj. proizvodne namjene – I, poslovne namjene - K, ugostiteljsko-turističke namjene – T, mješovite, pretežno stambene namjene – M1 i mješovite, pretežno poslovne namjene – M2.

3.1 Posebno razgraničene zone - gospodarska namjena pretežno industrijska (I1) i pretežno obrtna (I2)

Članak 38.

(1) Pobrežje (I1, I2) - 14,3 ha

U okviru posebno izdvojene zone Pobrežje planirani su sljedeći sadržaji:

1. prerađivačko-proizvodni pogoni

2. obrtni sadržaji

3. veletrgovački i trgovački sadržaji

4. servisi, obrti i usluge

5. komunalni sadržaji

6. objekti infrastrukture

(2) Komolac – pekara (I1) - 0,23 ha

Unutar obuhvata zone predviđen je smještaj pekare.

(3) Uvjeti i način gradnje unutar obuhvata zona iz 1. i 2. stavka su:

1. građevna čestica za gradnju gospodarskih građevina mora se nalaziti uz sagrađenu javno-prometnu površinu, minimalne širine kolnika 5,5 metara, ili je za javno-prometnu površinu prethodno izdan akt o gradnji,

2. površina građevne čestice iznosi minimalno 800 m²;

3. širina građevne čestice ne može biti manja od 16,0 m

4. koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi maksimalno 0,4

5. visina gospodarskih građevina mora biti u skladu s namjenom i funkcijom građevine te tehnologijom proizvodnog procesa, ali ne više od 13,0 m (osim tehnološki uvjetovanih dijelova građevine, npr. dimnjaci);

6. najmanja udaljenost građevine od međa susjednih građevnih čestica iznosi H/2, a ne manje od 3,0 m

7. najmanje 20% površine građevne čestice mora biti hortikulturno uređeno, a uz rub obuhvata zone obvezno je osigurati pojas visokog zaštitnog zelenila minimalne širine 5,0 m,

8. do izgradnje sustava odvodnje otpadnih voda obvezna je izgradnja vlastite kanalizacijske mreže s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda,

9. minimalna udaljenost građevinskog pravca od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.

10. parkirne i garažne površine, kapaciteta sukladno normativima propisanim ovim Planom moraju biti osigurane na građevnoj čestici, ako se promet u mirovanju rješava podzemnim etažama iste se izuzimaju iz izračuna koeficijenta iskorištenosti (kis). Nadzemni dio garaže može se graditi na udaljenosti od minimalno 5 m od granice s javnom prometnom površinom i minimalno 1 m od granice sa susjednom česticom ako na čestici nema vrijednog postojećeg visokog zelenila, a na temelju posebnog elaborata vrednovanja postojeće vegetacije. Udaljenost podzemne etaže od javne prometnice može biti i manja od 5 m ako se zadovolje konstruktivni uvjeti i građevine i prometnice.

11. kroz izradu plana užeg područja za zonu Pobrežje, potrebno je definirati lokaciju reciklažnog dvorišta.

3.2. Posebno razgraničene zone- gospodarska namjena pretežno poslovna (K)

Članak 39.

(1) Građevine unutar gospodarske namjene - poslovne (K) grade se prema sljedećim uvjetima:

1. građevinska čestica za gradnju gospodarskih građevina mora se nalaziti uz sagrađenu javno-prometnu površinu, kolnika najmanje širine 5,5 metara, ili je za javno-prometnu površinu prethodno izdan akt o gradnji,

2. veličina građevinske čestice ne može biti manja od 800 m²,

3. širina građevinske čestice ne može biti manja od 16,0 m

4. koeficijent Izgrađenost građevinske čestice iznosi najviše 0,4

5. visina gospodarskih građevina od najniže točke uređenog terena uz građevinu do vijenca građevine mora biti u skladu s namjenom i funkcijom građevine te tehnologijom proizvodnog procesa, ali ne više od 13,0 m (osim tehnološki uvjetovanih dijelova građevine, npr. dimnjaci);

6. najmanja udaljenost građevine od međa susjednih građevnih čestica iznosi H/2 visine zabata. Ako je polovica visine zabata manja od 3,0 m, najmanja udaljenost do međe susjedne građevne čestice iznosi najmanje 3,0 m;

7. najmanje 20% površine građevinske čestice mora biti hortikulturno uređeno a uz rub obuhvata zone obvezno je osigurati pojas zaštitnog zelenila minimalne širine 5,0 m,

8. do izgradnje sustava odvodnje otpadnih voda obvezna je izgradnja vlastite kanalizacijske mreže s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda,

9. minimalna udaljenost građevinskog pravca od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.

(2) Rekonstrukcija (dogradnja i nadogradnja) postojećih građevina i gradnja zamjenskih građevina u zonama gospodarske pretežno poslovnedjelatnosti čija je namjena sukladna planiranoj namjeni moguća je uz sljedeće uvjete:

1. min. udaljenost rekonstruirane ili zamjenske građevine od granice građevne čestice treba biti 4,0 m,

2. brutto građevinska površina može se povećati za max. 30% postojeće na građevnim česticama min. površine 600 m²,

3. koeficijenti izgrađenosti i iskorištenosti ne smiju prijeći max. dopuštene za novu gradnju.

Članak 40.

(1) Zone gospodarske namjene – poslovne, izvan užeg urbanog područja grada jesu:

Naziv	Lokalitet	Namjena	Površina (ha)	Postojeće / planirano
Petrovo selo	Petrovo selo	I2, K1, K2, K3	3,50	planirano
Komolac	Komolac-Podgaj	K1, K2, K3	8,90	postojeće
Brodogradilište Mokošica	Rt Žalo	K1, K3	1,40	postojeće
Poslovna zone Komolac	sjeverozapadno od bivše D8	K2	0,70	postojeće
Komunalna zona na Žarkovici	Žarkovica	K3	0,95	planirano
Komunalno servisna zona kraj Opće bolnice Dubrovnik	kraj Opće bolnice Dubrovnik	K3	0,51	planirano
Komunalno-servisna zona Komolac	Komolac	K3	1,68	planirano

(2) Petrovo Selo (I2, K1, K2, K3) – 3,5 ha

U okviru zone planirani su sljedeći sadržaji:

1. servisi, skladišta, obrti, usluge,

2. veletrgovine,

3. komunalni,

4. infrastrukturni objekti,

(3) Komolac (I1, K1,K2,K3) – 8,9 ha

U okviru posebno izdvojene zone Komolac planiraju se sadržaji sukladno odredbama članka 14. ovog Plana, a koja se odnose na predmetne namjene.

(4) Brodogradilište Mokošica (K1,K3) – 1,4 ha

U okviru posebno izdvojene zone brodogradilišta Mokošica planirani su sadržaji:

1. poslovni i uslužni,

2. obrtni,

3. servisi, obrti i usluge

4. ugostiteljski,

5. infrastrukturni objekti

6. pumpna stanica za brodove

(5) Poslovna zone Komolac (zona sjeverozapadno od bivše D8) - K2

U okviru posebno izdvojenih, pretežito trgovačkih zona, planirani su sljedeći sadržaji:

1. trgovački,

2. poslovni i uslužni

3. ugostiteljski,

4. komunalno-servisni,

5. infrastrukturni objekti

(6) Komunalna zona na Žarkovici – K3 – 0,95 ha

U okviru posebno izdvojene komunalne zone planirani su sadržaji:

1. sklonište za životinje,

2. higijenski servis sa hotelom za životinje

(7) Komunalno servisna zona kraj Opće bolnice Dubrovnik (K3) – 0,51 ha

U okviru posebno izdvojene komunalno servisne zone planirani su prostori za smještaj Hrvatske gorske službe spašavanja (HGSS) – Stanice Dubrovnik, a prema sljedećim uvjetima:

1. maksimalna katnost Po+Pr+1+Pk,

2. maksimalna bruto razvijena površina (BRP) građevine iznosi 800m²,

3. obvezno krajobrazno uređenje cijele zone.

(8) Komunalno servisna zona Komolac (K3) – 1,68 ha

U okviru posebno izdvojene komunalno servisne zone planirani su sadržaji:

1. gradski komunalni servisi i njihova uprava, garaže, parkirališta i slično, - čija je realizacija prioritetna u okviru ove zone

2. objekt za kondicioniranje pitke vode,

3. punionica,

4. poslovni objekti.

5. maksimalni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,6,

6. maksimalni koeficijent iskorištenosti iznosi 2,6.

7. maksimalna katnost prema uvjetima za srednju gradnju

8. parkiranje za cijelu zonu ce se djelomično riješiti u sklopu izgradnje nove garaže na sjeveru obuhvata, a djelomično na samim parcelama.

9. zatvoreni prostori od oko 12.500 m² GBP (gradski komunalni servisi sa garažom zacca 95 parkirališta osobnih vozila, javna vatrogasna postaja, objekt za pročišćivač, punionica, poslovni objekt, prateći sadržaji),

10. otvoreni prostori: parkirališta za cca 40 osobnih vozila i potrebnih vatrogasnih vozila.

Posebno razgraničene gospodarske zone (K1,K2,K3,K4) u na području grada

Dubrovnika od Orsule do Kantafiga

Članak 41.

(1) U okviru posebno razgraničenih gospodarskih zona K1-pretežito uslužna, K2 –pretežito trgovačka, K3 – komunalno servisna, K4 garažno poslovne građevine na užem urbanom području grada Dubrovnika od Orsule do Kantafiga planirani su sljedeći sadržaji:

1. izložbeno-prodajni saloni,

2. poslovni, uslužni i društveni,

3. obrtni,

4. trgovine,

5. prometne građevine, garažno poslovne građevine,

6. gradski komunalni servisi,

7. građevine za malo poduzetništvo,

8. stambeni i turistički sadržaji, maksimalno 40% građevinske (bruto) površine

9. infrastrukturni objekti

(2) Građevine iz prethodnog stavka trebaju se graditi prema uvjetima:

1. djelatnost koja se u njima obavlja ne smije ugrožavati okoliš,

2. građevinska čestica za gradnju gospodarskih građevina mora se nalaziti uz sagrađenu javno-prometnu površinu, kolnika širine najmanje 5,5 metara, ili je za javno prometnu površinu prethodno izdan akt o gradnji,

3. najmanja veličina građevinske čestice iznosi 800 m²;

4. najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi 0,4, ako urbanim pravilima nije propisan veći koeficijent

5. najveći koeficijent iskorištenosti iznosi 2,0 za izložbeno-prodajne salone, poslovne i uslužne sadržaje, 3,5 za garažno poslovne građevine (ako urbanim pravilima nije propisan veći koeficijent iskorištenosti), 1,0 za zanatske i trgovačke sadržaje servise, obrte i usluge te ostale sadržaje.

6. najmanja udaljenost građevine od međa susjednih građevnih čestica iznosi H/2, a ne manje od 3,0 m.

7. najmanja udaljenost građevine od javno-prometne površine iznosi 5,0 m,

8. najmanje 20% površine građevne čestice mora biti hortikulturno uređeno,

9. minimalna udaljenost građevinskog pravca od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.

(3) Rekonstukcija (dogradnja i nadogradnja) postojećih građevina i gradnja zamjenskih građevina u zonama gospodarske pretežito poslovne čija je namjena sukladna planiranoj namjeni, moguća je pod sljedećim uvjetima:

1. min. udaljenost rekonstruirane ili zamjenske građevine od granice građevne čestice treba biti 4,0 m,

2. brutto građevinska površina može se povećati za max. 30% postojeće na građevnim česticama min. površine 600 m²,

3. koeficijent izgrađenosti i i iskorištenosti mogu biti veći 10% od max. dopuštene za novu gradnju.

3. Posebno razgraničene zone - gospodarska namjena pretežito turistička (T)

Članak 42.

Građevinsko područje izdvojene namjene izvan naselja - Turističko naselje Bosanka (T2) – sjever – obuhvata 10 ha

(1) Za ugostiteljsko turističku zonu na području Bosanke određuju se ovi uvjeti:

1. maksimalni kapacitet zone iznosi 800 kreveta,

2. minimalna veličina građevne čestice iznosi 1.500 m²,

3. maksimalni koeficijent izgrađenosti građevinske čestice iznosi 0,2,

4. maksimalni koeficijent iskorištenosti građevinske čestice iznosi 0,6,

5. maksimalna je visina građevine podrum ili suteren i dvije nadzemne etaže - dakle najviše 8,0m mjereno od najniže točke uređenog terena uz građevinu do vijenca građevine

6. najmanje 40% građevinske čestice treba biti hortikulturno uređeno,

7. obvezno je planirati pristupnu prometnicu minimalne širine kolnika 6,0 m, a interne prometnice minimalne širine 5,5 m,

8. parkirne i garažne površine, kapaciteta sukladno normativima propisanim ovim Planom moraju biti osigurane na građevnoj čestici, ako se promet u mirovanju rješava podzemnim etažama iste se izuzimaju iz izračuna koeficijenta iskorištenosti (kis). Nadzemni dio garaže može se graditi na udaljenosti od minimalno 5 m od granice s javnom prometnom površinom i minimalno 1 m od granice sa susjednom česticom ako na čestici nema vrijednog postojećeg visokog zelenila, a na temelju posebnog elaborata vrednovanja postojeće vegetacije. Udaljenost podzemne etaže od javne prometnice može biti i manja od 5 m ako se zadovolje konstruktivni uvjeti i građevine i prometnice.

9. površine za izgradnju pratećih sadržaja (ugostiteljskih, zabavnih, športsko rekreacijskih i dr.) moraju iznositi minimalno 30% površine zahvata.

(2) Ako se u sklopu turističkog naselja planira gradnja hotela obvezni su sljedeći uvjeti:

1. minimalna je veličina građevinske čestice 2.000 m²

2. maksimalni koeficijent izgrađenost građevne čestice iznosi 0,3

3. maksimalni je koeficijent iskorištenosti 0,8

4. maksimalna visina građevina iznosi Po(S) + P+3 (podrum ili suteren, prizemlje, tri kata, odnosno najviše 13,0 m mjereno od najniže točke uređenog terena uz građevinu do vijenca građevine),

5. obvezno je planirati pristupnu prometnicu minimalne širine kolnika 6,0 m, a interne prometnice minimalne širine 5,5 m.

6. parkirne i garažne površine, kapaciteta sukladno normativima propisanim ovim Planom moraju biti osigurane na građevnoj čestici, ako se promet u mirovanju rješava podzemnim etažama iste se izuzimaju iz izračuna koeficijenta iskorištenosti (kis). Nadzemni dio garaže može se graditi na udaljenosti od minimalno 5 m od granice s javnom prometnom površinom i minimalno 1 m od granice sa susjednom česticom ako na čestici nema vrijednog postojećeg visokog zelenila, a na temelju posebnog elaborata vrednovanja postojeće vegetacije. Udaljenost podzemne etaže od javne prometnice može biti i manja od 5 m ako se zadovolje konstruktivni uvjeti i građevine i prometnice.

Građevinsko područje izdvojene namjene izvan naselja - Turističko naselje Bosanka (T2) – jug – obuhvata 10 ha

(3) Za ugostiteljsko turističku zonu na području Bosanke određuju se ovi uvjeti:

1. maksimalni kapacitet zone iznosi 800 kreveta

2. minimalna veličina građevinske čestice iznosi 1.500 m²

3. maksimalni koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi 0,2,

4. maksimalni koeficijent iskorištenosti građevinske čestice iznosi 0,6,

5. maksimalna je visina građevine podrum ili suteren i dvije nadzemne etaže -odnosno najviše 8,0 m mjereno od najniže točke uređenog terena uz građevinu do vijenca građevine

6. najmanje 40% građevinske čestice treba biti hortikulturno uređeno,

7. obvezno je planirati pristupnu prometnicu minimalne širine kolnika 6,0 m, a interne prometnice minimalne širine 5,5 m,

9. površine za izgradnju pratećih sadržaja (ugostiteljskih, zabavnih, športsko rekreacijskih i dr.) moraju iznositi minimalno 30% površine zahvata.

