Službeni glasnik 7 - 15. lipnja 2020.Objavljeno: 15.06.20.
69. Prostorni plan uređenja Grada Dubrovnika – pročišćeni tekst
Na temelju Zaključka o davanju ovlaštenja Odboru za Statut i Poslovnik Gradskoga vijeća Grada Dubrovnika za utvrđivanje pročišćenih tekstova akata Gradskoga vijeća Grada Dubrovnika (''Službeni glasnik Grada Dubrovnika'', broj 5/97.), Odbor za Statut i Poslovnik Gradskoga vijeća Grada Dubrovnika, na sjednici održanoj 4. lipnja 2020., utvrdio je pročišćeni tekst Prostornog plana uređenja Grada Dubrovnika.
Pročišćeni tekst Prostornog plana uređenja Grada Dubrovnika obuhvaća Odluku o donošenju Prostornog plana uređenja Grada Dubrovnika objavljenu u ''Službenom glasniku Grada Dubrovnika'', broj 07/05, Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana uređenja Grada Dubrovnika objavljenu u ''Službenom glasniku Grada Dubrovnika'', broj 06/07, Ispravak Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana uređenja Grada Dubrovnika objavljen u ''Službenom glasniku Grada Dubrovnika'', broj 10/07, Odluku o donošenju Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Dubrovnika objavljenu u ''Službenom glasniku Grada Dubrovnika'', broj 03/14, Pročišćeni tekst Prostornog plana uređenja Grada Dubrovnika objavljen u ''Službenom glasniku Grada Dubrovnika'', broj 09/14, Odluku o dopuni Prostornog plana uređenja Grada Dubrovnika radi usklađenja sa Zakonom o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13) objavljenu u ''Službenom glasniku Grada Dubrovnika'', broj 19/15, Pročišćeni tekst Prostornog plana uređenja Grada Dubrovnika objavljen u ''Službenom glasniku Grada Dubrovnika'', broj 18/16, Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana uređenja Grada Dubrovnika objavljenu u ''Službenom glasniku Grada Dubrovnika'', broj 25/18 i Odluku o donošenju IV. Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Dubrovnika objavljenu u ''Službenom glasniku Grada Dubrovnika'', broj 13/19.
U tim aktima naznačeno je vrijeme njihova stupanja na snagu.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRADA DUBROVNIKA
(pročišćeni tekst)
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Donosi se pročišćeni tekst Prostornog plana uređenja Grada Dubrovnika objavljenog u ''Službenom glasniku Grada Dubrovnika'', broj 7/05, 6/07, 10/07, 03/14, 09/14 – pročišćeni tekst, 19/15, 18/16 – pročišćeni tekst, 25/18 i 13/19 (u daljnjem tekstu: PPU) kojeg su izradile tvrtke Urbos d.o.o., Split, Institut IGH d.d., Zagreb, IGH Urbanizam d.o.o., Dubrovnik i Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije.
Članak 2.
(1) Prostorni plan donosi se za administrativni obuhvat jedinice lokalne samouprave, Grad Dubrovnik, obuhvata 144,32 km2.
(2) Granica obuhvata Prostornog plana pruža se na sjeverozapadu od zapadnih granica KO Dubravica i KO Mravinjac (granica s općinom Dubrovačko primorje), na sjeveru se poklapa s državnom granicom s Bosnom i Hercegovinom sve do istočne granice KO Šumet i KO Dubrovnik, obuhvaćajući sve katastarske općine unutar tog obuhvata i otoke: Lokrum, Daksu, Koločep,Lopud, Šipan, Jakljan, Sv. Andriju i Olipu.
Članak 3.
PPU se sastoji od tekstualnoga i grafičkog dijela:
A TEKSTUALNI DIO
I. UVOD
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
B GRAFIČKI DIO
KARTOGRAFSKI PRIKAZI :
1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA 1:25.000
2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI:
2.1. Promet 1:25.000
2.2. Pošta i telekomunikacije 1:25.000
2.3. Energetski sustav 1:25.000
2.4. Vodno gospodarski sustav – Korištenje voda 1:25.000
2.5. Vodno gospodarski sustav - Odvodnja otpadnih (fekalnih) voda, obrada,
skladištenje i odlaganje otpada 1:25.000
2.6. Vodno gospodarski sustav - odvodnja otpadnih (oborninskih voda) 1:25.000
3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA
3.1. Područja posebnih uvjeta korištenja – Prirodna baština 1:25.000
3.2.a Područja posebnih uvjeta korištenja - graditeljska baština (Dubrovnik) 1:10.000
3.2.b Područja posebnih uvjeta korištenja
- graditeljska baština (Dubrovačko primorje) 1:10.000
3.2.c Područja posebnih uvjeta korištenja - graditeljska baština (Šipan) 1:10.000
3.2.d Područja posebnih uvjeta korištenja
- graditeljska baština (Lopud, Koločep) 1:10.000
3.2.e Područja posebnih uvjeta korištenja - graditeljska baština (Sv. Andrija) 1:10.000
3.3. Područja posebnih ograničenja u korištenju – Krajobraz 1:25.000
3.4. Područja posebnih ograničenja u korištenju – Tlo, vode i more 1:25.000
3.5. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite 1:25.000
3.6. Područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite 1:25.000
4. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA
4.1. Dubravica i Brsečine 1:5.000
4.2. Dubrovnik 1:5.000
4.3. Gromača 1:5.000
4.4. Jakljan 1:5.000
4.5. Koločep 1:5.000
4.6. Lopud 1:5.000
4.7. Ljubač 1:5.000
4.8. Mravinjac 1:5.000
4.9. Mrčevo, Kliševo i Trsteno 1:5.000
4.10.1. Orašac 1 1:5.000
4.10.2. Orašac 2 1:5.000
4.11. Osojnik 1:5.000
4.12. Šipanska luka 1:5.000
4.13. Suđurađ 1:5.000
4.14. Zaton 1:5.000
C OBVEZNI PRILOZI
PRILOG I. Obrazloženje Plana
PRILOG II. Popis propisa koje je bilo potrebno poštivati u izradi Plana
PRILOG III. Dokumentacija o ovlaštenju stručnog izrađivača Plana za izradu prostornih
planova
Članak 4.
Prostorni plan iz stavka 1. točaka A i B ovoga članka, ovjerovljen pečatom Gradskog vijeća Grada Dubrovnika i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Dubrovnika, sastavni je dio ove odluke.
Članak 5.
Provedba ovog prostornog plana temelji se na odredbama za provođenje ove odluke, kojima se definira namjena i korištenje prostorom, načini uređivanja prostora i zaštita svih vrijednih područja unutar obuhvata Prostornog plana. Svi uvjeti kojima se regulira buduće uređivanje prostora u granicama obuhvata Prostornog plana, sadržani su u tekstualnom i grafičkom dijelu koji predstavljaju cjelinu za tumačenje svih planskih postavka.
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Članak 6.
U obuhvatu Generalnog urbanističkog plana uređenja Dubrovnika odredbe za provođenje utvrđene ovom odlukom mogu biti razrađenije, posebno u odnosu prema maksimalnoj veličini građevinske čestice te visini stambenih i stambeno-poslovnih građevina, i to kako slijedi:
1. za niske građevine visine Po(S)+P+1 omogućuje se gradnja potkrovlja (Pk)
2. visina stambenih i stambeno-poslovnih građevina može iznositi:
2.1. srednje građevine na ravnom terenu mogu se graditi do maksimalne visine od 13m,
2.2. srednje građevine na kosom terenu mogu se graditi do maksimalne visine od 15m,
3. u okviru obuhvata planova užeg područja i propisanih arhitektonsko-urbanističkih natječaja na prostoru Gruškog polja, visina poslovnih građevina može biti viša od visine visokih građevina propisanih u članku 42. ove Odluke, ali ne veća od 35 m.
4. Generalnim urbanističkim planom mogu se definirati koeficijenti izgrađenosti i iskoristivosti građevinske čestice kao i broj stambenih jedinica veći od propisanih ovim Prostornim planom.
Članak 7.
Briše se.
1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENE POVRŠINA
Članak 8.
(1) Određivanje namjene površina temelji se na prikladnosti prostora za pretežne ili karakteristične i isključive namjene te na utvrđivanju dinamičnih djelovanja i učinaka funkcija u prostoru (prometni sustavi, sustav središnjih naselja i razvojnih središta, gravitacije, poticaji razvoju i revitalizaciji područja i djelatnosti, općoj zaštiti i uređenju prostora i sl.).