(4) Ukoliko se u sklopu turističkog naselja planira gradnja hotela primjenjuju se sljedeći uvjeti:

1. minimalna je veličina građevinske čestice 2.000 m² ,

2. maksimalni je koeficijent izgrađenost građevinske čestice 0,3,

3. maksimalni je koeficijent iskorištenosti 1,0,

4. maksimalna je visina građevina Po(S)+ P+3 (podrum ili suteren, prizemlje, tri kata), odnosno najviše 13,0 m mjereno od najniže točke uređenog terena uz građevinu do vijenca građevine,

5. obvezno je planirati pristupnu prometnicu minimalne širine kolnika 6,0 m, a interne prometnice minimalne širine 5,5 m,

(5) Detaljni uvjeti za predmetne zone ugostiteljsko-turističke namjene na području Bosanke odrediti će se kroz izradu plana užeg područja.

3.4. Posebno razgraničene gospodarske zone (T1,T2) na području grada Dubrovnika od Orsule do Kantafiga

Članak 43.

(1) Gospodarske – ugostiteljsko turističke zone (T1-hotelski kompleksi, T2–turistička naselja) na užem urbanom području od Orsule do Kantafiga uređuju se gradnjom novih ugostiteljsko turističkih građevina i pratećih sadržaja te zamjenom, dogradnjom ili nadogradnjom postojećih građevina.

(2) Izgrađene ugostiteljsko turističke zone mogu se rekonstruirati radi povećanja kvalitete ponude (smještajnih kapaciteta i pratećih sadržaja; športsko rekreacijski sadržaji, ugostiteljski objekti, objekti za zabavu, uređenje otvorenih prostora, bazena, kupališta, parkirališta ili garaža i sl.) prema sljedećim uvjetima:

1. prilikom rekonstrukcije, dogradnje, nadogradnje i gradnje zamjenskih građevina u sklopu postojećih (izgrađenih) turističkih zona obvezno je poštivati kriterij zadržavanja postojeće udaljenosti od morske obale u kojem je zabranjena bilo kakva nova gradnja, osim uređenja kupališta, bazena, ugostiteljskih objekata, šetnica, odmorišta, parkova i ostalih uređenih zelenih površina.

2. nije dopuštena prenamjena zona i građevina ugostiteljsko-turističke namjene (T1-hotel, T2- turističko naselje) u stambenu/mješovitu namjenu, to jest u višeapartmanske ili višestambene objekte

3. u okviru izgrađenih ugostiteljsko-turističkih zona za zaštićene građevine i povijesne vrtove, u svrhu rekonstrukcije, zamjene, dogradnje i nadogradnje, potrebno je ishoditi konzervatorske uvjete

4. postojeći koeficijent izgrađenosti moguće je povećati samo ako je zadovoljena minimalna udaljenost od susjedne građevinske čestice od 4,0 m

5. postojeće građevine visine do S+P+4+Pk ne mogu se nadograđivati

6. koeficijent iskorištenosti (kis) moguće je povećati za 1-1,5, ako postojeći koeficijent izgrađenosti (kig) nije veći od 0,7

7. parkirne i garažne površine, kapaciteta sukladno normativima propisanim ovim Planom moraju biti osigurane na građevnoj čestici, ako se promet u mirovanju rješava podzemnim etažama iste se izuzimaju iz izračuna koeficijenta iskorištenosti (kis). Nadzemni dio garaže može se graditi na udaljenosti od minimalno 5 m od granice s javnom prometnom površinom i minimalno 1 m od granice sa susjednom česticom ako na čestici nema vrijednog postojećeg visokog zelenila, a na temelju posebnog elaborata vrednovanja postojeće vegetacije. Udaljenost podzemne etaže od javne prometnice može biti i manja od 5 m ako se zadovolje konstruktivni uvjeti i građevine i prometnice.

(3) Odredbe ovog članka se primjenjuju ukoliko urbanim pravilima nisu propisani posebni uvjeti.

(4) Gospodarske zone ugostiteljsko-turističke namjene (T1- hotelski kompleksi, T2 –turistička naselja) unutar naselja, na užem urbanom području od Orsule do Kantafiga jesu:

Naziv	Lokalitet	Namjena	Koeficijent izgrađenosti (kig)	Koeficijent iskorištenosti (kis)	Kapacitet smještaja	Postojeće/ planirano
Hoteli Valamar	Babin kuk	T1	uvjeti se određuju sukladno ovom Planu odnosno eventualnim izmjenama i dopunama prostornog plana užeg područja			postojeće
Hoteli Valamar	Babin kuk	T2	uvjeti se određuju sukladno ovom Planu odnosno eventualnim izmjenama i dopunama prostornog plana užeg područja			planirano
Hoteli Importanne Resort	Babin kuk	T1	uvjeti se određuju sukladno ovom Planu odnosno eventualnim izmjenama i dopunama prostornog plana užeg područja			postojeće
Hotel More	Babin kuk	T1	uvjeti se određuju sukladno ovom Planu odnosno eventualnim izmjenama i dopunama prostornog plana užeg područja			postojeće
Hoteli Maestral	Lapad	T1	post	post	964	postojeće
Hotel Palace	Lapad	T1	post	post	631	postojeće
Hotel Vis 2	Lapad	T1	post	post	--	postojeće
Hotel Kompas	Lapad	T1	post	post	223	postojeće
Hotel Jadran	Lapad	T1	post	post	--	postojeće
Hotel Vila Wolf	Lapad	T1	post	post	15	postojeće
Hotel Park	Lapad	T1	post	post	488	postojeće
Hotel Vila Rasica¹	Lapad	T2	post	post	238	postojeće
Hotel Sumratin	Lapad	T1	post	post	94	postojeće
Hotel Zagreb	Lapad	T1	post	post	48	postojeće
Hotel Kazbek¹	Lapad	T1	uvjeti se određuju sukladno planu užeg područja			postojeće
Hotel Lapad¹	Lapad	T1	uvjeti se određuju sukladno planu užeg područja			postojeće
Hotel Lero	Montovjerna	T1	post	post	310	postojeće
Hotel Bellevue	Montovjerna	T1	post	post	196	postojeće
Hotel Petka	Gruž	T1	post	post	200	postojeće
Hotel Imperial¹	Pile	T1	post	post	296	postojeće
Hotel Rixos Libertas	Gospino polje	T1	post	post	508	postojeće
Adriatic Luxury hoteli: Excelsior, Argentina, Orsula¹	Ploče	T1	post	post	654	postojeće
Hotel Vila Dubrovnik¹	Ploče	T1	post	post	112	postojeće
Hotel Belvedere	Orsula	T1	uvjeti se određuju sukladno planu užeg područja			postojeće
Hotel Ivka	Lapad	T1	0,60*	post	144	postojeće
Hotel Adria	Gruž	T1	post	post	--	postojeće
Hotel Pucic Palace¹	Stara jezgra	T1	Nalazi se u zoni povijesne jezgre		38	postojeće

¹ nije dopušteno proširenje i dogradnja. Za svaku planiranu obnovu i rekonstrukciju potrebno odobrenje konzervatorskog odjela.

* Postojeće veličine.

(5) Unutar zone ''Mali Stradun'' moguća je rekonstrukcija postojećih građevina poslovne, ugostiteljsko turističke, uslužne i sl. namjene uz poštivanje sljedećih urbanističkih parametara:

1. zadržava se postojeći kig,

2. moguća je nadogradnja u svrhu poboljšanja kvalitete usluge do katnosti S+P+1+Pk.

3. obvezno je provođenje arhitektonsko-urbanističkog natječaja za cjelinu.

Članak 43a.

(1) U sklopu postojećeg hotelskog kompleksa ''Neptun'' radi podizanja kategorije hotela i usluga planira se rekonstrukcija i dogradnja postojećih hotela koja obuhvaća:

1. izgradnju novog smještajnog objekta kapaciteta do 140 ležajeva sjeverozapadno od hotela Neptun, s podzemnom garažom i pratećim sadržajima,

2. izgradnju otvorenih bazena koji se nalaze u kupališnoj zoni R3, a koji su sastavni dio hotelskog kompleksa ''Neptun''.

3. izgradnja kongresne dvorane i wellness centra u sklopu objekata jugoistočno od hotela Neptun (depadansa) unutar zone.

(2) Planirani zahvati izvode se prema uvjetima propisanima urbanim pravilima za ovu zonu (članak 110., točka 2.13.)

Članak 43b.

Na zasebnoj čestici zapadno od postojećeg hotela More predviđa se gradnja depadansa postojećeg hotela ili novi hotel kapaciteta do 80 kreveta. U sklopu planirane građevine će se osim smještajnih kapaciteta smjestiti i podzemna garaža za cijelu zonu te ostali prateći sadržaj.

Članak 43c.

Za hotel Berkeley se dozvoljava nadogradnja jedne etaže na postojeći objekt ugostiteljsko-turističke namjene, bez povećanja kig-a i uz zadržavanje postojeće udaljenosti od granica čestice.

Članak 44.

(1) Planirano turističko naselje - T2 na Babinom Kuku obuhvata 13,8 ha namijenjeno je gradnji ugostiteljsko-turističkih građevina (vila u zelenilu) i manjih hotela (kao slobodnostojećih, dvojnih ili skupnih građevina) sa bazenima, teniskim terenima i sl.

(2) Uvjeti za zonu su sljedeći:

1. maksimalni je kapacitet zone 830 kreveta,

2. minimalna je veličina građevne čestice 800 m²,

3. najmanje 50% zone treba biti u funkciji otvorenih, zelenih i rekreacijskih površina,

4. maksimalni koeficijent izgrađenost građevinske čestice iznosi 0,3

5. maksimalna visina građevina iznosi Po(S)+ P+2+Pk (podrum ili suteren, prizemlje, dva kata i potkrovlje), to jest najviše 13,0 m mjereno od najniže točke uređenog terena uz građevinu do vijenca građevine

6. obvezno je planirati pristupnu prometnicu minimalne širine kolnika 6,0 m, a interne prometnice minimalne širine 5,5 m.

(3) Ako se u sklopu turističkog naselja planira gradnja hotela obvezni su sljedeći uvjeti:

1. minimalna veličina građevinske čestice iznosi 1.500 m²,

2. maksimalni koeficijent izgrađenost građevinske čestice iznosi 0,3,

3. maksimalna visina građevina iznosi Po(S)+ P+4+Pk (podrum ili suteren, prizemlje, četiri kata i potkrovlje), to jest najviše 19,0 m mjereno od najniže točke uređenog terena uz građevinu do vijenca građevine

Članak 44a.

(1) Postojeće zone ugostiteljsko-turističke namjene – hoteli (T1) mogu se sukladno mogućnostima na terenu i posebnim propisima proširivati i rekonstruirati (dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl.) uz uvjet da se zadržava postojeća gustoća korištenja. Navedeno je moguće u svrhu postizanja poboljšanja u poslovanju (''tehnološkom procesu'') što može podrazumijevati i podizanje kvalitete na usluge više kategorije, a kako je regulirano posebnim propisima.

(2) Obustavlja se od primjene.

3.5. Uvjeti smještaja gospodarskih građevina u mješovitim zonama (M1–pretežno stambenim i M2-pretežno poslovnim)

Članak 45.

Ako se u mješovitim zonama grade građevine komplementarne osnovnoj namjeni kao što su uslužni i proizvodni obrti, servisni, trgovački, komunalni i sl. sadržaji, obvezni se sljedeći uvjeti:

1. minimalna je veličina građevinske čestice 400 m² a maksimalna 800 m²,

2. maksimalni je koeficijent izgrađenosti 0,3,

3. maksimalni je koeficijent iskorištenosti 1,0,

4. djelatnost koja se u njima obavlja ne smije ugrožavati okoliš,

5. građevna čestica za gradnju gospodarskih građevina mora se nalaziti uz sagrađenu javno-prometnu površinu, kolnika najmanje širine 5,5 metara, ili je za javno-prometnu površinu prethodno izdan akt o gradnji

6. najmanja udaljenost građevine od međa susjednih građevnih čestica iznosi H/2 (H= visina građevine mjereno od najniže točke uređenog terena uz građevinu do vijenca građevine), ali ne manje od 3,0 m

7. najmanje 40% površine građevinske čestice mora biti hortikulturno uređeno,

8. parkiranje vozila mora se rješavati na građevnoj čestici prema normativima propisanim u članku 72.

Članak 45a.

(1) Rekonstrukcija postojećih gospodarskih građevina u zonama M1 i M2 kojima je namjena sukladna planiranoj namjeni, a veličina čestice manja od propisane člankom 45. ove Odluke, moguća je uz poštivanje maksimalno propisanih koeficijenata izgrađenosti i iskorištenosti i minimalne udaljenosti od susjednih međa.

(2) Rekonstrukcija postojećih gospodarskih građevina, kojima je namjena sukladna planiranoj namjeni, a veličina čestice je veća od one propisane člankom 45. odredbi za provođenje, moguća je tako da maksimalni kig i kis budu određeni za površinu građevne čestice koja je propisana člankom 45. bez uvjetovanja parcelacije te čestice koja je već definirana građevnom dozvolom ili na drugi zakonski način (npr. rješenje o zemljištu za redovitu upotrebu građevine i dr.).

Članak 46.

Ukoliko se u mješovitim zonama namijenjenim pretežito stanovanju (M1) te pretežito poslovnim zonama (M2) grade gospodarske građevine namijenjene turizmu i ugostiteljstvu, kao što su manji hoteli s pratećim ugostiteljskim sadržajima, vrijede sljedeći uvjeti:

1. minimalna je veličina građevne čestice 1.000 m². Maksimalna veličina čestice se ne propisuje, ali se maksimalne vrijednosti koeficijenata izgrađenosti i iskorištenosti izračunavaju na veličinu parcele od 3.000 m².

2. maksimalni je koeficijent izgrađenosti 0,4

3. maksimalni je koeficijent iskorištenosti 1,5

4. građevinska čestica za gradnju gospodarskih građevina mora se nalaziti uz sagrađenu javno-prometnu površinu, kolnika širine najmanje 5,5 metara,

5. najmanja udaljenost građevine od međa susjednih građevnih čestica iznosi H/2, a ne manje od 3,0 m.

6. najmanje 30% površine građevinske čestice mora biti hortikulturno uređeno,

7. parkiranje vozila mora se rješavati na građevnoj čestici prema normativima propisanim u članku 72.

3.6. Gradnja izvan granica građevinskog područja

Članak 46a.

(1) Građenje izvan građevinskog područja mora biti uklopljeno u krajobraz tako da se:

1. očuva kvaliteta i cjelovitost poljodjelskoga zemljišta i šuma,

2. očuva prirodni prostor pogodan za rekreaciju, a gospodarska namjena usmjeri na predjele koji nisu pogodni za rekreaciju,

3. očuvaju kvalitetni i vrijedni vidici,

4. sukladno posebnim propisima riješi odvodnja, pročišćavanje otpadnih voda i zbrinjavanje otpada.

(2) Izvan granica građevinskog područja naselja, a u okviru zaštićenog obalnog područja, moguća je gradnja građevina za potrebe prijavljenog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu, obrta registriranog za obavljanje poljoprivrede ili pravne osobe registrirane za obavljanje poljoprivrede poštujući sljedeće uvjete:

1. minimalna površina parcele 3 ha,

2. udaljenost od obalne crte najmanje 100 m

3. može imati prizemlje (P) do 400 m² građevinske (bruto) površine i najveće visine do 5 m (mjereno uz pročelje građevine od najniže točke konačno zaravnanog i uređenog terena do gornjeg ruba krovnog vijenca) i/ili potpuno ukopan podrum (Po) do 1.000 m² građevinske (bruto) površine.

(3) Izvan granica građevinskog područja naselja, a izvan zaštićenog obalnog područja, moguća je gradnja građevina za potrebe prijavljenog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu, obrta registriranog za obavljanje poljoprivrede ili pravne osobe registrirane za obavljanje poljoprivrede poštujući sljedeće uvjete:

1. minimalna površina parcele iznosi 1 ha

2. mogu se izgraditi građevine do ukupne građevinske bruto površine do 300 m² i najveće visine do 5 m (mjereno uz pročelje građevine od najniže točke konačno zaravnanog i uređenog terena do gornjeg ruba krovnog vijenca) i/ili potpuno ukopan podrum (Po) do 600 m² građevinske (bruto) površine.

(4) Izvan zaštićenog obalnog područja, u funkciji poljoprivredne proizvodnje (spremište i obrada poljoprivrednih proizvoda) može se graditi i gospodarska građevina kao dio sklopa sa stambenom građevinom, ili kao zasebna građevina, najveće tlocrtne bruto površine do 150 m² i najveće visine suteren ili podrum, prizemlje i krov, tj. najveće visine do 5 m (mjereno uz pročelje građevine od najniže točke konačno zaravnanog i uređenog terena do gornjeg ruba krovnog vijenca).

(5) Čestica treba imati prilazni put i vodu za natapanje, riješeno prema lokalnim prilikama te električnu energiju.

(6) Građevine iz stavaka 2. i 3. ovoga članka moraju se graditi izvan:

1. koridora prometnica prikazanih na kartografskom prikazu 3.1. u mjerilu 1: 5.000.

2. područja posebnih uvjeta korištenja
– prirodna baština prikazanih na kartografskom prikazu 4.1. u mjerilu 1:10.000.

3. područja posebnih uvjeta korištenja
– graditeljska baština prikazanih na kartografskom prikazu 4.2. u mjerilu 1:10.000.

(7) Izvan granica građevinskog područja naselja i izvan ZOP-a moguća je gradnja Športsko-rekreacijskih igrališta na otvorenom s pratećim zgradama.

(8) Rekreacijsko igralište koje služi za paintball se može izgraditi tako da se svi zahvati uređenja terena (pristup, pješačke staze, zakloni, prepreke i drugi rekviziti i oprema za paintball) moraju uklopiti u postojeću konfiguraciju terena. Oprema i rekviziti moraju biti mobilni, montažno – demontažni te uklopljeni u karakteristike krajobraza. Prateća zgrada može biti maksimalne površine 100 m² visine prizemlja te treba biti locirana na krajobrazno neeksponiranom dijelu zone.

(9) Radi poticanja poljodjelske proizvodnje, izvan granica građevinskog područja naselja i izvan ZOP-a, na poljoprivrednom zemljištu najmanje površine od 1.000 m² omogućuje se gradnja građevina za vlastite gospodarske potrebe. Građevina za vlastite gospodarske potrebe može se graditi kao prizemnica najveće građevinske (bruto) površine do 30 m². Sljeme krova mora biti usporedno s dužom stranicom građevine i obvezno usporedno sa slojnicama terena. Postojeće građevine za vlastite gospodarske potrebe izgrađene na zemljištu manje površine od površine određene u stavku 1. ovog članka, ne mogu povećavati tlocrtnu površinu.

(10) Građevina za vlastite gospodarske potrebe mora biti građena tako da:

1. bude smještena na najmanje plodnom, tj. neplodnom dijelu poljodjelskog zemljišta,

2. treba rabiti lokalne materijale (kamen) i treba biti izgrađeno po uzoru na tradicijsku gradnju,

3. visina do vijenca ne može biti veća od 2,40 m.

4. Uvjeti smještaja GRAĐEVINA JAVNIH I društvenih djelatnosti

Članak 47.

(1) U Generalnom planu su osigurani prostorni uvjeti smještaja i razvitka sustava javnih i

društvenih djelatnosti:

1. predškolskih ustanova, osnovnih, srednjih škola i visokoškolskih institucija,

2. znanstvenih institucija, građevina kulture i športa,

3. zdravstvenih i socijalnih ustanova,

4. vjerskih građevina,

5. uprave i sudstva

(2) Vrsta i broj građevina javnih i društvenih djelatnosti određuju se mrežom građevina za svaku djelatnost na osnovi posebnih zakona i standarda.

(3) Mreža javnih i društvenih djelatnosti prikazana je na kartografskom prikazu br. 2. ‘‘Mreža društvenih i gospodarskih djelatnosti’‘, 1:10.000.

(4) Javne i društvene sadržaje moguće je smjestiti na površinama javne i društvene(D), stambene (S), mješovite (M) i poslovne (K) namjene sukladno odredbama ovog Plana za odnosnu namjenu.

(5) U zonama javnih i društvenih sadržaja kao i u mješovitim, pretežito stambenim zonama M1 i pretežito poslovnim zonama M2 određeni su normativi za razvoj mreže predškolskih, osnovnih i srednjoškolskih ustanova.

(6) Potrebe za predškolskim ustanovama i osnovnim školama određuju se na temelju pretpostavljenog udjela djece u ukupnom stanovništvu i to:

1. za predškolske ustanove 8%, s tim da je obuhvat djece u predškolskim ustanovama oko 60%,

2. za osnovne škole 10%, obuhvat djece u školama 100%

(7) Pri projektiranju i gradnji predškolskih ustanova primjenjuju se posebni propisi i pedagoški standardi Republike Hrvatske te uzimajući u obzir lokalne uvjete.

(8) Pri projektiranju i gradnji osnovnih škola primjenjuju se posebni propisi i pedagoški standardi Republike Hrvatske te uzimajući u obzir lokalne uvjete.

(9) Pri određivanju lokacija u pretežno mješovitim zonama (M1 i M2) mora se osigurati dostupnost prilaza i prijevoza i njihova sigurnost. Pješački put korisnika od stanovanja do predškolske/školske ustanove ne smije biti prekidan jakim (glavnim) gradskim prometnicama.

(10) Dvorišta i vrtovi kao pripadajući dijelovi zona javne i društvene namjene moraju biti dostupni građanima izuzev za građevine za koje posebni propisi daju posebne uvjete (vrtići, škole i sl.).

Javna i društvena namjena -D

(11) Pod javnom i društvenom namjenom s oznakom D podrazumijeva se mogućnost smještaja raznih javnih i društvenih sadržaja tj. upravnih i socijalnih sadržaja, sadržaja visokog učilišta te osobito kulturnih sadržaja.

Uprava i sudstvo D1

(12) Ove institucije obuhvaćaju sudove, administrativna sjedišta gradskog, županijskog i državnog značaja, političke stranke i organizacije, sindikate i sl.

(13) Smještaj građevina za upravu i sudstvo moguć je i u područjima mješovitih sadržaja.

Socijalna skrb – D2

(14) Ustanove za socijalnu skrb obuhvaćaju skrb za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi, djecu s poremećajima u ponašanju, osobe s tjelesnim i mentalnim oštećenjima, za starije i nemoćne osobe, za psihički bolesne odrasle osobe, za osobe ovisne o alkoholu, drogama i sl., za djecu i odrasle osobe - žrtve obiteljskog nasilja.

(15) Budući razvoj sustava temelji se na djelomičnoj deinstitucionalizaciji organizacije, koja bi se više oslanjala na stambene zajednice, udomiteljstvo i savjetovališta, a manje na izgradnju građevina za smještaj.

(16) Smještaj građevina za socijalnu skrb moguć je i u područjima mješovitih sadržaja.

Zdravstvo – D3

(17) Ustanove za zdravstvo obuhvaćaju javne zdravstvene ustanove – bolnički kompleks Opće bolnice Dubrovnik i Dom zdravlja.

(18) Ambulante i ostale zdravstvene ustanove se mogu uređivati i u sklopu zona stambene (S), mješovite (M), gospodarske - poslovne (K) i ugostiteljsko-turističke namjene (T).

Predškolski odgoj – D4

(19) Predškolska ustanove (dječji vrtići i jaslice) smjestit će se na način da pokriju potrebe određenog područja, u pravilu gradskog kotara i da se stvori optimalna gravitacija područja za svaku građevinu.

(20) Dječji vrtići i jaslice smještaju se u posebnim građevinama ili u prizemljima stambenih i drugih građevina. Potrebno je osigurati dovoljne površine unutrašnjih i vanjskih prostora sukladno važećim pedagoškim standardima i propisima.

Ako se vrtić smješta u prizemlju stambene ili stambeno-poslovne građevine, potrebno je osigurati poseban ulaz te ograđeni i uređeni prostor za igru djece na otvorenom, sukladno važećim pedagoškim standardima i propisima.

(21) Smještaj građevina za djelatnosti predškolskog odgoja moguć je i u drugim područjima mješovitih sadržaja.

Osnovne škole – D4

(22) Osim na definiranim lokacijama koje su prikazane u Generalnom planu, osnovne škole moguće je locirati na područjima namijenjenim mješovitim sadržajima.

(23) Osnovne škole smjestit će se na način da pokriju potrebe određenog područja, u pravilu gradskog kotara i da se stvori optimalna gravitacija područja za svaku građevinu.

(24) Potrebno je osigurati dovoljne površine unutrašnjih i vanjskih prostora sukladno važećim osnovnoškolskim standardima i propisima.

Radi rješavanja dijela problema osnovnog i srednjeg školstva na užem gradskom području potrebno je prostor za Osnovnu školu Marina Getaldića osigurati prenamjenom odgovarajuće građevine u staroj jezgri, čime bi se oslobodio prostor potreban za normalno funkcioniranje Gimnazije Dubrovnik.

Članak 47a.

Srednje škole (D4)

(1) Osim na definiranim lokacijama koje su određene Planom, srednje škole moguće je locirati i unutar zona mješovite namjene (M).

Potrebno je osigurati dovoljne površine unutrašnjih i vanjskih prostora sukladno važećim srednjoškolskim standardima i propisima.

(2) Optimalan broj učenika škole je 400 do 500 učenika u 16-20 razrednih odjela, a svaka škola treba imati vlastitu športsku dvoranu:

1. do 16 razrednih odjela dvodijelnu dvoranu,

2. preko 16 razrednih odjela trodijelnu dvoranu.

(3) Zbog zadovoljavanja zakonskih pretpostavki te propisanih pedagoških standarda potrebno je predvidjeti način rješavanja prostorne problematike srednjih škola unutar obuhvata Plana, a navedene potrebe realizirati će se na osnovu projektne dokumentacije i sukladno odredbama ovog plana, ovisno o namjeni svake pojedine lokacije.

Turistička i ugostiteljska škola

(4) Zbog neodgovarajućih uvjeta na sadašnjoj lokaciji predlaže se nova lokacija, Babin kuk – Glavica za izmještanje postojeće škole. Unutar planirane zone predviđena je i gradnja trodijelne športske dvorane.

Za širi obuhvat predmetne zone je zbog istaknute lokacije te planiranih sadržaja (škola, trodjelna športska dvorana, hotelijersko-ugostiteljski praktikum, javne površine) određena obveza provođenja javnog arhitektonsko-urbanističkog natječaja iz područja prostornog uređenja kojim će se inzistirati na očuvanju panoramskih vrijednosti ovog dijela Grada što je izrazito važno s obzirom na postojeću konfiguraciju terena i njegovu izloženost. Spomenuti dio prostora štiti se namjenom (Z) komplementarnoj javnoj i društvenoj namjeni (D), a koja osigurava slobodan pristup i aktivnosti građana.

Nova gradnja ne smije visinom konkurirati postojećoj reljefnoj topografiji.

Na navedenoj zoni (cca 4,2 ha) moguće je smjestiti:

― školu za 800 učenika,

― trodjelnu športsku dvoranu,

― hotelijersko-ugostiteljski praktikum,

― javne površine,

― vanjske sadržaje – sportske terene, ulazni trg i dr.,

― pomoćne i zajedničke objekte (uprava, zajednički prostori, višenamjenska dvorana, bilblioteka i sl.),

― parkovne površine,

― parkiralište koje će zadovoljiti potrebe prometa u mirovanju za školu, sportsku dvoranu i ugostiteljsko-turističke sadržaje

Omogućava se izgradnja novih građevina temeljem ovog Plana: visinu građevine uskladiti s prevladavajućom visinom građevina iste tipologije i lokalnim uvjetima, najveća izgrađenost kig=0,4, maksimalni kis=1,0.

Navedeni uvjeti će detaljnije razraditi sukladno posebnim propisima kroz Program koji će poslužiti kao osnova za raspis obveza provođenja javnog arhitektonsko-urbanističkog natječaja iz područja prostornog uređenja koji će obuhvatiti kompletan obuhvat Plana kako bi se dobilo cjelovito i funkcionalno rješenje.

Propisanim raspisivanjem javnog arhitektonsko-urbanističkog natječaja će se osim projekta zone u cjelini te projekta krajobraznog uređenja definirati i popločenje vodoravnih površina, razina urbane opreme kao i mogućnosti za realizaciju otvorenih, parkovnih i pješačkih površina.

Način i uvjeti gradnje građevina unutar obuhvata moraju biti sukladni posebnim propisima Republike Hrvatske jer se radi o sadržajima javne i društvene namjene, a u potpunosti će se definirati kroz obvezu provođenja javnog arhitektonsko-urbanističkog natječaja iz područja prostornog uređenja.

Pitanje rješavanja prometa u mirovanju predviđeno je osiguravanjem parkirališta ili/i garaže unutar građevinske čestice, a ako se promet u mirovanju osigurava podzemnom garažom, ista se izuzima iz izračuna koeficijenta iskorištenosti (kis).

Potrebno je u sklopu obuhvata ili u neposrednoj blizini osigurati okretište za javni gradski prijevoz.

Za ostale sadržaje planirane unutar cjelokupnog obuhvata uvjeti će se određivati prema mogućnostima na terenu maksimalno vodeći računa o mjerilu i međusobnom odnosu volumena građevina, odnosu prema uličnoj mreži, pristupu objektima, orijentaciji i oblikovanju objekata te hortikulturnom rješenju i organizaciji otvorenih površina, a sukladno zadanim standardima za objekte javne i društvene namjene.

Potrebno je posebno voditi računa o veličini, izgledu te položaju planiranih objekata i infrastrukture unutar zone, a da ne bi došlo do narušavanja postojećih krajobraznih vrijednosti. U tom smislu preporuča se gradnja garaže.

Obrtnička škola

(5) Optimalna lokacija za izmještanje Obrtničke škole, a koja će imati potrebne uvjete i za smještaj radionica i praktikuma je dio postojeće građevine u ulici Ćira Carića koju koristi Sveučilište u Dubrovniku (kraj Pomorsko-tehničke škole).

Previđeno izmještanje s trenutne lokacije što ujedno rješava i problem nedostatka prostora Ekonomske škole moguć je nakon što Sveučilište napusti spomenute prostore.

Ekonomska i trgovačka škola

(6) Postojeća lokacija zadovoljava uz uvjet preseljenja Obrtničke škole. Time bi se ostvarili uvjeti za održavanje jednosmjenskog rada dok bi se nastava tjelesne i zdravstvene kulture održavala u športskoj dvorani u Gospinom polju ili u novoplaniranoj školskoj športskoj dvorani na istoj lokaciji.

Pomorsko-tehnička škola

(7) Kao reprezentativan objekt moderne arhitekture postojeća građevina zaštićena je od strane Konzervatorskog odjela. Obzirom da je za osiguravanje uvjeta za jednosmjenski rad potrebno osigurati osam dodatnih učionica isto je moguće osigurati nakon što Sveučilište napusti postojeću zgradu. Tako bi se u navedenim prostorima osigurao smještaj Obrtničke škole te dijela Pomorsko-tehničke škole. Da bi se ostvarili svi zakonski uvjeti i pedagoški standardi potrebno je izgraditi i djelomično ukopanu trodijelnu športsku dvoranu unutar građevne čestice Pomorsko-tehničke škole na prostoru sadašnjeg parkirališta, a istu bi koristile i Obrtnička i Pomorsko-tehnička škola.

Medicinska škola

(8) Zbog povećanja broja odjela, uvođenja petogodišnjeg obrazovanja medicinskih sestara te osnovnih zakonskih pretpostavki nužno je povećanje školskog prostora.

Povećanje se planira rekonstrukcijom građevine na postojećoj lokaciji.

Gimnazija Dubrovnik

(9) Za osiguravanje potrebnih uvjeta potrebno je osigurati lokaciju za preseljenje Osnovne škole Marina Getaldića te izgraditi novu školsku športsku dvoranu na građevnoj čestici škole.

Umjetnička škola Luke Sorkočevića

(10) Potreban prostor za odvijanje nastave likovnog i baletnog odjela moguće je smjestiti unutar sveučilišnog kampusa kao prvostupanjsko obrazovanje uz studije vizualnih i glazbenih umjetnosti te u prostor ex. Tiskare (ulica braće Andrića 4-6) za potrebe baletnog odjela.