(2) Utvrđivanje namjene površina polazi od:
1. vrijednosti pojedinih područja (prirodnih i kulturno-povijesnih),
2. zatečenog stanja korištenja prostorom,
3. prostorno-funkcionalnih cjelina (gradskog naselja, prigradskih naselja i izdvojenih naseljskih cjelina).
(3) Detaljno razgraničenje između pojedinih namjena površina granice kojih se grafičkim prikazom ne mogu utvrditi nedvojbeno, odredit će se detaljnijim planovima uređenja ili lokacijskim uvjetima za zahvat u prostoru. Građevinska čestica za određeni zahvat u prostoru može se temeljem razgraničenja oblikovati od jedne ili više katastarskih čestica uz uvjet da je veći dio građevinske čestice unutar osnovne namjene.
(4) Iznimno, građevinska čestica može se formirati od čestice zemlje koja može biti i manjim dijelom u osnovnoj namjeni, ali ne manjim od polovice minimalne površine građevinske čestice određene ovom odlukom, ako je preostali dio u zoni zaštitnih zelenih površina ili izvan granica građevinskog područja, uz uvjet da se građevina smjesti na površinu na kojoj je gradnja dopuštena. Urbanistički parametri za građevinsku česticu oblikovanu temeljem detaljnoga razgraničenja određuju se prema minimalnoj građevinskoj čestici definiranoj odredbama ove Odluke.
Članak 9.
Planirano korištenje i namjena površina temelji se na posebnostima pojedinih područja (prostorno-funkcionalnih cjelina):
1. zaštićeno obalno područje,
2. kopneno zaleđe.
Članak 10.
(1) Zaštićeno obalno područje je krajobrazna cjelina sa statusom područja s posebnim ograničenjima u korištenju a obuhvaća sve otoke na području Grada Dubrovnika, pojas kopna u širini od 1.000 m od obalne crte i pojas mora u širini od 300 m od obalne crte a prema prikazu u grafičkom dijelu elaborata Prostornog plana u mjerilu 1:25.000 i 1:5.000.
(2) Uvjeti određivanja namjene površina u okviru zaštićenoga obalnog područja određeni su tako:
1. da se u najvećoj mogućoj mjeri sačuvaju neizgrađeni dijelovi obale od izgradnje stambenih, turističkih i ostalih građevina,
2. da se što veći dio obale (izuzev dijelove obale u naseljima) sačuva u prirodnom izgledu,
3. da se zaštite i hortikulturno urede zelene površine u građevinskim područjima naselja radi očuvanja i unapređenja krajobraza,
4. da se potakne aktivno korištenje kultiviranim poljoprivrednim površinama,
5. da se maksimalno štite kulturno-povijesne cjelina i spomenici graditeljske baštine.
(3) U izdvojenom dijelu građevinskog područja naselja i neizgrađenom dijelu izdvojenog građevinskog područja izvan naselja u pojasu najmanje od 100 m obalne crte ne može se planirati građenje građevina, osim građevina komunalne infrastrukture koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali i podzemne infrastrukture, pratećih sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene građevina koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali (brodogradilište, luke i sl.) te uređenje javnih površina.
Članak 11.
Na otocima se potiče revitalizacija napuštenih graditeljskih sklopova, pretežito u funkciji poljoprivrede i posebnih oblika ugostiteljsko-turističke ponude.
Članak 12.
Uvjeti pri određivanju namjene površina na području kopnenog zaleđa (prostor kopna izvan zaštićenoga obalnog područja iz članka 10. ove odluke) određeni su tako:
1. da se omogućuje gradnja građevina izvan granica građevinskog područja u funkciji revitalizacije poljoprivredne proizvodnje kao osnovni poticaj razvitku ovog područja,
2. da se kompleksi polja u krškim vrtačama uz naselja sačuvaju od bilo kakve izgradnje,
3. da se sačuvaju temeljne krajobrazne odlike prostora (vegetacija, postojeća zgusnuta gradnja) i da se pošumi šumsko stanište degradirano požarima.
Članak 13.
(1) Za prostor Grada Dubrovnika određeno je sljedeće korištenje i namjena površina:
1. Razvoj i uređenje površina naselja
cjelina izgrađenog i neizgrađenog dijela naselja
(mješovita namjena - pretežito stanovanje) - žuta;
1.1. gospodarska namjena:
1.1.1.poslovna namjena (narančasta):
1.1.1.1. pretežito uslužna (K1),
1.1.1.2. pretežito trgovačka (K2),
1.1.1.3. komunalno-servisna (K3),
1.1.2.ugostiteljsko-turistička namjena (crvena):
1.1.2.1. hoteli (T1),
1.1.2.2. turističko naselje (T2),
1.1.2.3. kampovi (T3);
1.2. športsko-rekreacijska namjena (zelena):
1.2.1. Športsko-rekreacijski centar s golfom (R1)
1.2.2. Sportska igrališta (R2)
1.2.3. Kupališne zone (R3)
1.2.4. Uređene plaže (Pu)
1.2.5. Prirodne plaže (Pp)
1.2.6. Športski centar (Gospino polje) (R4)
1.2.7. Sportsko-rekreacijski park (R5)
Na području športsko-rekreacijskog centra s golfom nalaze se sportski tereni i sadržaji koji se sastoje od sportsko-rekreacijskih sadržaja na otvorenom i sportskih dvorana.
1.3.javne zelene površine (zelena):
1.3.1.zaštitno zelenilo i pejzažne površine (Z),
2. Razvoj i uređenje površina izvan naselja
2.1. gospodarska namjena:
2.1.1. proizvodna (ljubičasta):
2.1.1.1. pretežito industrijska (I1),
2.1.1.2. pretežito obrtna (I2);
2.1.2. poslovna namjena (narančasta):
2.1.2.1. komunalno-servisna (K3);
2.1.3. ugostiteljsko-turistička namjena (crvena):
2.1.3.1. turističko naselje (T2),
2.1.3.2. kampovi (T3),
2.1.3.3. pojedinačne ugostiteljsko-turističke građevine (T4);
2.2. ostale površine:
2.2.1. vrt, perivoj (Z3)
2.2.2. športsko-rekreacijski centar s golfom (R1, R2, R5) – zeleno
2.2.3. kupališta (R3) - zeleno,
2.2.4. groblje (simbol),
2.2.5. eksploatacija mineralnih sirovina,
2.2.6. potencijalne lokacije za marikulturu;
2.3. poljoprivredne površine (smeđe):
2.3.1. osobito vrijedno obradivo tlo,
2.3.2. vrijedno obradivo tlo,
2.3.3. ostala obradiva tla;
2.4. šumske površine:
2.4.1. zaštitna šuma - svijetlozeleno,
2.4.2. šuma posebne namjene - zeleno;
2.5. ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište, kamena obala - bijelo.
(2) Promet (mreža i objekti za razvoj cestovnog, željezničkog, pomorskog i zračnog prometa - heliodrom).
(3) Radi osiguranja funkcioniranja namjene površina, osigurane su površine za gradnju i rekonstrukciju cestovnih građevina te površine za gradnju i rekonstrukciju pomorskih građevina (morskih luka za javni promet, luka posebne namjene, privezišta).
(4) Korištenje i namjena površina iz stavka 1. ovog članka prikazani su u grafičkom dijelu elaborata Prostornog plana, kartografski prikaz broj 1. “Korištenje i namjena površina” u mjerilu 1:25.000.
Članak 14.
Poljoprivredno tlo osnovne namjene dijeli se na:
1. osobito vrijedno obradivo tlo što obuhvaća komplekse polja i kultivirano terasasto tlo u priobalju,
2. vrijedno obradivo tlo što obuhvaća manje komplekse vinograda, maslinika i voćnjaka u blizini naselja,
3. ostala obradiva tla koja čine neobrađene livade i oranice udaljenije od naselja i lošije kakvoće tla.
Članak 15.
(1) Šume osnovne namjene obuhvaćaju zaštitne šume i šume posebne namjene.
(2) Zaštitne šume uključuju i zaštitno zelenilo i pejzažne površine na otocima, uz obalu i uz ostala naselja Grada Dubrovnika. Imaju funkciju zaštite tla od erozije, zaštite naselja, ugostiteljsko-turističkih zona i drugih gospodarskih zona, športsko-rekreacijskih i drugih zona. Pridonose krajobraznim vrijednostima područja i poboljšanju mikroklimatskih i ekoloških uvjeta.
(3) Planirana područja zaštitnih šuma treba pošumljavati autohtonim biljnim vrstama i osigurati mjere zaštite od požara (prosjeci, hidranti, promatračnice i druge mjere).
(4) Šume posebne namjene uključuju zaštićene šume na području Grada Dubrovnika:
1. Park šuma Mala i Velika Petka,
2. Park šuma Donje Čelo na Koločepu,
3. Park šuma Gornje Čelo na Koločepu,
4. Park šuma Osmoliš,
5. šumski predjel u obalnom pojasu Trsteno- Brsečine, park šuma,
6. šuma alepskog bora Bat - Zaton.
(5) Šume posebne namjene redovito su istaknuti prirodni predjeli koje treba čuvati od bilo kakve izgradnje te ih rekultivirati uz provedbu mjera zaštite od požara.
(6) Na području park šume Osmoliš omogućuje se stručni i znanstveno-istraživački rad na samoniklom aromatskom bilju te uređenje neophodnih pješačkih staza s odmorištima i vidikovcima u funkciji protupožarne zaštite prostora.
Članak 16.
(1) U grafičkom dijelu elaborata Prostornog plana, kartografski prikaz broj 4. “Građevinska područja naselja” u mjerilu 1:5.000, određena je detaljnija namjena površina za područja naselja izvan obuhvata Generalnog urbanističkog plana Dubrovnika (naselja Zaton, Orašac, Trsteno, Brsečine i naselja na Elafitima).
(2) U okviru naselja iz stavka 1. ovog članka u prikazu građevinskih područja naselja, osim mješovite, pretežito stambene namjene, izdvojena su i područja (zone) isključive (osnovne) namjene (javna i društvena namjena, gospodarska namjena: poslovna, ugostiteljsko-turistička, športsko-rekreacijska namjena, javne zelene površine, zaštitne pejzažne i kultivirane površine, groblja, prometne površine i obala u naselju).
Članak 17.
Detaljnije razgraničavanje prostora Grada Dubrovnika prema temeljnim obilježjima, namjenama, oblicima korištenja i zaštite, prikazanim u Prostornom planu na kartografskim prikazima u mjerilu 1:25.000 i 1:5.000, određuje se u Generalnom urbanističkom planu Dubrovnika dokumentima prostornog uređenja detaljnijeg stupnja razrade, lokacijskom, tj. građevinskom dozvolom što se izrađuju i donose u skladu sa Zakonom i odredbama propisanim ovim prostornim planom.
2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA
2.1. Građevine od važnosti za Republiku Hrvatsku i Dubrovačko-neretvansku županiju
Članak 18.
(1) Građevine od važnosti za Republiku Hrvatsku određene su posebnim propisom i Prostornim planom Dubrovačko-neretvanske županije i na području Grada Dubrovnika jesu:
Cestovne građevine s pripadajućim objektima i uređajima:
1. Jadransko-Jonska autocesta (autocesta A1 Zagreb - Dubrovnik) (planirano)
2. spojne prometnice između Jadransko-Jonske autoceste i prometne mreže nižeg reda sa čvorova (planirano)
3. brza cesta Dubrovnik (Osojnik) - Čilipi - Debeli Brijeg (planirano)
4. ostale državne ceste.
(2) Željezničke građevine s pripadajućim građevinama, postrojenjima i uređajima osim industrijskih kolosijeka):
1. brza dužjadranska željeznica (planirano).
(3) Pomorske građevine:
1. luka osobitog (međunarodnog) gospodarskog značaja Gruž - putnička luka
2. luka nautičkog turizma ACI marina ''Dubrovnik'' - Komolac
3. luka nautičkog turizma Marina Gruž - Lapad (planirano)
(4) Energetske građevine
1. Elektroenergetske građevine:
1.1. hidroelektrana "Ombla" (planirano)
1.2. dalekovod 2x220 kV kV DS Plat - Pelješac - Nova Sela s podmorskom kabelskom dionicom ispod Malostonskog zaljeva, alternativno preko BiH (planirano)
(5) Građevine za transport plina s pripadajućim objektima, odnosno uređajima i postrojenjima:
1. Jonsko-jadranski plinovod, dionica: čvor Ploče - Dubrovnik - Prevlaka sa prijelazom ispod Malostonskog zaljeva, preko doline Neretve i BiH kod Neuma
(6) Građevine za korištenje voda:
1. vodoopskrbni sustav Dubrovnik
Članak 19.
(1) Građevine od važnosti za Županiju na području Grada Dubrovnika su:
Cestovne građevine s pripadajućim objektima i uređajima:
1. županijske i lokalne ceste
(2) Pomorske građevine:
1. luke otvorene za javni promet županijskog značaja,
2. luke nautičkog turizma kapaciteta do 200 vezova,
3. brodogradilišna luka Mokošica (Grad Dubrovnik).
4. ribarska luka Sustjepan.
(3) Elektroenergetske građevine:
1. vjetroelektrane
2. solarne elektrane (toplinske i fotonaponske)
3. dalekovod 2x110 kV DS HE ''Dubrovnik'' – Komolac
4. dalekovod 2x110 kV Komolac - Ston (rekonstrukcija)
5. dalekovod D110 kV Trebinje – Komolac
6. dalekovod 2x110 kV, uvod DS HE ''Dubrovnik'' - Komolac u TS ''Plat'' (planirano)
7. dalekovod 2x110 kV, uvod DS HE ''Dubrovnik'' - Komolac u TS ''Srđ'', alternativa s
kabelskom dionicom 2x110 kV preko golf terena na Srđu (planirano)
8. podzemni kabel 110 kV K Srđ - Lapad (planirano)
9. podzemni kabel 110 kV K Komolac - Lapad (planirano)
10. podzemni kabel 2x110 kV, uvod D Komolac - Ston u TS „Lapad“ (planirano)
11. podzemni kabel 2x110 kV K HE ''Ombla'' - Komolac (planirano)
12. TS 110/35 kV ''Komolac''
13. TS 110/20(10) kV ''Srđ'' (planirano)
14. TS 110/20(10) kV ''Lapad'' (planirano)
15. TS 110/20(10) kV ''Orašac'' (planirano)
(4) Građevine za transport plina s pripadajućim objektima, odnosno uređajima i postrojenjima:
1. visokotlačni distribucijski plinovodi
(5) Građevine eksploatacije mineralnih sirovina:
1. eksploatacijsko polje i istražni prostor tehničkog građevnog kamena: Osojnik
2. eksploatacijsko polje i istražni prostor arhitektonskog građevnog kamena: Ivan dol
(6) Regulacijske i zaštitne vodne građevine:
1. bujične građevine na području Srđa, Komolačke kotline, Mokošice, Orašca, Trstenog, Brsečina i Elafita
(7) Vodne građevine:
1. vodoopskrbni sustav i sustav za odvodnju otpadnih voda Dubrovnika
(8) Ostale građevine:
1. Opća bolnica Dubrovnik - Sveučilište u Dubrovniku
Članak 20.
(1) Prilikom utvrđivanja koridora (JAC), trasa brzih cesta i ostalih državnih cesta potrebno je:
1. preispitati podobnost prolaska koridora Jadranske autoceste područjem Grada Dubrovnika, tj. preispitati povoljniju varijantu realizacije brze četverotračne ceste; istim je koridorom potrebno preispitati mogućnost prolaska jadranske željeznice,
2. gradnjom ne zauzimati područja zaštićenih ili evidentiranih spomenika i spomeničkih cjelina i arheoloških zona,
3. gradnjom ne zauzimati poljoprivredne površine u zaleđu, izgradnjom autoceste ne prekidati postojeću i planiranu cestovnu mrežu kojom se osigurava dostupnost svakom naselju,
4. riješiti odvodnju oborinskih voda zbog poroznosti krškog područja i zaštite izvorišta pitke vode (Palata, Ombla i niz lokalnih vrela),
5. u sklopu izradbe stručne podloge u jedinstvenom postupku pronaći i rješenje trasa pristupnih cesta do gradskog i obalnog područja,
6. Na kartografskom prikazu 2.1. Promet ucrtane su 3 varijante vanjske prometne mreže iz Prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije koje se odnose na dionicu čvor Osojnik – čvor Brgat te će se pri projektiranju odrediti ona koja je tehnički i ekonomski najpovoljnija.