Visoko obrazovanje i znanost (D5)

(11) Razvoj i širenje s temeljiti će se na dugoročno utvrđenim potrebama pojedinih struka i ustanova u skladu s njihovim razvojem i potrebama stanovnika.

(12) Kroz proces razvijanja Sveučilišta u Dubrovnika predviđena je i gradnja studentskog doma na području Montovjerne (bivša Stanica za južne kulture)

Kultura (D6)

(13) Kulturne institucije obuhvaćaju muzejsko-galerijske i izložbene djelatnosti, kazališne i glazbeno-scenske djelatnosti, knjižnice, multimedijalne i kulturne centre.

(14) Osim na definiranim lokacijama koje su prikazane u Planu, kulturne djelatnosti moguće je locirati i unutar zona mješovite namjene (M).

(15) Obvezni kulturni sadržaj na razini gradskog kotara je knjižnica s čitaonicom te centrom za slobodno vrijeme, koju je potrebno locirati u sastavu ili blizini ostalih društvenih sadržaja (škola, vjerski objekt, park i sl.).

Vjerski sadržaji (D7)

(16) Vjerski sadržaji podrazumijevaju crkve, druge bogomolje, samostane, župne dvorove i sl.

Postojeći sakralni objekti definirani su na lokacijama koje su prikazane u Planu te je za njih što se tiče oblika korištenja predviđeno održavanje te sanacija.

Potrebno je adekvatno urediti okućnice i okoliš navedenih lokacija s obzirom da se radi o lokacijama koje predstavljaju i turističke znamenitosti.

(17) Na područjima koja kroz novu stambenu izgradnju nastanjuje više od 5.000 stanovnika, a nema odgovarajućeg prostora za crkvu, predviđa se gradnja nove župne crkve.

Osim na definiranim lokacijama koje su prikazane u ovom planu vjerske sadržaje moguće je locirati unutar zona mješovite namjene (M).

(18) U svrhu realizacije građevina javnih i društvenih djelatnosti obvezno je provođenje javnog arhitektonsko-urbanističkog natječaja iz područja prostornog uređenja, osim za rekonstrukciju postojećih objekata.

Crkva sa pastoralnim centrom SOLITUDO

(19) Za širi obuhvat zone Solitudo te planiranih sadržaja (crkva s pastoralnim centrom i pratećim sadržajima, javne površine) određena je obveza provođenja arhitektonsko-urbanističkog natječaja.

Na navedenoj zoni (cca 0,8 ha) moguće je smjestiti:

― crkvu s pripadajućim trgom i otvorenim parkingom te pratećim sadržajima;

― Caritas Dubrovačke biskupije i njemu pripadajući prostor te

― školu i dječiji vrtić s pripadajućim otvorenim prostorima i igralištima.

― zelene površine.

Promet u mirovanju planira se u podzemnim etažama planiranih građevina.

Građevine na južnom dijelu svojom će pozicijom i oblikovanjem zatvoriti urbanistički pravac zadan

postojećim stambenim građevinama.

Kod projektiranja navedenog objekta treba posebno voditi računa o mjerilu i gabaritima građevine, odnosu prema uličnoj mreži, pristupu, orijentaciji i oblikovanju te hortikulturnom rješenju i organizaciji otvorenih površina, a sukladno zadanim standardima za vjerske objekte.

Obzirom da je unutar područja obuhvata predviđena izgradnja vanjskih sadržaja s otvorenim trgom za okupljanje, druženje i odmor, treba naglasiti da spomenuti vanjski prostor/trg treba imati mogućnost za okupljanja stanovništva, vjerske i kulturne manifestacije te biti uređen kao ne samo vjerski nego i urbani prostor.

Urbanistički parametri:

Min. i max. površina građevinske čestice: 1.000 – 4.000 m2

Koeficijent izgrađenosti: (Kig)= 0,4

Koeficijent iskorištenosti: (Kis)= 1,8

Katnost: Po+S+P+2+PK

Max. visina vijenca: 15 m

S obzirom na specifične arhitektonske elemente vjerskih građevina za zvonik se dozvoljava veća maksimalna dopuštena visina vijenca. Točna visina će se odrediti kroz propisani javni arhitektonsko-urbanistički natječaj iz područja prostornog uređenja.

Navedeni uvjeti će detaljnije razraditi sukladno posebnim propisima kroz Program koji će poslužiti kao osnova za raspis javnog arhitektonsko-urbanističkog natječaja iz područja prostornog uređenja koji će obuhvatiti kompletan obuhvat kako bi se dobilo cjelovito i funkcionalno rješenje.

Članak 48.

(1) Ako se u mješovitim zonama namijenjenim pretežito stanovanju (M1) i pretežito poslovnoj zoni (M2) grade građevine komplementarne osnovnoj namjeni na zasebnoj građevnoj čestici kao što su upravne, socijalne, zdravstvene, predškolske, školske, kulturne i vjerske građevine primjenjuju se sljedeći uvjeti:

1. građevna čestica mora imati pristup na javno-prometnu površinu minimalne širine 5,5 m,

2. udaljenost građevina iz stavka 1. ovog članka od granica građevne čestice ne može biti manja od polovine visine građevine (H/2),

3. minimalna je veličina građevne čestice 800 m²,

4. maksimalni je koeficijent izgrađenosti 0,4,

5. maksimalni je koeficijent iskorištenosti 3,0

(2) Za gradnju novih građevina društvenih djelatnosti obvezna je provedba arhitektonsko-urbanističkog natječaja.

(3) Smještaj građevina društvenih djelatnosti određeni su u grafičkom dijelu Generalnog plana, kartografski prikazi broj 2. ‘‘Mreža gospodarskih i društvenih djelatnosti’‘.

(4) Pri potrebi rekonstrukcije i dogradnje postojećih građevina namijenjenih osnovnom i srednjem školstvu koeficijenti izgrađenosti i iskorištenosti mogu biti i veći od propisanih u drugom stavku ovog članka.

(5) Pri rekonstrukciji postojećih građevina drugih društvenih djelatnosti na površinama javne i društvene namjene , stambene (S), mješovite, pretežno stambene (M1), mješovite, pretežno poslovne namjene (M2) koeficijenti izgrađenosti i iskorištenosti mogu biti 30% veći od navedenih u stavku 2. ovog članka.

(6) Iznimno se dozvoljava nadogradnja postojećih domova umirovljenika prema smjernicama nadležnog ministarstva i konzervatorskog odjela.

5. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA

5.1. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina

Članak 49.

(1) Stanovanje, kao osnovna gradska namjena, planira se u zonama stambene - S, mješovite - pretežito stambene - M1, mješovite - pretežito poslovne namjene - M2, dok je u nekim od ostalih namjena stanovanje zastupljeno iznimno kao prateći sadržaj.

(2) Stambene građevine grade se kao niske, srednje i visoke. Niska građevina u smislu ovih odredbi je građevina stambene ili stambeno poslovne namjene s najviše četiri stambene jedinice. Srednja građevina je građevina stambene ili stambeno-poslovne namjene s najviše osam stambenih jedinica. Visoka građevina je građevina stambene ili stambeno-poslovne namjene s više od osam stambenih jedinica.

(3) Niske građevine mogu se graditi na ravnom terenu do maksimalne visine Po (S)+P+1+Pk (podrum ili suteren, prizemlje, kat i potkrovlje), tj. maksimalne visine 8,0 m .

(4) Niske građevine na kosom terenu mogu se graditi do maksimalne visine Po+ S+P+1+Pk (podrum, suteren, prizemlje, jedan kat i potkrovlje), tj. maksimalne visine 10,0 m.

(5) Srednje građevine na ravnom terenu mogu se graditi do maksimalne visine Po (S)+P+2+Pk (podrum ili suteren, prizemlje, dva kata i potkrovlje), tj. do maksimalne visine 13,0 m.

(6) Srednje građevine na kosom terenu mogu se graditi do maksimalne visine Po+ S+P+2+Pk (podrum, suteren, prizemlje, dva kata i potkrovlje), dakle do maksimalne visine 15,0 m.

(7) Visoke građevine na ravnom terenu mogu se graditi do maksimalne visine Po+P+4 (podrum, prizemlje, četiri kata) tj. do maksimalne visine 17,0 m.

(8) Visoke građevine na kosom terenu mogu se graditi do maksimalne visine (Po)S+P+4 (podrum ili suteren, prizemlje, četiri kata) tj. do maksimalne visine 19,0 m.

(9) U okviru obuhvata planova užeg područja i propisanih arhitektonsko-urbanističkih natječaja na prostoru Gruškog polja, visina visokih građevina može biti i veća od propisane ovim Planom, ali ne veća od 35 m.

(10) Za građevine s bačvastim, kombiniranim, ravnim, kosim i sličnim krovom vrijedi pravilo da se volumen takve građevine mora moći upisati u volumen pretpostavljene građevine s ravnim ili kosim krovom iste katnosti.

(11) Pri rekonstrukciji (nadogradnji) postojećih građevina u izgrađenom dijelu naselja (samostojećih, dvojnih, skupnih) u zonama stambene (S) i pretežno stambene namjene (M1₁, M1₂, M1₄), potrebno je poštivati propisanu visinu.

(12) U slučajevima kada vijenac građevine na kosom terenu nije viši od 6,0 m od kote kolne pristupne prometnice, moguće je oblikovati ravnu ploču nadgrađa formiranjem vrtnih terasa, i to tako da se dopušta denivelacija krovne ploče do maksimalno 60% površine, najviše za ½ svijetle visine nadgrađa.

(13) Moguća je izgradnja kućice za strojarnicu lifta i izlaz na krovnu terasu tako da površina kućice ne može biti viša od površine lifta i stubišta s međuprostorom na prethodnoj etaži, a visina ne može biti viša od 3 m, pri čemu se površina kućice ne uračunava u koeficijent iskorištenosti.

(14) Podrum koji se izvodi kao potpuno ukopan može imati veću površinu od površine nadzemnog dijela građevine i može zauzeti najviše 70% površine građevinske čestice ako na čestici nema vrijednog postojećeg visokog zelenila, a na temelju posebnog elaborata vrednovanja postojeće vegetacije.

(15) Podrum koji se izvodi kao potpuno ukopan može biti smješten minimalno 5 m od granice s javnom prometnom površinom, minimalno 1 m od granice sa susjednom česticom, ako na čestici nema vrijednog postojećeg visokog zelenila, a na temelju posebnog elaborata vrednovanja postojeće vegetacije. Udaljenost podzemne etaže od javne prometnice može biti i manja od 5 m ako se zadovolje konstruktivni uvjeti i građevine i prometnice.

(16) Više od jedne podrumske etaže se omogućuje kada se u drugim podrumskim etažama predviđa uređenje garaže, i u tom slučaju svijetla visina podrumske etaže iznosi maksimalno 2,30 m (osim ako se koriste posebni gotovi parking sustavi). Podrumske etaže se ne smiju namjenjivati stambenim ili poslovnim prostorima za boravak ljudi. Dopušta se gradnja pristupa u prvu podrumsku etažu koja se ne obračunava kao najniža kota uređenog terena uz građevinu širine 5,5m.

(17) Pri gradnji dvojnih ili skupnih građevina moguće je spajati potpuno ukopane podzemne, isključivo parkirališne etaže.

Parkirne i garažne površine, kapaciteta sukladno normativima propisanim ovim Planom moraju biti osigurane na građevnoj čestici, ako se promet u mirovanju rješava podzemnim etažama iste se izuzimaju iz izračuna koeficijenta iskorištenosti (kis). Nadzemni dio garaže može se graditi na udaljenosti od minimalno 5 m od granice s javnom prometnom površinom i minimalno 1 m od granice sa susjednom česticom ako na čestici nema vrijednog postojećeg visokog zelenila, a na temelju posebnog elaborata vrednovanja postojeće vegetacije. Udaljenost podzemne etaže od javne prometnice može biti i manja od 5 m ako se zadovolje konstruktivni uvjeti i građevine i prometnice.

(18) Suteren se ne smije graditi na ravnom terenu.

(19) Krov je nagiba od 20 do 30 stupnjeva.

Belvederi se mogu postavljati u potkrovnoj etaži uz zadovoljenje uvjeta da zbroj širina belvedera ili abaina na svakom pročelju građevine ne prelazi 30% ukupne duljine tog pročelja. Ako je oblikovano ravnim ili mješovitim krovom, može imati najviše 75% površine karakteristične etaže. Belvederima se ne smije prekidati krovni vijenac. Širina pojedinog belvedera ne smije biti veća od 1,20 m. Iznimno širina pojedinog belvedera može biti veća od 1,20 m te zbroj širina belvedera ili abaina na svakom pojedinom području građevine može biti i veći od 30 % ukupne duljine tog pročelja, a na temelju konzervatorskih smjernica, odnosno uz prethodnu suglasnost Konzervatorskog odjela.

(20) Prostor ispod kosog krova i zadnje ploče (bez nadozida) može se koristiti kao stambeni prostor.

(21) Pod kosim se terenom podrazumijeva nagib terena veći od 12%, ili ako je visinska razlika najviše i najniže kote prirodnog terena uz građevinu do 1,5 m teren se smatra ravnim, a ako je ta visinska razlika veća teren se smatra kosim.

Članak 49a.

Dijelovi (etaže) i visina građevine:

1. Prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,5 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova),

2. Suteren (S) je dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnani teren uz pročelje građevine, odnosno da je najmanje jednim svojim pročeljem izvan terena,

3. Podrum (Po) je dio građevine koji je potpuno ukopan ili je ukopan više od 50% svoga volumena u konačno uređeni zaravnani teren i čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena,

4. Kat (K) je dio građevine čiji se prostor nalazi između dva stropa iznad prizemlja,

5. Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjega kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova,

6. Visina građevine mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti viša od 1,2 m,

7. Ukupna visina građevine mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše točke krova (sljemena).

Članak 50.

(1) Na užem gradskom području gdje se mogu graditi građevine, mora postojati sljedeća komunalna opremljenost zemljišta: pristupna ulica ili pristupni put, priključci na mrežu za opskrbu električnom energijom i vodom te priključak na mrežu odvodnje otpadnih voda.

(2) Iznimno, do izgradnje javnog sustava odvodnje, za građevine veličine do 10 ES (ekvivalent korisnika) predviđena je izgradnja vodonepropusne sanitarno ispravne sabirne jame s osiguranim odvozom prikupljenog efluenta u sustav s adekvatnim uređajem za pročišćavanje i ispuštanje otpadnih voda, osim za uže područje Grada Dubrovnika.

5.2. Smještaj građevina u zonama stambene (S) i mješovite (M) namjene

Članak 51.

(1) Stambene i stambeno poslovne i poslovne građevine se mogu graditi kao:

1. samostojeće građevine

2. dvojne građevine

3. skupne građevine

(2) Građevna čestica može biti i veće površine od maksimalnih propisanih u članku 52. ove Odluke ali se u tom slučaju koeficijent izgrađenosti (kig) i koeficijent iskorištenosti (kis) ne mogu obračunavati na cijelu površinu građevne čestice već na maksimalnu površinu čestice kako je propisano u tablici 1. iz članka 52.

Članak 52.

(1) Način gradnje stambenih i stambeno-poslovnih građevina razlikuje se prema sljedećim uvjetima:

5.2.1. Uvjeti i način gradnje u zonama stambene (S) i mješovite namjene niske gustoće (M1₁)

U ovim zonama predviđena je gradnja niskih građevina ukoliko za pojedine zone urbanim pravilima nije određeno drugačije.

Zone na koje se odnose posebna urbana pravila označene su u grafičkom dijelu Plana na kartografskom prikazu 4.5. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite - Oblici korištenja i način gradnje – Urbana pravila, u mjerilu 1:5.000.

Uvjeti gradnje za građevine stambene (S) i mješovite namjene niske gustoće (M1₁)

Način izgradnje		Minimalna i maksimalna površina građevinske čestice (m²)	Maksimalni koeficijent izgrađenosti (kig)	Maksimalni koeficijent iskorištenosti (kis)
Pretežito izgrađeni dijelovi naselja	Samostojeće građevine	300 - 600	0,40	1,2
	Dvojne građevine	250 - 500	0,50	1,2
	Skupne građevine	200 - 400	0,60	1,2
Pretežito neizgrađeni dijelovi naselja	Samostojeće građevine	400 - 600	0,30	1,2
	Dvojne građevine	300 - 500	0,40	1,2
	Skupne građevine	250 - 500	0,50	1,2

Navedeni koeficijenti vrijede za pojedinačne zahvate u prostoru, na jednoj građevnoj čestici (jedna lamela dvojne ili građevine u nizu).