7. Brza cesta, na prigradskom području Dubrovnika, a u obuhvatu plana, predstavlja dio trase ceste od čvora Osojnik do mosta dr. Franja Tuđmana, dužine oko 4,0 km. Nastavak brze ceste, nakon prijelaza mosta preko Rijeke dubrovačke je cesta koja ide lijevom stranom rijeke Omble i brza cesta od čvora Ilijina Glavica do granice Grada Dubrovnika – istok. Pri projektiranju brze ceste koja je položena lijevom stranom rijeke Omble treba voditi računa o tome da se očuva stara trasa željeznice kojom se planira pješačka staza. Brza cesta od čvora Ilijina Glavica preko Orsule do Brgata, na području Grada Dubrovnika je položena po trasi postojeće D8 do granice grada sa 4 traka od koje se u jednom trenutku razdvajaju te dvije trake idu postojećom trasom D8, a dvije trake tunelom do čvora Dubac. Na toj cesti je planirano križanje Žarkovica preko kojega se osigurava novi pristup za područje platoa Srđa (naselje Bosanka, sportsko-rekreacijski centar – golf igralište sa turističkim sadržajima). Križanje se nalazi na strmom terenu sa posebnim zahtjevom u pogledu oblikovanja i zaštite krajobraza. Rekonstrukcija brze ceste se izvodi na način da se očuvaju vrijednosti krajobraza i bez vidljivih zasijecanja u postojeći teren.
8. u slučaju prolaska državne/brze ceste kroz naselje oblikovati cestu kao gradsku, što znači obvezno predviđati nogostup odgovarajuće širine, javnu rasvjetu, oblikovati podzide, cestovne objekte, stubišta i sl.).
(2) Širine koridora/minimalnog poprječnog presjeka državnih cesta određene su u grafičkom dijelu elaborata Prostornog plana, kartografski prikaz broj 2.1. "Promet" u mjerilu 1:25.000. Moguća su manja odstupanja od planirane trase koridora radi boljeg prilagođavanja trase ceste terenskim uvjetima. Lokacijska se dozvola utvrđuje na temelju stručne podloge za gradnju nove dionice ili rekonstrukcije postojećih dionica državnih cesta.
(3) U koridoru ceste moguća je gradnja građevina benzinskih postaja, odmorišta, vidikovaca i sl., koji neće ugrožavati sigurnost odvijanja prometa ni krajobrazne vrijednosti područja.
(4) Sve zahvate na terenu koji nastaju gradnjom ili rekonstrukcijom ceste (npr. usjeci i nasipi) potrebno je sanirati radi očuvanja krajobraza. Usjeke je potrebno izvesti u odgovarajućoj širini i uz primjenu mjera zaštite od odronjavanja kamenja i zemlje po kolniku ceste.
Članak 21.
Pri izradbi stručne podloge za izgradnju, rekonstrukciju i uređenje pomorskih građevina od državnog interesa, potrebno je:
1. organizacijom prostora Luke Gruž kao putničke luke:
1.1 omogućiti razvitak Luke kao središta s cjelovitim putničko-turističkim obilježjem, koje će prerasti u glavno turističko-trgovačko-prometno središte Grada Dubrovnika,
1.2. postići određenje Dubrovnika kao cjelogodišnje luke za kružna putovanja, računajući na mogućnost proširenja turističke ponude,
1.3. uređenjem postojećih i gradnjom novih obala omogućiti operativnost za nesmetan pristan linijskih i brodova-hotela,
1.4. izgradnjom pratećih objekata i sadržaja omogućiti Luci pružanje usluge prihvata za veliki broj putnika, uz opskrbu i servis brodova,
1.5. izgraditi trajektno pristanište na području Batahovine,
1.6. uspostaviti slobodnu carinsku zonu,
1.7. urediti terminal javnoga gradskog prijevoza i taksi-stajališta,
1.8. osigurati parkirališni prostor (garažu) i javno parkiralište kako bi se rasteretio promet u mirovanju kontaktnog područja te terminal javnoga gradskog prijevoza,
1.9. izgraditi nove sadržaje i multifunkcionalne prostore (tehnički muzej, izložbeno-prodajni prostori, trgovine, ugostiteljstvo),
1.10. osigurati sadržaje za prihvat i sjecište svih vidova prometa (cestovni, pomorski i zračni),
2. za Nautičko-turistički centar (planirani maksimalni kapacitet 400 vezova):
2.1. cjelovito sagledavanje gruškog akvatorija, a ne posebno zone Nautičko-turističkog centra (domicilna lučica na području Batale, marina Gruž i športska lučica JD Orsan),
2.2. izgradnja na obali od lučice Batale do vile Mladinov; na tom potezu izgrađivat će se sadržaji raznih namjena od poslovno-komercijalnih (potrebnih za marinu) do ugostiteljskih i javnih sadržaja potrebnih Gradu i marini, uz očuvanje krajobraznih vrijednosti prostora,
2.3. u planiranju pojedinih sadržaja na području gruškog akvatorija poštivat će se prirodna konfiguracija zaljeva i ograničena mogućnost manevra brodova. Plovni put u Grušku luku - Dubrovnik vodi kanalom Daksa, prostorom između otoka Dakse i kopna u širini od 780 m. Prolaz kroz Mala vrata (prostor između poluotoka Lapad i otoka Dakse u širini od 370 m nije dopušten). Širina ušća Rijeke dubrovačke je 290 m. Ulaz u luku Dubrovnik je za sve brodove isti. Širina ulaza u luku iznosi 2,0L putničkog broda dužine 125 m, što iznosi ukupno 250 m. Kod rta Kantafig zbog ograničenih prostornih mogućnosti širina plovnog puta iznosi 1,2L putničkog broda dužine 125 m, što iznosi ukupno 150 m,
2.4. pri uređivanju ili rekonstrukciji pomorskih građevina treba respektirati krajobraznu i kulturno-povijesnu matricu prostora jer su zahvati predviđeni na području oblikovno vrijedne urbane cjeline Dubrovnika,
2.5. prostor Nautičko-turističkog centra ne smije se izdvajati ogradom od ostalog dijela naselja,
2.6 UPU-om Gruškog akvatorija će se za područje od Batale do vile Mladinov definirati zone zasebnih luka posebne namjene (komunalne, športske, nautičkog turizma…), njihova veličina i načini dodjele koncesije za buduće korištenje.
Članak 22.
Pri izradbi stručne podloge za gradnju energetskih građevina potrebno je:
1. HE Ombla:
1.1. razraditi način korištenja prostorom u funkciji gradnje HE (privremeni objekti), transporta u funkciji gradnje te način dispozicije materijala tijekom gradnje objekta,
1.2. osigurati mjere zaštite okoliša (flore i faune na području Viline špilje i rijeke Omble).
2. DV 2x220 Plat - Zagvozd:
2.1. nakon izgradnje dalekovoda potrebno je dovesti okoliš i upotrijebljene prometnice u prijašnje stanje, obaviti kontrolna mjerenja utjecaja na druge građevine (metalni cjevovodi i ograde te komunikacijski vodovi).
2.2. Građevinska područja naselja
Članak 23.
(1) Građevinska područja naselja su površine:
1. M1 mješovite (prevladavajuće) namjene u kojima prevladava stambena izgradnja (primarna namjena) te sadržaji naselja koji prate stanovanje (sekundarna namjena): javni i društveni, poslovni, ugostiteljsko-turistički sadržaji kapaciteta do 80 kreveta, igrališta i prometne i parkovne površine, komunalni objekti i uređaji;
2. isključive namjene, tj. zone u kojima je korištenje prostorom podređeno jednoj (osnovnoj) funkciji a čine ih:
2.1. zone javne i društvene namjene (D):
2.1.1. upravna (D1),
2.1.2. socijalna (D2),
2.1.3. zdravstvena (D3),
2.1.4 predškolska i školska (D4),
2.1.5. kultura (D6),
2.1.6. vjerska (D7);
2.2. zone poslovne namjene (K):
2.2.1. Suđurađ (K1),
2.2.2. Šipanska Luka (K2),
2.2.3. Komolac (K1, K2, K3 i I1),
2.2.4. poslovna zona Petrovo Selo,
2.2.5. poslovna zona Brsečine (Stanica za južne kulture),
2.2.6. poslovna zona Šipanska Luka (uljara i Stanica za južne kulture).