5.2.2. Uvjeti i način gradnje u zonama mješovite namjene srednje gustoće (M1₂)

(2) U ovim zonama predviđena je gradnja srednjih građevina ukoliko za pojedine zone urbanim pravilima nije određeno drugačije.

Uvjeti gradnje za građevine mješovite namjene srednje gustoće (M1₂)

Način izgradnje		Minimalna i maksimalna površina građevinske čestice (m²)	Maksimalni koeficijent izgrađenosti (kig)	Maksimalni koeficijent iskorištenosti (kis)
Pretežito izgrađeni i neizgrađeni dijelovi naselja	Samostojeće građevine	400 - 800	0,40	1,5
	Dvojne građevine	300 - 600	0,40	1,5
	Skupne građevine	250 - 500	0,50	1,5

U zonama mješovite namjene srednje gustoće, kada se radi o česticama koje su manje od propisanih ovim člankom, dopušta se gradnja niske gustoće prema uvjetima za tu (nižu) gustoću i urbanim pravilima.

5.2.3. Uvjeti i način gradnje u zonama mješovite namjene visoke gustoće (M1₃)

(3) U ovim zonama predviđena je gradnja visokih građevina ukoliko za pojedine zone urbanim pravilima nije određeno drugačije.

Uvjeti gradnje za građevine mješovite namjene visoke gustoće (M1₃)

Način izgradnje		Minimalna i maksimalna površina građevinske čestice (m²)	Maksimalni koeficijent izgrađenosti (kig)	Maksimalni koeficijent iskorištenosti (kis)
Pretežito izgrađeni i neizgrađeni dijelovi naselja	Samostojeće građevine	1.000 – 5.000	0,30	2,0

U zonama mješovite namjene visoke gustoće, kad se radi o česticama koje su manje od propisanih ovim člankom, dopušta se gradnja prema uvjetima za srednju gustoću i urbanim pravilima.

Uvjeti gradnje za građevine mješovite namjene visoke gustoće (M1₃*) – Naš dom (Nova Mokošica)

(4) Urbanistički parametri za akte o gradnji izdaju se za svaki objekt prema izvedenom stanju.

5.2.4. Uvjeti i način gradnje u zonama mješovite namjene – pretežno stanovanje u zelenilu -povijesnim vrtovima (M1₄)

(5) Uvjeti rekonstrukcije postojećih građevina i gradnja novih građevina u zonama pretežnog stanovanja u povijesnim vrtovima - M1₄:

1. pretežito izgrađeno, specifičan oblik stanovanja u dubrovačkim povijesnim vrtovima,

2. nove građevine grade se kao niske, samostojeće i mogu se interpolirati na minimalnoj građevnoj čestici od 300 m², maksimalan koeficijent izgrađenosti iznosi 0,3,

3. minimalna udaljenost nove građevine od susjedne međe može iznositi 1,0 m ako se na toj strani ne izvode otvori,

4. minimalna udaljenost postojeće građevine od susjedne međe može iznositi manje od 3,0 m, a otvori se u tom slučaju mogu izvoditi samo uz suglasnost vlasnika susjedne građevne čestice,

5. garaže se obvezno grade u gabaritu osnovne građevine, ako nije moguće rješavanje parkiranja na građevinskoj čestici i mjestima gdje nije moguće ostvariti kolni pristup, zadovoljavajući broj parkirališnih mjesta osigurati će se uplatom u skladu s posebnom odlukom Grada Dubrovnika,

6. postojeće građevine koje odstupaju od navedenih pravila se zadržavaju s mogućnošću povećanja BRP-a do maksimalno 5 %

5.2.5. Uvjeti i način gradnje u zonama mješovite namjene – vile u zelenilu (M15)

(6) U ovim zonama grade se stambeni i stambeno-poslovni objekti s pratećim i pomoćnim sadržajima sukladno zadanim urbanim pravilima.

Uvjeti gradnje novih građevina za zone niske izgradnje u zelenilu - M1₅

1. gradnja vila (jedna stambena jedinica s pratećim sadržajima) u zelenilu moguća je na građevnim česticama većima od 2.000 m², uz rekultivaciju vrtova,

2. građevine se grade kao niske, samostojeće,

3. maksimalni je koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice 0,2,

4. visina građevina odgovara visini propisanoj za niske građevine,

5. maksimalna građevinska (brutto) površina iznosi 1.000 m²,

6. najmanje 50% površine građevne čestice mora biti krajobrazno uređeno i vodopropusno, bez betoniranja i popločavanja.

7. potrebno je građevinu/e maksimalno uklopiti u teren

5.2.6. Uvjeti i način gradnje u zonama mješovite namjene – pretežno stanovanje u ruralnim sklopovima i ambijentalnim cjelinama (M16)

(7) U ovim zonama moguća je rekonstrukcija stambenih i stambeno poslovnih objekata i sklopova s pratećim i pomoćnim sadržajima sukladno zadanim urbanim pravilima.

(8) Uvjeti rekonstrukcije postojećih građevina i sklopova te gradnja novih građevina za zone pretežitog stanovanja u ambijentalnim cjelinama i ruralnim sklopovima – M1₆ – rekonstrukcija i uređenje:

1. revitalizacija u funkciji obogaćivanja turističke ponude i očuvanja graditeljskih sklopova ruralnih cjelina Petrovog sela, Pobrežja, Prijevora, Dračevog sela,

2. u Gornjim i Donjim Čelopecima, Gornjem Obuljenu, Rožatu, Knežici, Sustjepanu, dopuštena je interpolacija niskih građevina i obnova sklopova sukladno konzervatorskim smjernicama.

5.2.7. Uvjeti i način gradnje u zonama mješovite - pretežito poslovne namjene (M2)

(9) U ovim zonama predviđena je gradnja srednjih i visokih građevina sukladno urbanim pravilima za dotičnu zonu, prostornim planovima užeg područja te arhitektonsko-urbanističkim natječajima.

(10) Za zone mješovite-pretežito poslovne (M2) i mješovite-pretežito poslovne (M2)/garažno-poslovne (K4) namjene planirane na neizgrađenim površinama u izgrađenom dijelu naselja, površine 5.000-20.000 m², a koje su infrastrukturno opremljene, moguće je akte o gradnji ishoditi bez plana užeg područja prema sljedećim uvjetima:

1. maksimalni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,75,

2. maksimalni nadzemni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 3,5, a iznimno može biti i maksimalno 4,0 ako to nalaže konfiguracija terena,

3. parkirne i garažne površine, kapaciteta sukladno normativima propisanim ovim Planom moraju biti osigurane na građevnoj čestici, ako se promet u mirovanju rješava podzemnim etažama iste se izuzimaju iz izračuna koeficijenta iskorištenosti (kis). Nadzemni dio garaže može se graditi na udaljenosti od minimalno 5 m od granice s javnom prometnom površinom i minimalno 1 m od granice sa susjednom česticom ako na čestici nema vrijednog postojećeg visokog zelenila, a na temelju posebnog elaborata vrednovanja postojeće vegetacije. Udaljenost podzemne etaže od javne prometnice može biti i manja od 5 m ako se zadovolje konstruktivni uvjeti i građevine i prometnice.

4. unutar zone predviđen je sadržaj koji će se definirati posebnim projektnim zadatkom

4.1. turističko-ugostiteljska namjena

4.2. stambena namjena

4.3. uredska

4.4. trgovačka

4.5. za predmetne zone obvezno se provodi arhitektonsko-urbanistički natječaj prema programu koji prethodno mora odobriti posebno povjerenstva Grada Dubrovnika.

5.2.8. Uvjeti i način gradnje u zoni povijesne jezgre i kontaktnog područja (M5)

(11) Povijesna jezgra obuhvaća prostor unutar gradskih zidina i utvrda omeđen gradskim jarkom tj. prostor grada u zidinama s Lazaretima i Lovrijencom registrirana je 1966. godine kao kulturno dobro, a preregistrirana Rješenjem o zaštiti Povijesne cjeline grada Dubrovnika i njene neposredne okoline 2008. godine I upisana u Registar kulturnih dobara pod brojem Z 3818. Od 1979. godine uvrštena je u UNESCO-ov registar Svjetske kulturne baštine. Potrebno je očuvati izvornu strukturu spomenika i cjeline, u skladu s posebnim uvjetima tijela mjerodavnog za zaštitu spomeničke baštine.

U okviru rješenja o registraciji povijesne jezgre je i neposredna, kontaktna zona grada. Kontaktna zona povijesne jezgre obuhvaćena je također režimom stroge zaštite. Međutim, obzirom na površinu zone kao i na karakter prostora i postojeće izgradnje, na pojedinim mjestima su moguće građevne intervencije interpolacijom novih građevina

Povijesna jezgra ima polivalentnu namjenu u sklopu koje odgovarajućom organizacijom i strukturom sadržaja treba omogućiti odvijanje sljedećih funkcija:

1. stanovanje,

2. kultura,

3. školstvo,

4. turističko-ugostiteljska,

5. vjerska,

6. specijalizirane trgovine,

7. administrativno-upravna funkcija,

8. prometna (morska luka),

tj. zadržavanje tradicionalnog kulturnog, znanstveno umjetničkog središta s institucijama gradskog, županijskog, državnog i međunarodnog značenja.

U svrhu revalorizacije namjene i planiranih sadržaja za zonu povijesne jezgre i kontaktne zone (sukladno smjernicama Ministarstva kulture, Konzervatorskog odjela u Dubrovniku) predviđena je izrada prostorno programske studije s ciljem redefiniranja namjene, a što će poslužiti kao podloga za eventualnu izradu DPU-a ''Grad'' odnosno za izradu Plana upravljanja povijesne jezgre.

(12) Povijesna jezgra – kulturni centar – M5:

1. zaštita i revitalizacija kulturno-povijesne baštine u skladu s Planom upravljanja Povijesne jezgre grada Dubrovnika,

2. čuvanje primarne namjene, zaštita stanovanja (do usvajanja Plana upravljanja, nije moguća prenamjena kvalitetnog stambenog prostora u neku drugu namjenu u prizemljima građevine kao i na višim etažama) uz isključivanje sadržaja koji nisu u skladu s vrijednostima prostora,

3. očuvanje javnih prostora i sadržaja, zaštita svih pojedinačnih stabala i zelenih površina,

4. parkirališne potrebe za stanovništvo povijesne jezgre treba osigurati u javnim garažama izvan područja povijesne jezgre,

5. sve intervencije na ovom prostoru moguće su isključivo uz posebne uvjete i suglasnost nadležnog konzervatorskog odjela.

Članak 52a.

Briše se.

Članak 53.

(1) Niske i srednje građevine mogu se graditi na udaljenosti od najmanje 3,0 m od susjedne međe u izgrađenom i neizgrađenom dijelu naselja. U izgrađenom dijelu naselja niska i srednja građevina može biti udaljena od susjedne međe manje od 3,0 m ali ne manje od 1,0 m. Otvori na toj strani od međe moraju biti udaljeni najmanje 3,0 m.

Otvori se mogu postavljati na svim dijelovima pročelja građevine koji su od susjedne međe udaljeni više od 3,0 m. Isto se odnosi na sve vanjske prohodne površine (tarace, balkoni, loggie i sl.).

(2) Visoke građevine mogu se graditi na udaljenosti od najmanje H/2 od susjedne međe u neizgrađenom dijelu naselja ili 4,0 m od susjedne međe u izgrađenom dijelu naselja.

(3) U okviru obuhvata planova užeg područja i propisanih arhitektonsko-urbanističkih natječaja na prostoru Gruškog polja, moguć je smještaj visokih građevina na manjoj udaljenosti od susjednih građevina, uz obvezno poštivanje minimalne udaljenosti od 4,0 m od postojećih ili planiranih trasa obodnih prometnica.

Članak 54.

(1) Regulacijska linija odvaja javnu površinu od privatne (u smislu režima korištenja).

Minimalna udaljenost regulacijske linije od ruba kolnika treba osigurati mogućnost izgradnje odvodnog jarka, usjeka nasipa, bankine i nogostupa, a ne može biti manja od one određene zakonskim propisima.

Minimalna udaljenost građevinskog pravca od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.

(2) Iznimno, udaljenost iz stavka 1. ovog članka može biti i manja ako se interpoliraju građevine između postojećih građevina u pretežno izgrađenom dijelu građevinskoga područja. Predmetne građevine se interpoliraju tako da se građevinski pravac interpolirane građevine uskladi s građevinskim pravcem postojećih građevina, po mogućnosti onim koji je više udaljen od regulacijske linije. Navedeno se ne odnosi na građevine uz državne ceste.

(3) Udaljenost građevine od regulacijskog smjera ne vrijedi u zonama stroge zaštite ili za pojedinačne zaštićene građevine.

Članak 54a.

(1) Postojeće građevine u stambenim zonama (S), mješovitim, pretežno stambenim zonama M1_1,M1₂, M1₄ i M1₆ mješovitim, pretežno poslovnim zonama M2, izgrađene na građevnim česticama manjim od onih propisanih u članku 52. ove Odluke mogu se rekonstruirati – nadograditi (npr. rekonstrukcija tavana, povećanje visine nadozida postojećeg potkrovlja i sl.) u okviru postojećeg horizontalnog gabarita bez povećanja koeficijenta izgrađenosti.

(2) Postojeće građevine u stambenim zonama (S), mješovitim, pretežno stambenim zonama M1_1,M1₂, M1₄ i M1₆ mješovitim, pretežno poslovnim zonama M2, izgrađene na građevnim česticama u skladu s odredbama propisanim u članku 52. ove Odluke mogu se rekonstruirati do maksimalno 10% više od postojećeg koeficijenta izgrađenosti i rekonstruirati - nadograditi do maksimalne visine propisane u članku 49. sukladno namjeni površina.

(3) Rekonstrukcija postojećih niskih, srednjih i visokih samostojećih, dvojnih i skupnih građevina, čija je namjena sukladna planiranoj namjeni, a veličina je čestice veća od one propisane člankom 52. ove Odluke, moguća je na način da maksimalni kig i kis budu određeni za površinu građevne čestice koja je propisana člankom 52. za određenu namjenu građevine, bez uvjetovanja parcelacije te čestice koja je već definirana građevnom dozvolom ili na drugi zakonski način (npr. rješenje o zemljištu za redovitu upotrebu građevine i dr.).

Rekonstrukcija postojećih građevina koje su izgrađene protivno odredbama ovog Plana, na područjima za koje nije propisana obveza izrade dokumenata prostornog uređenja detaljnijeg stupnja razrade poradi sanacije zatečenog stanja, moguća je, sukladno lokalnim prilikama, poštivajući maksimalni koeficijent izgrađenosti od 0,7 i udaljenosti od granica građevinske čestice manjima od 1,0 m.

(4) Postojeće stambene građevine kojima građevna čestica odgovara površini pod zgradom (minimalna površina pod zgradom 50 m²) mogu se rekonstruirati - nadograditi u okviru postojećeg horizontalnog gabarita izgrađene zgrade i to:

1. u stambenim zonama (S) i mješovitim, pretežito stambenim zonama (M1₁) za građevine čija je postojeća visina maksimalno jedna etaža, može se odobriti nadogradnja do visine 3,0 m s kosim krovom, a za građevine čija je postojeća visina maksimalno dvije etaže može se odobriti nadogradnja nadozida 1,20 m s kosim krovom.

2. u mješovitim, pretežito stambenim zonama (M1₂) i pretežno poslovnim zonama (M2) za građevine kojima je postojeća visina maksimalno jedna etaža, može se odobriti nadogradnja do visine 4,50 m s kosim krovom,

(5) U stambenim zonama (S), mješovitim, pretežno stambenim zonama M1₁ i M1₂, M1₄, i M1₆i mješovitim, pretežno poslovnim zonama M2, moguća je rekonstrukcija postojećih ravnih krovova u kose i postojećih potkrovlja uz mogućnost nadogradnje nadozida do maksimalno 1,2 m od postojećeg vijenca radi korištenja tako dobivenog prostora za formiranje stambenog ili poslovnog prostora.