2.3. zone ugostiteljsko-turističke namjene (T):
2.3.1. postojeće ugostiteljsko-turističkih građevine,
2.3.2. neizgrađena područja ugostiteljsko-turističke namjene: turističko naselje (T2) Bat - Zaton, turističko naselje Zaton (T2) - poviše JTC, turističko naselje Šipanska Luka (T2) - Strana, turističko naselje (T2) Sobovo selo - Lopud, turističko naselje (T2) Babin kuk;
2.4. zone športsko-rekreacijske namjene:
2.4.1. športski park Gospino polje (R4),
2.4.2. rekreacijske površine (R2): Babin kuk, Montovjerna, Nuncijata, Komolac, Zaton, Orašac, Dubravica, Mravinjac, Mrčevo, Gromača, Gornje Čelo, Donje Čelo, Lopud,
2.4.3. kupališta (R3).
(2) Uvjeti smještaja poslovnih, ugostiteljsko-turističkih i športsko-rekreacijskih sadržaja (igrališta) unutar građevinskih područja naselja mješovite namjene propisani su u poglavlju 3. ove odluke.
(3) Uvjeti smještaja javnih i društvenih sadržaja unutar građevinskih područja naselja mješovite namjene propisani su u poglavlju 4. ove odluke.
(4) Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti (proizvodne, obrtne, poslovne, ugostiteljsko-turističke, športsko-rekreacijske namjene) unutar građevinskih područja naselja isključive namjene propisani su u poglavlju 3. ove odluke.
(5) Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti unutar građevinskih područja naselja isključive namjene propisani su u poglavlju 4. ove odluke.
Članak 24.
Negradivi dio građevinskog područja naselja čine zaštitne i pejzažne zelene i kultivirane površine. U zaštitnom i pejzažnom zelenilu i kultiviranim površinama (negradive površine) u okviru građevinskih područja naselja moguće je uređenje pješačkih putova i staza i izgradnja komunalne infrastrukture (pošta i telekomunikacije, energetika i vodnogospodarski sustavi), putova i staza te stuba za prilaz moru. Širina pristupnih putova ne može biti veća od 2,0 m.
Gradnja u građevinskom području naselja
Članak 25.
(1) U izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja u pojasu do 70,0 m od obalne crte ne mogu se graditi sadržaji za proizvodnju, osim ako su funkcionalno povezani s morem i obalom niti trgovina veća od 1.500 m2 neto površine građevine.
(2) U izgrađenom dijelu građevinskoga područja građevina se može graditi samo na uređenoj građevinskoj čestici ili na čestici kojoj je uređenje započeto na temelju programa izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture prema posebnom propisu, tako da su izvedeni barem zemljani radovi u skladu s prostornim planom uređenja detaljnijeg stupnja razrade za neizgrađeni dio građevinskog područja, to jest s ovim prostornim planom na temelju kojega se provodi zahvat u prostoru za izgrađeni dio građevinskog područja naselja.
(3) Unutar minimalnih koridora planiranih cesta ne dopušta se gradnja drugih građevina do ishođenja akta o gradnji za cestu (ili njezin dio na koji je orijentirana građevina). Nakon ishođenja akta o gradnji tj. zasnivanja građevinske čestice, odredit će se zaštitni pojasevi sukladno posebnom propisu, a možebitni prostor izvan zaštitnog pojasa priključit će se susjednoj planiranoj namjeni. Aktom o gradnji za gradnju ili rekonstrukciju ceste obvezno treba odrediti način rješavanja odvodnje oborinskih voda radi sprečavanja štetnih utjecaja na okoliš.
Članak 26.
U izdvojenom dijelu građevinskog područja naselja i neizgrađenom dijelu izdvojenog građevinskog područja izvan naselja u pojasu najmanje od 100 m obalne crte ne može se planirati građenje građevina, osim građevina komunalne infrastrukture koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali i podzemne infrastrukture, pratećih sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene građevina koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali (brodogradilište, luke i sl.) te uređenje javnih površina.
Članak 27.
(1) Zemljište za redovitu uporabu postojeće građevine za koju nije utvrđena građevinska čestica čini pojas zemljišta oko građevine minimalne širine 1,0 m, tj. maksimalne širine H/2 visine građevine (H je visina građevine).
(2) U zemljište za redovitu uporabu građevine ne mogu biti uključene javne prometne površine, površine javnog parka ili druge uređene zelene javne površine ni dijelovi susjedne već formirane građevinske čestice.
(3) Pod postojećom građevinom iz stavka 1. ovog članka drži se građevina sagrađena na temelju građevinske dozvole ili koja ima legalan status na temelju posebnog propisa.
Članak 28.
(1) Svaka građevinska čestica u građevinskom području mora imati neposredni kolni pristup na javnu prometnu površinu najmanje širine 3,0 m, ako nije drukčije određeno ovim odredbama.
(2) Iznimno, ako se zbog konfiguracije terena ne može omogućiti kolni pristup građevinskoj čestici, obvezno je urediti pješački pristup minimalne širine od 1,5 m.
(3) Kolni pristup građevnoj čestici smještenoj uz javnu prometnu površinu može zauzeti najmanje 3,0 m širine fronte čestice.
(4) Građevinska čestica na spoju ulica različitog značenja obvezno se priključuje na ulicu nižeg značenja.
(5) U izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja omogućuje se:
1. uređenje pristupa za dvije do tri građevinske čestice najmanje širine od 3,0 m za kolni pristup i najmanje širine od 1,5 m za pješački pristup,
2. građevnoj čestici mora se omogućiti kolno-pješački pristup s javne cestovne površine minimalne širine 3,0 m, a preporuka je 4,0 m uz uvjet da duljina pristupa ne prelazi 50 m, odnosno 100 m s ugrađenim proširenjima za mimoilaženje na rastojanju od 50 m.
3. građevna čestica može imati samo jedan kolni pristup s jedne strane građevne čestice. Ostale mogućnosti kao što je razdvajanje kolnog ulaza i izlaza na istoj strani građevne čestice zbog ulaza/izlaza s parkirališta ili podzemne garaže utvrdit će se posebnim uvjetima iz oblasti prometa izdanih od strane mjerodavnih tijela.
4. ako je na građevnu česticu onemogućen pristup vozilima moguće je osigurati potreban broj parkirnih mjesta unutar gravitacijskog područja ne većeg od 100 m od predmetne građevne čestice uz uvjet da su u istom vlasništvu. Ako je pristup građevnoj čestici samo pješački obveza investitor je obavezan platiti odgovarajući iznos koji će se namjenski koristiti za gradnju javnog parkirališta ili garaže. Iznos i uvjeti plaćanje reguliraju se posebnom odlukom Grada Dubrovnika.
5. priključci na javnu cestu izvode se na temelju posebnih uvjeta mjerodavnih tijela ili na temelju dokumenta prostornoga uređenja.
Članak 29.
(1) Najmanja širina kolnika prometnica u naselju (glavnih mjesnih i sabirnih prometnica) je 5,5 metara (za dvije vozne trake), odnosno 3,5 m (za jednu voznu traku). Iznimno, najmanja širina može biti i manja u slučaju već izgrađenih postojećih građevina. Obavezna je izgradnja nogostupa.
Samo jedna vozna traka može se izgrađivati samo iznimno na preglednom dijelu ulice, pod uvjetom da se na svakih 100 m uredi ugibalište, odnosno u slijepim ulicama čija dužina ne prelazi 100 m na preglednom dijelu ili 50 m na nepreglednom.
Na planiranim i postojećim prometnicama u naselju mora se osigurati razdvajanje pješaka od prometa vozila gradnjom nogostupa ili trajnim oznakama i zaštitnim ogradama na kolovozu.
(2) Javne prometne površine i prilazi građevinama moraju imati elemente kojima se osigurava nesmetano kretanje osobama s posebnim potrebama.
(3) Priključenje na cestu državnog i županijskog značenja moguće je na temelju prethodnog odobrenja ovlaštenog tijela za ceste u postupku dobivanja lokacijske dozvole ili na temelju detaljnog plana uređenja.
(4) Priključenje na ostale (nerazvrstane) ceste moguće je temeljem prethodnog odobrenja ovlaštenog tijela gradske uprave u postupku dobivanja lokacijske dozvole ili na temelju dokumenta prostornog uređenja detaljnijeg stupnja razrade.