5.3. Način gradnje pomoćnih građevina

Članak 55.

(1) Na građevnoj čestici može se graditi samo jedna stambena ili stambeno poslovna građevina i pomoćne građevine kao garaže, spremišta, ljetne kuhinje, radne prostorije, bazeni i sl., koje funkcionalno služe stambenoj građevini i zajedno čine jednu stambeno-gospodarsku cjelinu. Pomoćne građevine mogu se graditi:

1. u gabaritu osnovne građevine;

2. kao izdvojene tlocrtne površine na građevnoj čestici.

(2) Pomoćne građevine mogu imati najveću visinu podrum, prizemlje i ravni ili kosi krov nagiba 20˚-30˚, odnosno najviše 4,0 m mjereno od najniže točke konačno uređenog terena uz građevinu do vijenca građevine i najveću tlocrtnu površinu od 50 m² ako se grade kao izdvojene tlocrtne površine na građevnoj čestici. Mogu se smjestiti na udaljenosti od najmanje 3,0 m od granice građevne čestice i mogu se postavljati na građevnom pravcu ili iza građevnog pravca.

(3) Garaže se u pravilu grade u gabaritu stambene građevine. Iznimno, na kosom terenu, garaža se može graditi odvojeno i na granici čestice prema javno prometnoj površini na udaljenosti od najmanje 3,0 m od ruba kolnika ako se takvom izgradnjom ne ugrožava sigurnost prometa i ne presijecaju važni prometni tokovi, ali ne prema državnoj cesti. Udaljenost garaže prema državnoj ili županijskoj cesti je najmanje 5,0 m od ruba kolnika ceste.

(4) Garaže nije moguće postavljati na pročelju građevnih čestica uz more (prvi red građevina uz more) osim ako se s te strane nalazi javna pristupna prometnica.

(5) Nije dopuštena prenamjena postojećih garaža.

(6) Pri gradnji dvojnih ili skupnih građevina moguće je spajati potpuno ukopane podzemne, isključivo parkirališne etaže koje mogu imati zajednički ulaz.

(7) U podzidu se mogu izvoditi pomoćni objekti-garaže kojih visina može biti maksimalno 0,85 m viša od kote terena. Ako je uređena kao zelena površina (travnjaci, nisko zelenilo) ne uračunava se u izgrađenost građevne čestice.

Članak 56.

(1) Ako je površina bazena maksimalno 100 m² onda se ne uračunava u ukupni koeficijent izgrađenosti kig na građevinskoj čestici na kojoj se nalaze i ostali objekti. Ako je bazen veći od 100 m² uračunava se u ukupni koeficijent izgrađenosti (kig) s ostalim pomoćnim građevinama i iznosi maksimalno 0,3. Katnost pomoćnih građevina iznosi maksimalno Po + P, najveće dopuštene visine 4 m.

Moguće je bazen graditi i na zasebnoj građevinskoj čestici.

(2) Minimalna udaljenost bazena s pripadajućim pomoćnim prostorijama (strojarnica, instalacijska etaža i sl.) je 3,0 m od granice građevinske čestice.

(3) Moguće je natkrivanje postojećih nenatkrivenih terasa ili suterenskih pomoćnih građevina na tradicionalan način (pergole, glorijeti i sl.) bez mogućnosti formiranja zatvorenih prostora, što se ne obračunava u koeficijent izgrađenosti (kig).

5.4. Uređenje građevne čestice

Članak 57.

(1) Građevinska čestica mora imati kolni ili pješački pristup na javno-prometnu površinu minimalne širine 3,0 m uz uvjet da duljina pristupa ne prelazi 50 m.

(2) Iznimno, ako se zbog konfiguracije terena ne može omogućiti kolni pristup građevinskoj čestici, obvezno je urediti pješački pristup minimalne širine 1,5 m.

(3) Građevinska čestica na spoju ulica različitog značaja obvezno se priključuje na ulicu nižeg značaja.

(4) U izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja, omogućuje se uređenje pristupa koji mora biti javni za dvije do tri građevinske čestice, ne manje širine od 3,0 m za kolni, a ne manje širine od 1,5 m za pješački pristup. Duljina takvog pristupa može iznositi maksimalno 50,0 m. Udaljenost građevina od takvih pristupnih prometnica može iznositi minimalno 3,0 m. Građevinska čestica može imati samo jedan kolni pristup s jedne strane granice građevinske čestice. Priključci na javnu cestu izvode se na temelju posebnih uvjeta mjerodavnih tijela ili na temelju dokumenta prostornog uređenja užeg područja.

(5) Građevna čestica namijenjena pretežito stanovanju uređivat će se poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike urbanog prostora, uz upotrebu autohtonog biljnog materijala.

(6) Izgradnja ograda pojedinačnih građevinskih čestica treba biti sukladna tradicionalnom načinu građenja. Ograde se mogu izvoditi do 1,5 m visine.

(7) Između ceste (ulice) i kuće obvezno treba urediti predvrtove.

(8) Teren oko građevina, potporni zidovi, terase i sl. moraju se izvesti tako da se ne promijeni prirodno otjecanje vode na štetu susjedne čestice i građevina.

(9) Predvrtovi se hortikulturno uređuju. Postojeće i planirano zelenilo mora biti prikazano u lokacijskoj i građevnoj dozvoli.

(10) Prilikom definiranja tlocrta građevine, potrebno je na građevinskoj parceli zadržati zelenilo prve i druge kategorije boniteta. Za eventualno uklonjena stabla niže kategorije boniteta na građevinskoj čestici obvezna je nadosadnja stabala iste ili više kategorije boniteta.

(11) Najmanje 30% površine građevne čestice mora biti uređeni teren.

(12) Uređeni teren predstavljaju šetnice, odmorišta, terase, vrtovi, vrtovi u podzidu, športska i dječja igrališta te parkirališta, odmorišta i terase ako nisu konstruktivni dio građevine ili konstruktivni dio podzemne etaže.

(13) Pri formiranju građevnih čestica u zonama stambene (S) i mješovite namjene (M) gradnja se dozvoljava i na građevnim česticama do 5 % manjim od minimalnih graničnih vrijednosti površina određenih ovim Planom.

Članak 58.

(1) U svrhu zaštite visokovrijednog zelenila obavezno je sačuvati i ukomponirati visokovrijedno zelenilo u buduću kompoziciju građevinske čestice.

Obvezno je prikazivanje postojećih i planiranih zelenih površina u svim vrstama akata o gradnji.

(2) Geodetskim metodama potrebno je snimiti i vrednovati sva odrasla stabla te ih prikazati na situaciji pri podnošenju zahtjeva za dokumente kojima se regulira građenje i uporaba građevina kako bi građevine bile maksimalno uklopljene u postojeću vegetaciju te kako ne bi narušavale krajobrazne i panoramske vrijednosti prostora u kojem se nalaze.

(3) Na građevnoj čestici je potrebno zadržati zelenilo prve i druge kategorije boniteta, a u slučaju potrebe uklanjanja zelenila niže kategorije boniteta, obvezna je nadosadnja iste ili više kategorije boniteta.

(4) Čestice zemljišta kojima veličina i oblik ne omogućuju izgradnju građevina, a koje nemaju direktan pristup sa javne površine, tretiraju se kao zelene površine.

Članak 59.

(1) Pri gradnji građevine obvezno je čuvati prirodnu konfiguraciju terena građevinske čestice tako da se iskopi izvode samo radi gradnje ukopanih i dijelom ukopanih etaža i temelja, a kosi se teren uređuje kaskadno ili ostavlja u prirodnom ili zatečenom nagibu. Visina potpornih zidova ne smije preći 3,0 m bez smicanja zidova i interpolacije zelenila. Iznad potpornog zida moguće je postaviti ogradni zid, arle, pižule i sl. Visina tih elemenata ne smije prelaziti 0,85 m.

(2) Pri gradnji velikih podzemnih garaža, kapaciteta većih od 100 parkirnih mjesta, visina potpornih zidova može biti i veća, sukladno projektnom rješenju.

Članak 60.

Sve građevine moraju unutar građevne čestice osigurati prostor za odlaganje kućnog otpada.

Mjesto za odlaganje treba vozilima za odvoz smeća biti lako pristupačno s javne prometne površine, s maksimalnim nagibom od 8% i treba biti zaklonjeno od izravnoga pogleda s ulice.

5.5. Oblikovanje stambenih, stambeno poslovnih i poslovnih građevina

Članak 61.

(1) Površina terena iznad podruma izvan površine nadzemne građevine mora biti uređena kao parkiralište, terase i uređene zelene površine (travnjaci, nisko zelenilo, zelene ograde i sl.).

(2) Teren oko građevina, potporni zidovi, terase i slično moraju se izvesti tako da bitno ne mijenjaju postojeću konfiguraciju terena i bez velikih iskopa i potpornih zidova, ne narušavaju izgled naselja te da se ne promijeni prirodno otjecanje vode na štetu susjedne čestice i građevina.

Članak 62.

(1) Sve građevine mogu imati ravni, kosi, bačvasti ili slični i kombinirani krov. Ako se građevine izvode s kosim krovom, minimalni nagib može iznositi 20˚, a maksimalni nagib 30˚.

(2) Ravni krov, sukladno suvremenom arhitektonskom oblikovanju može biti projektiran kao terasa ili ozelenjen, a na ravnim krovovima (prohodnim i neprohodnim) moguće je izvođenje ogradnih zidova sukladno posebnim sigurnosnim propisima, a visina se mjeri od gornje kote završnog sloja ravnog krova.

Članak 63.

Omogućuje se ugradnja sunčanih kolektora na svim građevinama, osim u zaštićenim dijelovima naselja.

Članak 64.

(1) Obrada pročelja prema ulici izvodi se kao kamena ili žbukana uz izvođenje kamenog ili betonskog oluka s konzolama.

Ako se izvodi istak krovnog vijenca građevine, onda je on armiranobetonski ili kameni s uklesanim žlijebom na kamenim konzolama. Vijenac je moguće izvesti i kao prepust crijepa. U ovom drugom slučaju vijenac je minimalan.

(2) Ostale fasadne površine izvode se u kamenu ili žbukane ili kao njihova međusobna kombinacija.

Kod fugiranja fasade u kamenu preporuča se ne isticati fuge već ih svijetlo tonirati.

(3) Ako se obrada pročelja izvodi kao žbukana potrebno je koristiti svjetlije nijanse (koje odgovaraju tonovima kamena vapnenca) do maksimalno bež boje.

(4) Moguća su manja odstupanja od formulacija u prethodnim stavcima i suvremena interpretacija tradicionalnih oblikovnih elemenata.

(5) Na pročeljima objekata nije dopušteno plakatiranje i oglašavanje neovisno o dimenzijama reklame ili oglasa.

U tu svrhu predviđeno je u sklopu postavljanja urbane opreme postavljanje oglasnih prostora (publiciteta) na javne površine, prema posebnoj Odluci Grada Dubrovnika.

6. UVJETI ZA UTVRĐIVANJE TRASA I POVRŠINA PROMETA, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE

Članak 65.

(1) Generalnim planom osigurane su površine i koridori za gradnju i rekonstrukciju infrastrukturnih sustava:

1. prometnoga,

2. telekomunikacije i pošte,

3. komunalne infrastrukturne mreže,

4. vodoopskrbe,

5. odvodnje,

6. elektroopskrbe,

(2) Infrastrukturni sustavi grade se prema posebnim propisima, pravilima struke i ovim odredbama.

6.1. Trase i površine prometne infrastrukturne mreže

Članak 66.

(1) Na površinama infrastrukturnih sustava namijenjenih prometu dopušteno je graditi i uređivati građevine, instalacije i uređaje:

1. Cestovni promet

1.1. ulična mreža, trgovi,

1.2. parkirališta i garaže,

1.3. biciklističke staze,

1.4. pješačke zone, putovi,

1.5 benzinske postaje,

1.6. ostali prometni sadržaji i građevine.

2. Pomorski promet

2.1. morska luka otvorena za javni promet,

2.2. ostale luke,

2.3. plovni putovi,

2.4. granični pomorski prijelaz (međunarodni, stalni I. kategorije).

3. Zračni promet

3.1. helidrom

(2) U grafičkom dijelu Generalnog plana, kartografski prikaz broj 3.1 ‘‘Promet’‘ u mjerilu 1:(1:5.000) određene su trase, koridori i zone za cestovni promet, luke i plovne putove, helidrom. Detaljni prostorni odnosi i razgraničenja prema drugim namjenama odredit će se detaljnijim planovima ili idejnim rješenjima.

6.1.1. Cestovni promet

6.1.1.1.Cestovna i ulična mreža

Članak 67.

(1) Generalnim planom predviđa se gradnja i uređivanje osnovne cestovne i ulične mreže, trgova i ostalih ulica, tako da se osigura usklađen razvoj javnog prijevoza i osiguraju uvjeti za afirmaciju postojeće i formiranje nove mreže javnih urbanih prostora.

(2) Pri planiranju, projektiranju, gradnji i uređenju trgova, cestovne i ulične mreže osigurat će se propisane mjere zaštite okoliša i uvjeti za kretanje osoba sa smanjenom pokretljivošću.

(3) Generalnim planom predviđa se gradnja i uređivanje trgova kao važnih fokusa prometnih tokova te žarišta otvorenog javnog urbanog prostora.

(4) Planirana cestovna i ulična mreža funkcionalno je razvrstana sukladno današnjem stanju i očekivanoj funkciji određenih trasa u budućoj mreži.

(5) Generalnim planom određena je gradnja novih dionica gradskih ulica i rekonstrukcija postojećih prometnica do izgradnje prometnica planiranih GUP-om. Moguća su manja odstupanja od planirane trase koridora radi boljeg prilagođavanja trase ceste terenskim uvjetima.

(6) Pri gradnji novih dionica, kao i rekonstrukciji postojećih cesta i ulica, potrebno je obaviti sanaciju površina tako da se planiraju drvoredi uz prometnicu gdje god tehničke mogućnosti uporabe i održavanja trase to dozvoljavaju.

(7) Određene su funkcije pojedinih cestovnih i uličnih dionica, a u skladu s tim su utvrđene sljedeće razine cesta i ulica:

1. A - brza državna cesta,

2. B - državna cesta

3. C – lokalna cesta (izvan obuhvata)

4. D - glavna gradska ulica,

5. E - gradska ulica,

6. F - sabirna ulica,

7. G - ostale ulice,

8. alternativna trasa ceste (koridor za istraživanje),

9. pješačke staze

(8) Sukladno kategoriji cesta u hijerarhijskom sustavu određene su trase, koridori i poprečni profili i prikazani u grafičkom dijelu Generalnog plana, kartografski prikaz broj 3.1 ‘‘Promet’‘ u mjerilu 1:1:5.000. U okviru prikazanih koridora nije moguća gradnja novih građevina.

Članak 68.

(1) Na kartografskom prikazu 2.1. Promet ucrtane su 3 varijante vanjske prometne mreže iz Prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije koje se odnose na dionicu čvor Osojnik – čvor Brgat te će se pri projektiranju odrediti ona koja je tehnički i ekonomski najpovoljnija.

(2) Pri projektiranju brze ceste treba voditi računa da se očuvaju ljetnikovci Rijeke dubrovačke s pripadajućim vrtovima, stara trasa željeznice, trasa povijesnog dubrovačkog vodovoda te da se zahvatima u prostoru ne naruši vizura povijesne cjeline grada Dubrovnika i njene neposredne okoline.

(3) Sva križanja na brzoj cesti izvode se u više razina.

Članak 69.

(1) Glavne gradske ulice obavljaju temeljnu distribuciju prometa po gradskom području.

Glavna gradska ulica mora imati javnu rasvjetu i uređena autobusna stajališta. Uz glavnu gradsku ulicu nije dozvoljeno uređenje parkirališta.

(2) Križanja glavnih gradskih ulica redovito su u razini, a križanja gradskih ulica s državnim mogu biti denivelirana.

(3) Gradske ulice provode daljnju distribuciju prometa po zonama.