Članak 30.
(1) Regulacijska linija odvaja javnu površinu od privatne (u smislu režima korištenja).
Minimalna udaljenost regulacijske linije od ruba kolnika treba osigurati mogućnost izgradnje odvodnog jarka, usjeka nasipa, bankine i nogostupa, a ne može biti manja od one određene zakonskim propisima.
Minimalna udaljenost građevinskog pravca od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
(2) Iznimno, udaljenost iz stavka 1. ovog članka može biti i manja ako se interpoliraju građevine između postojećih građevina u pretežno izgrađenom dijelu građevinskoga područja. Predmetne građevine se interpoliraju tako da se građevinski pravac interpolirane građevine uskladi s građevinskim pravcem postojećih građevina, po mogućnosti onim koji je više udaljen od regulacijske linije. Navedeno se ne odnosi na građevine uz državne ceste.
(3) Prilikom dogradnje izgrađenih građevina, dograđeni dio zadržava postojeći građevni pravac ili udaljenost građevnog pravca dogradnje može biti veća, što ovisi o okruženju: obliku parcele, udaljenostima objekata, površinama i oblikovanju objekta.
Članak 31.
Čestice zemljišta kojima veličina i oblik ne udovoljavaju uvjetima iz ovoga prostornog plana, a koje nemaju izravni pristup s javne površine, ili se taj pristup ne može osigurati kako je to određeno u članku 28. stavku 2., tretiraju se kao zelene površine.
Članak 32.
(1) Pri gradnji građevine obvezno je čuvati prirodnu konfiguraciju terena građevinske čestice tako da se iskopi izvode samo radi gradnje ukopanih i dijelom ukopanih etaža i temelja, a kosi se teren uređuje kaskadno sukladno okolišu ili se ostavlja u prirodnom nagibu. Visina potpornih zidova ne smije biti veća od 3,0 m. Iznad potpornog zida moguće je postaviti ogradni zid, arle, pižule i slično. Visina tih elemenata ne smije biti veća od 1,0 m.
(2) Pod kosim se terenom podrazumijeva njegov nagib veći od 12%.
(3) Izgradnja ograda pojedinačnih građevinskih čestica treba biti sukladna tradicionalnom načinu građenja. Ograde se mogu izvoditi do 1,5 m visine.
(4) Između ceste (ulice) i kuće obvezno je urediti predvrtove.
Članak 33.
(1) Dijelovi (etaže) i visina građevine:
1. Prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,5 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova),
2. Suteren (S) je dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnani teren uz pročelje građevine, odnosno da je najmanje jednim svojim pročeljem izvan terena,
3. Podrum (Po) je dio građevine koji je potpuno ukopan ili je ukopan više od 50% svoga volumena u konačno uređeni zaravnani teren i čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena,
4. Kat (K) je dio građevine čiji se prostor nalazi između dva stropa iznad prizemlja,
5. Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjega kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova,
6. Visina građevine mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti viša od 1,2 m,
7. Ukupna visina građevine mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše točke krova (sljemena),
(2) Podrum koji se izvodi kao potpuno ukopan može imati veću površinu od površine nadzemnog dijela građevine i može zauzeti najviše 70% površine građevinske čestice ako na čestici nema vrijednog postojećeg visokog zelenila, a na temelju posebnog elaborata vrednovanja postojeće vegetacije.
(3) Dio podruma iznad kojega nema nadzemnog dijela građevine obvezno se mora zazeleniti.
(4) Podrum može biti smješten na manjoj udaljenosti od granice građevinske čestice od one koja je određena za nadzemni dio građevine, ali ne manjoj od 1,0 m i ne smije ugroziti susjednu česticu.
(5) Parkirne i garažne površine, kapaciteta sukladno normativima propisanim ovim Planom moraju biti osigurane na građevnoj čestici, ako se promet u mirovanju rješava podzemnim etažama iste se izuzimaju iz izračuna koeficijenta iskorištenosti (kis). Nadzemni dio garaže može se graditi na udaljenosti od minimalno 5 m od granice s javnom prometnom površinom i minimalno 1 m od granice sa susjednom česticom ako na čestici nema vrijednog postojećeg visokog zelenila, a na temelju posebnog elaborata vrednovanja postojeće vegetacije. Udaljenost podzemne etaže od javne prometnice može biti i manja od 5 m ako se zadovolje konstruktivni uvjeti i građevine i prometnice.
(6) Prilikom gradnje dvojnih ili skupnih građevina moguće je spajati potpuno ukopane podzemne i, to samo parkirališne etaže.
Članak 34.
Briše se.
Članak 35.
(1) Dopuštena visina nadozida potkrovlja je maksimalno 120 cm, a krov je nagiba od 20 do 30 stupnjeva, osim u slučaju rekonstrukcije postojećih građevina. Ako se potkrovlje oblikuje mješovitim krovom, može imati najviše 75% površine karakteristične etaže.
(2) Belvederi se mogu postavljati u potkrovnoj etaži uz zadovoljenje uvjeta da zbroj i širina belvedera ili abaina na svakom pročelju građevine ne prelazi 50% ukupne dužine tog pročelja.
(3) Prostor ispod kosog krova i zadnje ploče (bez nadozida) smatra se tavanom i njime se može koristiti kao stambenim prostorom.
(4) Završne etaže visokih građevina mogu imati ravni i kosi krov.
(5) Pod kosim se terenom razumijeva nagib terena veći od 12%, ili ako je visinska razlika između najviše i najniže kote prirodnog terena uz građevinu do 1,5 m teren se smatra ravnim, a ako je ta visinska razlika veća, teren se smatra kosim.
Članak 36.
(1) Sve građevine mogu imati ravni, kosi, bačvasti ili slični i kombinirani krov. Ako se građevine izvode s kosim krovom, minimalni nagib može iznositi 20º, a maksimalni nagib 30º.
(2) Krov svojom dužom stranom mora biti paralelan s izohipsama terena.
(3) Građevine u građevinskim područjima gospodarsko-proizvodne namjene (hale i sl.) mogu se izvoditi s krovovima manjeg nagiba od onih iz odredbe u stavku 1. ovog članka.
(4) Omogućuje se ugradnja sunčanih kolektora na svim građevinama, osim u zaštićenim dijelovima naselja.
Članak 37.
Kiosci i pokretne naprave razmještaju se prema Planu korištenja javnim površinama Grada Dubrovnika.
Članak 38.
Na građevinskim je česticama potrebno urediti prostor za kratkotrajno odlaganje kućnog otpada. Mjesto za odlaganje treba biti lako pristupačno s javne prometne površine i treba biti zaklonjeno od izravnoga pogleda s ulice.
Članak 39.
(1) U zonama mješovite namjene mogu se graditi niske, srednje i visoke građevine.
(2) Niska građevina u smislu ovih odredaba je građevina stambene ili stambeno-poslovne namjene s najviše dvije stambene jedinice. Na građevinskoj čestici, uz nisku građevinu mogu se graditi pomoćne građevine.
(3) Niska građevina ne može biti manja od 50 m2 bruto razvijene površine.
(4) Srednja građevina je građevina stambene ili stambeno-poslovne namjene s najviše četiri stambene jedinice. Najviše 30% BRP srednje građevine može biti poslovne namjene.
(5) Visoka građevina je građevina stambene ili stambeno-poslovne namjene s više od četiri stambene jedinice.
(6) Srednje i visoke građevine moguće je graditi samo unutar obuhvata Generalnog urbanističkog plana Dubrovnika (GUP). Iznimno se izvan obuhvata GUP-a dozvoljava gradnja srednjih građevina poslovne (K i T) namjene.
Članak 40.