Gradske ulice je potrebno urbano opremiti i to: javnom rasvjetom, autobusnim stajalištima, odmorištima s klupama i kantama za otpad, oglasnim panoima i sl.

Svako stajalište treba imati uređeno autobusno ugibalište sukladno posebnim propisima, opremljeno urbanom opremom te adekvatnom čekaonicom.

(4) Sabirne ulice unutar naselja moraju imati širinu koja omogućuje nesmetano odvijanje dvosmjernog prometa. Ostale ulice su prikazane do pojedinih zona bez daljnje razrade mreže unutar same zone. Ulična mreža, parkirališta i drugo unutar tih zona se razrađuje putem izrade daljnje dokumentacije (urbanistički plan uređenja, detaljni plan uređenja), odnosno akata o gradnji.

(5) Najmanja širina kolnika prometnica u naselju (ostalih i sabirnih prometnica) je 5,5 metara (za dvije vozne trake), odnosno 3,5 m (za jednu voznu traku). Iznimno, najmanja širina može biti i manja u slučaju već izgrađenih postojećih građevina.

Na planiranim i postojećim prometnicama u naselju mora se osigurati razdvajanje pješaka od prometa vozila gradnjom nogostupa ili trajnim oznakama i zaštitnim ogradama na kolovozu.

Ulica Kardinala Stepinca na dijelu od Svačićeve ulice do križanja sa ulicom Iva Dulčića u kategoriji ostale ceste određena je sa karakterističnim poprečnim profilom G1. Na dijelovima na kojima širina izvedenog stanja Ulice Kardinala Stepinca ne zadovoljava karakteristični poprečni profil G1 poprečni presjek će se sastojati od kolne trake širine 3,50 m i jednostranog pješačkog hodnika minimalne širine 1,50 m, dok će se na dijelovima na kojima postoji prostor u izvedenom stanju prometnice dodavati nogostup ili uzdužna parkirališna mjesta.

Predmetnim projektom ne smije doći do sužavanja postojećeg izvedenog stanja ulice Kardinala Stepinca.

(6) Javno-prometne površine i prilazi građevinama moraju imati elemente kojima se osigurava nesmetano kretanje osobama s poteškoćama u kretanju.

Pri izgradnji invalidskih prolaza rampi sukladno posebnim propisima obavezno koristiti uočljive boje podloge radi optičkog vođenja, odnosno bolje uočljivosti.

(7) Unutar minimalnih koridora planiranih cesta ne dopušta se gradnja drugih građevina do ishođenja akta o gradnji za cestu (ili njezin dio na koji je orijentirana građevina). Nakon zasnivanja građevinske čestice ceste, odredit će se zaštitni pojasevi sukladno posebnom zakonu, a možebitni prostor izvan zaštitnog pojasa priključit će se susjednoj planiranoj namjeni.

(8) Kolni pristup građevnoj čestici smještenoj uz javnu prometnu površinu može zauzeti minimalnu širinu 3 m.

Iznimno se za stambene građevine s jednom stambenom jedinicom dozvoljava utvrđivanje uvjeta kolnog pristupa na osnovu postojećeg stanja prometnice ali uz uvjet da se građevna čestica formira na način da se parcelacijskim elaboratom izdvoji dio čestice potreban za rekonstrukciju prometnice planirane ovim planom i sukladno Zakonu preda jedinici lokalne samouprave.

(9) Građevna čestica može imati samo jedna kolni pristup s jedne strane građevinske čestice. Ostale mogućnosti utvrdit će se posebnim uvjetima iz oblasti prometa utvrđenih od strane mjerodavnih tijela.

(10) Zbog konstruktivnih i funkcionalnih razloga dozvoljava se gradnja ispod koridora prometnice, pod uvjetom da se ne ugroze konstruktivni te imovinsko-pravni odnosi objekta prometnice kao i planirane podzemne građevine. Navedeno je moguće isključivo u zonama za koje je obvezno provođenje arhitektonsko-urbanističkog natječaja.

(11) Ako je na građevnu česticu onemogućen pristup vozilima moguće je osigurati potreban broj parkirnih mjesta unutar gravitacijskog područja ne većeg od 100 m od predmetne građevne čestice uz uvjet da su u istom vlasništvu.

(12) Aktom za gradnju ili rekonstrukciju ceste obvezno treba odrediti način rješavanja odvodnje oborinskih voda radi sprječavanja štetnih utjecaja na okoliš.

Članak 69a.

(1)Trasa spojne ceste, priključka gradskog naselja Nuncijata na državnu cestu D8, na nijedan način ne smije ugroziti povijesne strukture dubrovačkog renesansnog vodovoda iz prve polovice 15. stoljeća.

Iako predmetna lokacija dosada nije istraživana, poznato je da gravitacijski vodovodni sustav uključuje kanal pravokutnog presjeka (dimenzija oko 30x40cm), izveden od polu obrađenog kamena. Unutarnje strane su mu obrađene mortom od crvenice i gašenog vapna te je prekriven kamenim poklopnicama. Osiguranje trase kanala bilo je ostvareno uspostavom puta duž njegovog pružanja, prosječne širine 1,5m i podizanjem potpornih zidova koji su slijedili konfiguraciju terena.

(2)U svrhu izrade što kvalitetnijeg prometnog rješenja, predlažu se prethodna probna arheološka sondiranja u trupu ceste Ulice od Nuncijate, kojima bi se definirale/očuvale izvorne nivelete gravitacijskog vodovodnog sustava.

(3)Pozivajući se na preporuke Misije UNESCO-a iz 2015. godine, koja je zapadne padine Srđa proglasila od vitalnog značaja za postav dobra svjetske baštine, kod planiranog zahvata spojne prometnice od naselja Nuncijata do državne ceste D8 uključujući sve ceste unutar planiranog zahvata (Idejno rješenje, Proposta d.o.o.) nužno je onemogućiti veliko zasijecanje ili nasipanje terena izbjegavajući pritom negativan utjecaj na izvanrednu univerzalnu vrijednost dubrovačke cjeline i krajobraznu vrijednost područja.

(4)Uz prometnicu oblikovati podzide koji visinom slijede konfiguraciju terena, a izborom materijala neće dominirati u gradskim vizurama; predvidjeti nužnu sanaciju zasječenog terena i krajobraznu rekultivaciju.

(5)Trasa predložene spojne prometnice nalazi se u obuhvatu proširene kontaktne „buffer“ zone kulturnog dobra Svjetske baštine (odluka Odbora za svjetsku baštinu od 2. srpnja 2018. godine). Stoga je nužno procijeniti utjecaj planiranog zahvata na iznimnu univerzalnu vrijednost dobra Svjetske baštine (OUV). Smjernice za izradu Procjene utjecaja na dobra Svjetske kulturne baštine (HIA) izdalo je Međunarodno vijeće za spomenike i spomeničke cjeline (ICOMOS, 2011.).

(6)Kod planiranog zahvata spojne prometnice od naselja Nuncijata do državne ceste D8, prometna mreža unutar zahvata određena je sa karakterističnim poprečnim profilom G3. Prilikom rekonstrukcije prometnica unutar naselja Nuncijata profil je moguće prilagoditi situaciji na terenu te omogućiti uži profil na mjestima gdje karakteristični profil G3 nije moguće izvesti.“

Članak 70.

(1) Priključenje na cestu državnog i županijskog značaja moguće je na temelju prethodnog odobrenja tijela ovlaštenoga za ceste u postupku ishođenja akta o gradnji ili na temelju plana užeg područja.

(2) Priključenje na ostale (nerazvrstane) ceste moguće je temeljem prethodnog odobrenja ovlaštenoga tijela gradske uprave u postupku ishođenja akta o gradnji ili na temelju plana užeg područja.

Članak 71.

(1) Pri projektiranju i izvođenju pojedinih građevina i uređaja prometne i komunalne infrastrukture potrebno se pridržavati posebnih propisa, kao i propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih objekata i uređaja te pribaviti suglasnosti ostalih korisnika infrastrukturnih koridora.

Komunalna infrastruktura smješta se u pojas prometnice sukladno posebnim propisima te uvjetima nadležnih službi.

(2) Pri rekonstrukciji određene cestovne i ulične dionice obavezna je i rekonstrukcija pripadajućeg dijela telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže koja se nalazi/ili je planirana u cestama ili ulicama uz uspostavu zaštitnog zelenila minimalne širine 2,0 m s obje strane dionice koja se rekonstruira, ako to dopuštaju prostorni uvjeti.

(3) Regulacijska linija odvaja javnu površinu od privatne (u smislu režima korištenja).

Minimalna udaljenost građevinskog pravca od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.

Udaljenost regulacijskog smjera od osi kolnika ulice ne može biti manja od 4,5 m, osim u već izgrađenim dijelovima grada s formiranim ulicama.

(4) Pristupni put do građevinske čestice najmanje je širok 3,0 m, ako se njime koristi za kolni i pješački promet i najmanje širok 1,5 m ako služi za pješački promet, s time da je njegova najveća dužina 50 m i na njega se vežu najviše tri građevne čestice.

(5) Iznimno, pristupnim putom mogu se smatrati postojeće pješačke stube.

(6) Slijepa ulica može biti najveće dužine do 180 m uz uvjet da na kraju ima obvezno okretište za komunalna i druga vozila.

(7) Iznimno, za postojeće slijepe ulica može se zadržati postojeća dužina te postojeća širina ako nije manja od 5,5 m.

(8) Građevna čestica ulice može biti i šira od površine planirane za gradnju ulice, zbog prometno - tehničkih uvjeta kao što su: formiranje križanja, prilaza križanju, autobusnih ugibališta, posebnih traka za javni prijevoz, podzida, nasipa i sl.

(9) Nije dopušteno razgraditi i uklanjati povijesne ulice i njihove obrubne zidova i vrtne ogradne zidove.

(10) Na kosom terenu i u izgrađenim dijelovima naselja (povijesna jezgra i kontaktno područje, Gruž i sl.), pristupnim putom za nisku i srednju stambenu građevinu mogu se smatrati postojeće pješačke stepenice.

6.1.1.2. Parkirališta i garaže

Članak 72.

(1) Promet u mirovanju rješava se javnim ili privatnim parkirališnim/garažnim prostorom.

Postojeći deficiti parkirališnog prostora nadoknađuju se postupnom gradnjom javnih parkirališta/garaža, uglavnom u središnjim dijelovima naselja i na gradskom području naselja Dubrovnik.

(2) Uz svako novo parkiralište potrebno je urediti drvored.

(3) Položaj osnovnih javnih parkirališta i javnih garaža prikazan je u grafičkom dijelu elaborata Generalnog plana, kartografski prikaz broj 3.1 ‘‘Promet’‘, u mjerilu 1:5.000.

(4) Za parkiranje se koristi i dijelovima ulica, osim glavnih gradskih ulica, ako se time ne ugrožava sigurnost odvijanja prometa i, posebno, kretanje pješaka. Parkirališna se mjesta na cesti postavljaju uzdužno, koso ili okomito na kolnik ceste, ovisno o mogućnostima, uz obvezno osiguranje zadanog poprečnog profila ceste, posebno pješačkog pločnika. Parkirališna se mjesta organiziraju na udaljenosti od najmanje 5,0 m od pješačkog prijelaza preko ulice. Ako se parkirališta grade uz kolnik gradske ulice, dopuštena brzina kretanja za motorna vozila ne smije biti veća od 50 km/h.

(5) Problem prometa u mirovanju rješavati će se mrežom garažnih građevina, sukladno ovom Planu te planovima užeg područja.

(6) Potrebni broj parkirališnih mjesta određen je sukladno odredbama ovog Plana. Kada se zbog prostornih mogućnosti ne može ostvariti kolni pristup građevnoj čestici ili kada na građevnoj čestici nije moguće osigurati propisani parkirališni prostor, obveza investitora je platiti odgovarajući iznos koji će se namjenski koristit za gradnju javnih parkirališta i garaža. Plaćanje se regulira posebnom odlukom Grada Dubrovnika.

(7) Pri gradnji novih ili rekonstrukciji postojećih građevina, ovisno o vrsti i namjeni potrebno je urediti parkirališta/garaže na građevnoj čestici.

(8) U postupku izdavanja akata za gradnju za izgradnju građevina stambene, javne, gospodarske, turističke, športsko-rekreacijske i druge namjene potrebno je osigurati parkirališna mjesta na građevnoj čestici ili u sklopu jedinstvenog zahvata koji se određuje prostornim planom užeg područja.

(9) Omogućuje se odstupanje od potrebnog broja parkirališnih mjesta iz tablice ako se planirana građevina ili zahvat u prostoru gradi u zaštićenoj jezgri i kontaktnom području. Posebnom odlukom utvrdit će se obveza plaćanja tržišne cijene za svako parkirališno mjesto za koje se traži odstupanje, i ta sredstva namjenski će se trošiti za gradnju javnih parkirališta i garaža najbližih lokaciji za koju se traži odstupanje.

(10) Postojeće garaže ne mogu se prenamijeniti u druge sadržaje.

(11) Iznimno je moguće graditi garaže i urediti parkirališne površine u svim zonama, kao zasebnih građevina, na građevinskim česticama koje svojim oblikom i veličinom ne udovoljavaju parametrima za gradnju stambenih i javnih građevina uz ispunjavanje sljedećih uvjeta:

1. za pristup ishoditi odobrenje mjerodavnog tijela ovisno o kategoriji prometnice s koje se rješava pristup,

2. maksimalna udaljenost do građevine kojoj parkiralište ili garaža služe treba biti 100 m.

(12) U gradskim dijelovima gdje je izražen nedostatak parkirališta, a posebno u zonama visoke gustoće omogućuje se uređenje parkirališta i gradnja zajedničkih podzemnih garaža na dijelovima građevinskih čestica na kojima su izgrađene stambene i stambeno-poslovne građevine prema lokalnim prilikama.

(13) Ako je na građevnu česticu onemogućen pristup vozilima moguće je osigurati potreban broj parkirnih mjesta unutar gravitacijskog područja ne većeg od 100 m od predmetne građevne čestice uz uvjet da su u istom vlasništvu.

Ako nije moguće rješavanje parkiranja na građevinskoj čestici te mjestima gdje nije moguće ostvariti kolni pristup, zadovoljavajući broj parkirališnih mjesta moguće je osigurati uplatom u skladu s posebnom odlukom Grada Dubrovnika.

Potreban broj parkirališnih mjesta

Namjena	Tip građevine	Potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta (PM) po m² neto površine građevine
Stanovanje	stambene građevine	2PM/1 stambena jedinica	kod izrade detaljnijih planova minimalno dodatnih 10% planira se na zasebnom javnom parkiralištu
Stanovanje	apartman	1PM/1 apartman
Ugostiteljstvo i turizam	restoran, kavana	1 PM/25 m²
	caffe bar, slastičarnica i sl.	1 PM/10 m²
	hoteli	Sukladno posebnim propisima RH kojima se definira broj parkirnih mjesta za smještajne objekte iz skupine hotela, kampova i drugih vrsta ugostiteljskih objekata za smještaj
	apart hoteli, pansioni
Trgovina i skladišta	robna kuća, supermarket	1 PM na 15 m² prodajne površine
	ostale trgovine	1 PM na 30 m² prodajne površine	najmanje 2 PM, od kojih jedno posebno označeno za vozila opskrbe
	skladišta	1 PM na 100 m²	najmanje 1 PM, za skladišta preko 100 m²minimalno jedno posebno označeno za vozila opskrbe
Poslovna i javna namjena	banke, agencije, poslovnice (javni dio)	1 PM na 25 m²	najmanje 2 PM
Poslovna i javna namjena	uredi i kancelarije	1 PM na 50 m²
Industrija i obrt	industrijski objekti	1 PM na 70 m²
	obrtni objekti	1 PM na 50 m²
	autoservis	1 PM na 20 m²
Kultura, odgoj i obrazovanje	dječji vrtići i jaslice	1 PM/100 m²
	osnovne i srednje škole	1 PM/100 m²
	fakulteti	1 PM/70 m²
	instituti	1 PM/100 m²
	kina, kazalište, dvorane za javne skupove	1 PM/50 m²
	crkve	1 PM/50 m²
	muzeji, galerije, biblioteke	1 PM/50 m²	minimalno 4 PM, za muzeje 1 PM za autobus
	kongresne dvorane	1 PM/50 m²
	studentski domovi	1 PM/200 m²	minimalno 2 PM za autobus
Zdravstvo i socijalna skrb	bolnice i klinike	1 PM/100 m²
	ambulante, poliklinike, dom zdravlja	1 PM/20 m²
	domovi za stare	1 PM/200 m²
Šport i rekreacija	športski objekti otvoreni, bez gledališta	1 PM/250 m² površine
	športski objekti zatvoreni, bez gledališta	1 PM/200 m²površine
	športski objekti i igrališta s gledalištem	1 PM/10 sjedećih mjesta
Komunalni i prometni sadržaji	Tržnice	1 PM/20 m² površine
	tehničko-tehnološke građevine	1 PM/50 m²	minimalno 1 PM
	benzinske postaje	1 PM/25 m²
Terminalni putničkog prijevoza	autobusni kolodvor		obvezan prometno-tehnološki projekt s izračunom potrebnog broja PM, posebno za: - stajalište (ukrcaj i iskrcaj) - kraće parkiranje (do 1h) - duže parkiranje (preko 1h).
Terminalni putničkog prijevoza	trajektna i putnička luka
Groblja			sukladno posebnim propisima

* u NKP za izračun PM ne uračunavaju se površine garaža, jednonamjenskih skloništa i potpuno ukopani dijelovi podruma čija funkcija ne uključuje duži boravak ljudi.