(1) Ako se neposredno primjenjuju ove odredbe o veličini građevinske čestice, intenzitet izgrađenosti građevinske čestice za gradnju ili rekonstrukciju niske, srednje i visoke građevine određuje se prema načinu izgradnje kako slijedi u Tablici 1.:
Tablica 1.
|
Način izgradnje |
Građevinska čestica za gradnju niske, srednje i visoke građevine |
|||
|
Najmanja i najveća površina (m2) |
Minimalna širina (m) |
Maksimalni koeficijent izgrađenosti kig |
||
|
Izgrađeni dio naselja |
||||
|
Niska građevina |
samostojeće građevine |
300 - 800 |
|
0,4 |
|
dvojne građevine |
250 - 600 |
|
0,4 |
|
|
građevine u nizu |
200 - 400 |
|
0,4 |
|
|
Srednja građevina |
samostojeće građevine |
400 - 1.000 |
|
0,4 |
|
dvojne građevine |
350 - 800 |
|
0,4 |
|
|
|
|
|
|
|
|
Visoka građevina |
samostojeće građevine |
1.000 - 1.500 |
|
0,3 |
|
Neizgrađeni dio naselja |
||||
|
Niska građevina |
samostojeće građevine |
500 - 800 |
16,0 |
0,3 |
|
dvojne građevine |
400 - 600 |
13,0 |
0,3 |
|
|
građevine u nizu |
300 - 500 |
10,0 |
0,3 |
|
|
Srednja građevina |
samostojeće građevine |
600 - 1.000 |
16,0 |
0,3 |
|
dvojne građevine |
400 - 1.000 |
13,0 |
0,3 |
|
|
|
|
|
|
|
|
Visoka građevina |
samostojeće građevine |
1.500 - 2.000 |
25,0 |
0,3 |
(2) Maksimalni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi:
1. za niske građevine – 1,2,
2. za srednje građevine – 1,5,
3. za visoke građevine – 2,0.
Navedeni koeficijenti vrijede za pojedinačne zahvate u prostoru, na jednoj građevnoj čestici (jedna lamela dvojne ili jedna lamela građevine u nizu).
(3) Ako se podzemnim etažama rješava promet u mirovanju (podzemne garaže), iste se izuzimaju iz izračuna koeficijenta iskorištenosti (kis). Nadzemna etaža je svaka etaža osim etaže potpuno ukopanog/ih podruma.
(4) Građevna čestica može biti i veće površine od maksimalne propisane ali se u tom slučaju koeficijent izgrađenosti (kig) i koeficijent iskorištenosti (kis) ne mogu obračunavati na cijelu površinu građevne čestice već na maksimalnu površinu čestice kako je propisano u tablici 1. ovog članka.
(5) Za područja definirana kao neizgrađena uređena građevinska područja primjenjuju se uvjeti gradnje iz Odredbi koje vrijede za neizgrađeni dio naselja (kao u Tablici 1.). “
(6) Za neizgrađene građevinske čestice koje nemaju direktan pristup na prometnu površinu, a nisu na kartografskim prikazima mjerila 1:5000 označene kao neuređene, shodno se primjenjuje odredba članka 28. stavak 5. PPUG-a, odnosno članka 71. stavak 4. GUP-a.
Članak 41.
(1) Niske i srednje građevine mogu se graditi na udaljenosti najmanje 3,0 m od susjedne međe u izgrađenom i neizgrađenom dijelu naselja. U izgrađenom dijelu naselja niska i srednja građevina može biti udaljena od susjedne međe manje od 3,0 m, ali ne manje od 1,0 m. Otvori na toj strani od međe moraju biti udaljeni najmanje 3,0 m.
(2) Otvori se mogu postavljati na svim dijelovima pročelja građevine koji su od susjedne međe udaljeni više od 3,0 m. Isto se odnosi na sve vanjske prohodne površine (terase, balkoni, lođe i sl.).
(3) Visoke građevine mogu se graditi na udaljenosti od najmanje H/2 od susjedne međe u neizgrađenom dijelu naselja ili 4,0 m u izgrađenom dijelu naselja.
(4) U izgrađenim i neizgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja mješovite namjene moguća je gradnja složenih rezidencijalnih građevina s pratećim sadržajima proširenog stambenog standarda (''vile'' – jedna stambena jedinica s pratećim sadržajima) prema sljedećim uvjetima:
1. minimalna površina građevne čestice iznosi 2.000 m2,
2. maksimalna površina pod građevinom može iznositi 600 m2,
3. maksimalna katnost je podrum, prizemlje i jedan kat (Po+P+1), ukupno do 1.200 m2 građevinske (bruto) površine.
4. obvezna je izrada projekta krajobraznog uređenja
5. minimalno 45% građevne čestice je potrebno zadržati kao prirodan teren uz obavezno krajobrazno uređenje
6. nije moguća gradnja višestambenih zgrada.
Članak 42.
(1) Niske građevine mogu se graditi na ravnom terenu do maksimalne visine Po+P+1+Pk (podrum, prizemlje, kat, potkrovlje), tj. maksimalne visine od 7,0.
(2) Niske građevine na kosom terenu mogu se graditi do maksimalne visine (Po) S+P+1+Pk (podrum ili suteren, prizemlje, jedan kat, potkrovlje), tj. do maksimalne visine od 9,0 m.
(3) Srednje građevine na ravnom terenu mogu se graditi do maksimalne visine Po+P+1+Pk (podrum, prizemlje, jedan kat i potkrovlje), tj. do maksimalne visine od 9,0 m.
(4) Srednje građevine na kosom terenu mogu se graditi do maksimalne visine (Po) S+P+1+Pk (podrum ili suteren, prizemlje, jedan kat i potkrovlje), tj. do maksimalne visine od 11,0 m.
(5) Visoke građevine na ravnom terenu mogu se graditi do maksimalne visine Po+P+4 (podrum, prizemlje, četiri kata), tj. do maksimalne visine od 16,0 m.
(6) Visoke građevine mogu se graditi do maksimalne visine (Po)S+P+4 (podrum ili suteren, prizemlje, četiri kata), tj. do maksimalne visine od 18,0 m.
Članak 43.
(1) Rekonstrukcija građevine je izvedba građevinskih i drugih radova na postojećoj građevini kojima se utječe na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za tu građevinu ili kojima se mijenja usklađenost te građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl.), odnosno izvedba građevinskih i drugih radova na ruševini postojeće građevine u svrhu njezine obnove.
(2) Postojeće građevine izgrađene na manjim građevinskim česticama od propisanih mogu se zamjenjivati i rekonstruirati uz poštovanje zatečenog koeficijenta izgrađenosti (ako je veći od propisanoga), propisanog koeficijenta iskorištenosti, propisanih visina uz zatečenu udaljenost od prometnice i susjednih objekata.
(3) Ako zatečeni uvjeti dopuštaju, postojeće građevine moguće je zamijeniti, rekonstruirati i dograđivati uz poštovanje propisanih koeficijenata izgrađenosti i iskorištenosti te visina i udaljenosti od prometnica i susjednih građevina.
(4) Za rekonstrukciju zatečenih cjelina (nizova ili skupnih građevina) potrebno je cjelovito idejno rješenje uz mogućnost fazne izgradnje i preporučuje se projektant postojeće cjeline.
(5) Ako je postojeća građevina, ili čestica postojećih zgrada (ruševina), označena u katastarskim podlogama te se ona nalazi u sklopu građevinskog područja, a pripadajuće je zemljište izvan građevinskog područja, moguća je rekonstrukcija (dogradnja ili nadogradnja, ili zamjena takve građevine), uz uvjet da se građevina smjesti na površinu na kojoj je gradnja dopuštena. Pri određivanju lokacijskih uvjeta za takvu gradnju, primjenjivat će se oni za niske građevine, uz uzimanje ukupne površine pripadajućeg zemljišta u izračun koeficijenta izgrađenosti i iskorištenosti. Kad je površina čestice zgrade ujedno i površina građevinske čestice, omogućuje se rekonstrukcija u okviru postojeće tlocrtne površine i maksimalne visine određene za nisku gradnju.
(6) Ako je postojeća građevina (ruševina) identična građevnoj čestici, ako se radi o samostojećim ili skupnim građevinama pa one ne mogu formirati građevinsku česticu (između ostaloga objekti i sklopovi ambijentalne vrijednosti postojećih zgrada ili ruševina), mogu se rekonstruirati u postojećim horizontalnim gabaritima, visine prema materijalnim dokazima o nekadašnjoj katnosti ili prema zatečenoj izvornoj katnosti, za što je potrebno konzultirati Konzervatorski odjel u Dubrovniku.
Članak 44.
(1) Na građevinskoj čestici može se graditi samo jedna stambena ili stambeno-poslovna građevina i pomoćne građevine, kao garaže, spremišta, ljetne kuhinje, radne prostorije, bazeni i sl., koje funkcionalno služe stambenoj građevini i zajedno čine jednu stambeno-gospodarsku cjelinu.