Potreban broj parkirališnih mjesta definiran tablicom primjenjuje se isključivo na površinu, broj stambenih jedinica i namjenu onog dijela koji se gradi. U slučaju kada se građevina dograđuje, nadograđuje, odnosno mijenja namjenu primjenjuje se gornja tablica za rečene zahvate ako je dokazano da postojeći prostori građevine imaju već osiguran potreban broj parkirališnih mjesta.

(14) Izuzetno se kod složenih funkcionalnih cjelina kod garaža preko 600 mjesta može umanjiti ukupni planirani kapacitet garažno-parkirnih mjesta primjenom koeficijenta istovremenosti korištenja, ali ne više od 20 % što se posebno mora obrazložiti.

Članak 73.

(1) Javne garaže su predviđene na 19 lokaliteta na užem urbanom području Dubrovnika te na 3 lokaliteta na području Mokošice. Predmetne lokacije prikazane na kartografskom prikazu odnose se na zonu, a ne na pojedine čestice na kojima se nalazi oznaka.

(2) Preporuča se gradnja građevina koje će u podzemnim etažama služiti za parkiranje, a u nadzemnom dijelu će se moći koristiti za javne, poslovne, stambene i ugostiteljsko-turističke sadržaje. Javna garaža sadržava i dvonamjensko sklonište za sklanjanje stanovništva.

KAPACITET JAVNIH GARAŽA

R.b.*	Lokacija	Potreban broj PGM
2.	Centar iza Grada	600 PGM
4.	Ilijina glavica	700 PGM
7.	Nadvožnjak zapad	min. 100 PGM
8.	Pumpa	min. 100 PGM
9.	Put Republike. V. Nazora	120 PGM
11.	Mercante	150 PGM
13.	Pemo	150 PGM
14.	Radeljević-Libertas	200 PGM
15.	Jug bazen i OTP banka	200 PGM
16.	Montovjerna	min. 100 PGM
17.	Gospino polje istok	400 PGM
18.	Gospino polje zapad	min. 50 PGM
19.	Lapad stadion	min. 100 PGM
20.	Dvori lapad	200 PGM
22.	Babin kuk - turistička	200 PGM
25.	Luka Gruž***	min. 100 PGM
27.	Kolodvor ***	min. 50 PGM
28.	Nova luka Gruž***	min. 50 PGM
29.	Mokošica - Naš dom	150 PGM
31.	Mokošica - garaže	200 PGM
32.	Mokošica - iza Tamarića	200 PGM
33.	Šire područje IUC – Gradac**	min. 100 PGM

* redni brojevi odgovaraju oznakama u grafičkom dijelu plana

** Za planirani zahvat u prostoru potrebno je izraditi studiju utjecaja na okoliš, konzervatorsku dokumentaciju te prometnu studiju, kojima će se ispitati mogućnosti smještaja i kapaciteta planirane garaže kao podlogu za izradu prostorno planske dokumentacije. Garažu je potrebno predvidjeti kao potpuno ukopanu i usklađenu s visokim kriterijima krajobraznog uređenja kako površine iznad nje tako i neposrednog prostora. Uvažiti povijesnu matricu gradnje kao i preispitati prihvatni kapacitete zone.

*** konačan kapacitet i položaj javnih garaža će biti određen rezultatima arhitektonsko-urbanističkog natječaja.

(3) U gradskim dijelovima gdje je izražen nedostatak parkirališta, a posebno u zonama visoke gustoće omogućuje se uređenje parkirališta i gradnja zajedničkih podzemnih garaža na dijelovima građevinskih čestica na kojima su izgrađene stambene i stambeno-poslovne građevine prema lokalnim prilikama.

(4) Omogućuje se i gradnja garažno-poslovnih građevina koje u nižim etažama imaju javnu garažu propisanog minimalnog kapaciteta, a u višim etažama mogu imati javne, poslovne, stambene, ugostiteljsko-turističke te športsko-rekreacijske sadržaje. U tom slučaju, propisani minimalni kapacitet garaže se povećava za potrebe parkiranja za predviđenu namjenu sadržanu u dijelu građevine.

U predmetnim građevinama moguće je sukladno posebnim propisima omogućiti opskrbu energijom za električne automobile.

(5) Po potrebi, javne garaže moguće je graditi i na drugim lokacijama, ako to nije u suprotnosti s odredbama ove Odluke.

(6) Na osnovu posebnih projekata a na česticama koje su dostupne kolnom prometu i koje čestice nisu bilo po obliku ili veličini adekvatne potrebama drugih namjena, moguće je graditi male garaže kapaciteta manjeg od 100 PGM prema posebnom propisu i posebnom odobrenju nadležne institucije. Navedene male garaže služe za potrebe parkiranja/garažiranja zone u kojoj se nalaze.

6.1.1.3. Pješačke zone i pravci

Članak 74.

(1) Za kretanje pješaka osim pločnika, trgova i ulica gradit će se i uređivati pješački putovi, pothodnici, nathodnici, stubišta i prečaci te prolazi i šetališta. Osim pješačke zone u staroj gradskoj jezgri i na Babinom Kuku, nove će se pješačke zone urediti u Gruškom polju i manje pješačke zone u drugim dijelovima grada.

(2) Značajni pješački smjerovi i potezi uredit će se uz obalu Rijeke Dubrovačke (dijelom nasipanjem i uređenjem obale) te u koridoru prometnice uz rekonstruiranu ulicu Stjepana Radića u Gružu. Novim rješenjem Gruškog polja kao značajne pješačke zone s trgom, pješačko će se kretanje produžiti ulicom A. Stračevića do stare gradske jezgre. Kontinuiran pješački smjer će se urediti od gradskih zidina prema Sv. Jakovu i Orsuli. Pješačke komunikacije moraju se osigurati i na Lapadskoj obali duž cijele obale i oko poluotoka Babin Kuk i Lapad.

(3) Na području Gruškog zaljeva omogućuje se nasipanje obale radi gradnje/rekonstrukcije obalne ulice uz osiguranje dužobalne šetnice i odgovarajućeg pojasa zelenila kojim se odvaja kolni od pješačkog prometa.

(4) Važno je očuvati pješačke putove na Donjem, Srednjem i Gornjem konalu kao i trasu stare željeznice.

(5) Planira se rekonstrukcija važnoga pješačkog smjera prema Srđu (križni put) osiguravajući prijelaz preko državne ceste D8.

(6) Kod postojećih pješačkih puteva dopuštena su odstupanja od propisanih širina radi omogućavanja nesmetanog pristupa i kretanja osobama s teškoćama u kretanju sukladno posebnim propisima.

(7) Pješačke ulice moraju biti širine najmanje 1,5 m.

(8) Pri planiranju i uređivanju pješačkih zona i smjerova kretanja obvezno je polaziti od potreba osoba smanjene pokretljivosti.

(9) Pješački smjerovi određeni u grafičkom dijelu plana, kartografski prikaz 1. Korištenje i namjena površina u mjerilu 1:5.000, predstavljaju postojeće pješačke smjerove, a Planom su utvrđene lokacije za istraživanje pješačkih tunela.

Moguća je njihova izmjena te gradnja novih pješačkih smjerova, tunela, pothodnika i nathodnika te izgradnja pokretnih stepenica, u skladu s potrebama.

6.1.1.4. Biciklističke staze

Članak 75.

Unutar obuhvata Plana je sukladno mogućnostima na terenu moguća izgradnja biciklističkih staza.

Biciklističke staze i trake mogu se sukladno posebnim propisima graditi i uređivati odvojeno od ulica, kao zasebna površina unutar profila ulice te kao dio kolnika ili pješačke staze obilježen prometnom signalizacijom.

6.1.1.5. Benzinske postaje

Članak 76.

(1) Benzinske postaje (postaje za opskrbu gorivom motornih vozila) planirane su na više lokaliteta u gradu. Omogućuje se gradnja benzinskih postaja i na drugim, pogodnim i preglednim mjestima uz ceste i uz očuvanje sigurnosti odvijanja kolnog i pješačkog prometa. Benzinske postaje se ne mogu graditi unutar zona stroge zaštite spomenika kulture.

(2) Benzinska postaja može se graditi na udaljenosti od najmanje 20,0 m od raskršća kolnih cesta i obavezno se odvaja od punog profila javne ceste zaštitnim otokom širine najmanje 50 cm.

(3) Nadstrešnica na benzinskoj postaji može biti svijetle visine minimalno 4,5 m.

(4) Maksimalna visina benzinske postaje iznosi 4,0 m od najniže točke uređenog terena uz građevinu do njezina vijenca i mora biti udaljena minimalno 3,0 m od granice međe.

(5) Benzinska postaja može osim dijelova nužnih za opskrbu gorivom motornih vozila imati i ugostiteljski i trgovački prostor, sanitarni čvor te ostale prateće sadržaje u funkciji cestovnog prometa.

Na benzinskoj postaji mora biti osiguran odgovarajući prostor za parkiranje vozila.

(6) U grafičkom dijelu elaborata Generalnog plana, kartografskom prikazu broj 3.1 ‘‘Promet’‘ u mjerilu 1:5.000, prikazane su postojeće i planirane benzinske postaje.

(7) Postojeće i planirane benzinske postaje mogu se rekonstruirati ili graditi tako da se osigura:

1. sigurnost svih sudionika u prometu,

2. najmanje 20 % građevinske čestice potrebno je hortikulturno urediti,

3. najveći koeficijent izgrađenosti građevinske čestice iznosi 0,3,

4. minimalna veličina građevinske čestice iznosi 500 m²,

5. minimalna udaljenost građevine od ruba građevinske čestice iznosi 3,0 m.

(8) Benzinske postaje mogu imati prateće sadržaje u funkciji cestovnog prometa.

(9) Benzinske postaje unutar obuhvata plana

Lokacija	Vrsta prometa	Postojeća / planirana
Komolac	cestovni	postojeća
Aci marina Dubrovnik	morski	postojeća
Sustjepan I	morski/cestovni	planirana
Sustjepan II – Shell*	morski	planirana
Orsan	morski/cestovni	postojeća
Vladimira Nazora	cestovni	postojeća
Hladnica/ Gospino polje	cestovni	planirana

*postojeće pretakalište goriva i planirana benzinska postaja

(9a) Benzinska postaja Sustjepan II. - Shell za potrebe morskog prometa planira se uz postojeće pretakalište

goriva u obuhvatu luke otvorene za javni promet Sustjepan – Shell.

Na području luke namijenjenoj benzinskoj postaji reorganizirat će se prostor pretakališta da bi se omogućio

smještaj novih sadržaja. Moguća je izgradnja pratećih sadržaja (npr. objekata usluge, spremnika goriva,

prometnice, parkirališta i sl.). Proširenje obale za potrebe benzinske postaje i pretakališta može se izvesti

gradnjom obalne konstrukcije na pilotima ili postavljanjem plutajućih pontona ili njihovom kombinacijom.

(10) Odredbe ove odluke koje se odnose na gradnju benzinskih postaja, primjenjuju se i za gradnju plinskih postaja za snabdijevanje motornih vozila.

(11) Benzinske postaje mogu imati i mogućnost opskrbe energijom za električne automobile.

Članak 77a.

Briše se.

6.1.1.6.Javni prijevoz

Članak 77.

(1) Daljnji razvoj javnog gradskog prijevoza zasniva se na uređenju prometnog terminala (Luka Gruž) u Dubrovniku. Uz autobusni kolodvor planira se glavno taksi-stajalište i javno parkiralište, ugostiteljski, trgovački i drugi prateći sadržaji.

(2) Stajališta autobusa se formiraju uz krajnji desni prometni trak, izvan kolnika postojeće ceste. Širina posebnog kolnog traka stajališta autobusa iznosi najmanje 3,0 m a iznimno može biti jednaka širini kolnog traka na javnoj cesti ili se može dopustiti smještanje autobusnog stajališta i na kolniku javne ceste. Stajalište se autobusa postavlja za svaki prometni smjer iza križanja (na udaljenosti od najmanje 20,0 m iza križanja u smjeru vožnje). Stajalište autobusa na cesti treba redovito postaviti na razmak da pješačenje ne bude dulje od 5 do 10 min, dakle u međusobnom razmaku od 400 do 600 m.

6.1.1.7.Ostale prometne građevine i sadržaji

Članak 78.

Trasa žičare od luke Gruž prema Srđu, kao jedan od elemenata šire prometne mreže, ovim planom utvrđena je kao koridor za istraživanje.

6.1.2. Pomorski promet

Članak 79.

(1) Prostori za razvoj pomorskog prometa označeni su u grafičkom dijelu elaborata plana na kartografskom prikazu 3.1. Promet, u mjerilu 1:5.000.

(2) Pomorski promet odvija se putem morskih luka otvorenih za javni promet, morskih luka posebne namjene državnog značaja i morskih luka posebne namjene županijskog značaja.

(3) Morske luke otvorene za javni promet:

Naselje	Naziv / Lokalitet	Nazivi luka	Vrsta	Značaj
Dubrovnik	Gruž – putnička luka	Luka Gruž – putnička luka	putnička, teretna	međunarodna
	Gradska luka Dubrovnik	Gradska luka Dubrovnik – putnička luka	putnička	županijska
	Gruž*	Luka Gruž	putnička	lokalna
Komolac	Komolac	Luka Komolac	putnička	lokalna
Dubrovnik	Lokrum	Luka Lokrum	putnička	lokalna
Mokošica	Mokošica	Luka Mokošica	putnička	lokalna
Sustjepan	naselje	Luka Sustjepan	putnička	lokalna
Sustjepan	Shell	Luka Sustjepan	ribarska**	lokalna /županijska***

* na potezu most dr. Franja Tuđmana - Sustjepan, do izgradnje planirane čvrste obale, moguće je postaviti plivajuće pontone kao privremeno rješenje.

** ribarska infrastruktura i suprastruktura u luci otvorenoj za javni promet

*** trenutno po Naredbi o razvrstaju luka otvorenih za javni promet na području Dubrovačko-neretvanske županije luka lokalnog značaja ali po izgradnji ribarske infrastrukture i suprastrukture županijskog značaja

(4) Morske luke posebne namjene državnog značaja – luke nautičkog turizma:

Grad	Naselje	Lokalitet	Kapacitet (broj vezova)	Postojeća/planirana
Dubrovnik	Dubrovnik	Marina Gruž-Lapad	do 400	planirana
Dubrovnik	Komolac	ACI marina Dubrovnik	350/ do 450	postojeća/planirana

(5) Morske luke posebne namjene županijskog značaja:

Brodogradilište

Grad	Naselje	Lokalitet	Veličina navoza	Veličina doka	Postojeća / planirana
Dubrovnik	Mokošica	Mokošica	do 50 m	do 1.000 t nosivosti	postojeća

(6) Športske luke

Grad

Naselje