(2) Pomoćne građevine mogu se graditi:
1. u gabaritu osnovne građevine,
2. kao izdvojene tlocrtne površine na građevinskoj čestici.
(3) Pomoćne građevine mogu imati najveću visinu podrum, prizemlje i ravni ili kosi krov nagiba 20-30°, tj. najviše 4,0 m i najveću tlocrtnu površinu od 50 m2 ako se grade kao izdvojene tlocrtne površine na građevinskoj čestici. Mogu se smjestiti na udaljenosti od najmanje 3,0 m od granice građevinske čestice i mogu se postavljati između stambene ili stambeno-poslovne građevine i javne prometne površine.
(4) Garaže se redovito grade u gabaritu stambene građevine. Izuzetno, na kosom terenu, garaža se može graditi odvojeno i na granici čestice prema javnoj prometnoj površini na udaljenosti od najmanje 3,0 m od ruba kolnika ako se takvom izgradnjom ne ugrožava sigurnost prometa i ne presijecaju važni prometni tokovi, ali ne prema državnoj cesti. Udaljenost je garaže od državne ili županijske ceste najmanje 5,0 m od ruba kolnika ceste.
Garaže nije moguće postavljati na pročelju građevinskih čestica uz more (prvi red građevina uz more) osim ako se s te strane nalazi pristupna prometnica.
Pri gradnji dvojnih ili skupnih građevina moguće je spajati potpuno ukopane podzemne, i to samo parkirališne etaže koje mogu imati zajednički ulaz.
(5) Ako je površina bazena maksimalno 100 m2 onda se ne uračunava u ukupni koeficijent izgrađenosti kig na građevinskoj čestici na kojoj se nalaze i ostali objekti. Ako je bazen veći od 100 m2 uračunava se u ukupni koeficijent izgrađenosti (kig) s ostalim pomoćnim građevinama i iznosi maksimalno 0,3. Katnosti pomoćnih građevina iznosi maksimalno Po + P, najveće dopuštene visine 4 m. Moguće je bazen graditi i na zasebnoj građevinskoj čestici.
Bazeni s pripadajućim pomoćnim prostorijama (strojarnica, instalacija etaža i sl.) moraju biti udaljeni najmanje 3,0 m od granice građevne čestice.
2.3. Izgrađene strukture izvan naselja
Članak 45.
Izgrađene strukture izvan naselja predstavljaju postojeća i planirana građevinska područja isključive namjene (gospodarske, ugostiteljsko—turističke i športsko-rekreacijske namjene) smještene izvan naselja i prikazane u kartografskom prikazu br. 4.
Članak 46.
Izdvojena građevinska područja isključive (osnovne) namjene izvan naselja jesu:
1. proizvodna i poslovna namjena (I, K): Trsteno, Pobrežje, Osojnik (TTB) i Kaćigruda (RD)
2. ugostiteljsko-turistička namjena (T):
2.1. Orašac - Vrtovi sunca (T1, T2) - djelomično izgrađena,
2.2. autokamp Rt Gaj (T3) - izgrađen,
2.3. pojedinačna ugostiteljsko-turistička cjelina Jakljan (T4) - izgrađena,
2.4. turističko naselje Bosanka (T2) - sjever - neizgrađena,
2.5. turističko naselje Bosanka (T2) – jug - neizgrađena,
2.6. turističko naselje Brsečine (T2) - neizgrađena,
2.7 kamp Orašac - Konjevac (T3) - neizgrađena,
2.8. turističko naselje Lopud -Skalini (T2) - neizgrađena,
2.9. turističko naselje Čempljesi (T2) – neizgrađeno
2.10. turistička zona (T1 i T2) Veliki Stol – Trsteno
3. športsko-rekreacijska namjena (R):
3.1. Športsko-rekreacijski centar s golfom na Srđu (R1, R2, R5) - neizgrađen,
3.2. rekreacijske površine (R3) - kupališta.
3.3. športski park Gospino polje, Montovjerna, Babin Kuk
Uvjeti smještaja izgrađenih struktura izvan naselja propisani su u poglavlju 4. ove odluke.
Članak 47.
Briše se.
Članak 48.
Građenje izvan građevinskog područja mora biti uklopljeno u krajobraz tako da se:
1. očuva kvaliteta i cjelovitost poljodjelskoga zemljišta i šuma,
2. očuva prirodni prostor pogodan za rekreaciju, a gospodarska namjena usmjeri na predjele koji nisu pogodni za rekreaciju,
3. očuvaju kvalitetni i vrijedni vidici,
4. sukladno posebnim propisima riješi odvodnja, pročišćavanje otpadnih voda i zbrinjavanje otpada.
Članak 49.
(1) Izvan granica građevinskog područja naselja, a u okviru zaštićenog obalnog područja, moguća je gradnja građevina za potrebe prijavljenog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu, obrta registriranog za obavljanje poljoprivrede ili pravne osobe registrirane za obavljanje poljoprivrede, ako se nalazi na zemljištu površine od najmanje 3 ha i udaljenoj od obalne crte najmanje 100 m, odnosno 50 m na otocima te koja ima prizemlje (P) do 400 m2 građevinske (bruto) površine i najveće visine do 5 m (mjereno uz pročelje građevine od najniže točke konačno zaravnanog i uređenog terena do gornjeg ruba krovnog vijenca) i/ili potpuno ukopan podrum (Po) do 1.000 m2 građevinske (bruto) površine.
(2) Izvan granica građevinskog područja naselja, a izvan zaštićenog obalnog područja, moguća je gradnja prijavljenih poljoprivrednih gospodarstava i pružanje ugostiteljsko-turističkih usluga u seoskom domaćinstvu poštujući sljedeće uvjete:
1. minimalna površina parcele iznosi za područje Dubrovnika – 10.000 m2, za Brsečine, Trsteno, Orašac, Zaton – 5.000 m2, a za Gornja sela: Mravinjac, Mrčevo, Kliševo, Gromača, Ljubač, Osojnik, Dubravica – 2.000 m2,
2. maksimalna visina građevine odgovara visini propisanoj za nisku građevinu,
3. maksimalna površina građevine može iznositi 400 m2.
4. minimalna udaljenost građevine može iznositi najmanje 1.000 m od obalne crte na kopnu.
(3) Izvan zaštićenog obalnog područja, u funkciji poljoprivredne proizvodnje (spremište i obrada poljoprivrednih proizvoda) može se graditi i gospodarska građevina kao dio sklopa sa stambenom građevinom, ili kao zasebna građevina, najveće tlocrtne bruto površine do 150 m2 i najveće visine suteren ili podrum, prizemlje i krov, tj. najviše 5,0 m.
(4) Čestica treba imati prilazni put i vodu za natapanje, riješeno prema lokalnim prilikama te električnu energiju.
(5) Građevine iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ne smiju se graditi unutar:
1. radijusa stroge zaštite spomeničkih cjelina, prikazanih na kartografskom prikazu 3.3., u mjerilu 1:25.000,
2. zaštićenih prirodnih predjela, prikazanih na kartografskom prikazu 3.1., u mjerilu 1:25.000,
3. koridora prometnica prikazanih na kartografskom prikazu 2.1., u mjerilu 1:25.000,
Članak 50.
(1) Gospodarske građevine - farme čine građevinu ili skupinu građevina s pripadajućim
poljoprivrednim zemljištem koje se mogu graditi na zemljištu najmanje površine od 10.000 m2. Gospodarska građevina - farma može zauzeti najviše 5% od pripadajućeg zemljišta.
(2) Na farmi se mogu graditi gospodarske građevine za potrebe:
1. biljne proizvodnje,
2. stočarske proizvodnje,
3. proizvodnje i skladištenja vina,
4. preradbe poljoprivrednih proizvoda proizvedenih na farmi.
(3) Gospodarske građevine iz stavka 2. ovog članka mogu se graditi na udaljenosti od najmanje 200 m od građevinskog područja naselja, osim za gospodarske građevine za potrebe stočarske proizvodnje.
(4) Najmanja udaljenost gospodarske građevine za potrebe stočarske proizvodnje je:
1. od građevinskog područja 500 m,
2. od javnog puta i od javnog vodovoda 50 m,
3. od državne ceste 100 m.
(5) Najveća visina građevine iz stavka 2. ovog članka može iznositi 5,0 m mjereno od najniže točke uređenog terena uz građevinu do vijenca građevine.
(6) Površina i raspored gospodarskih građevina na farmi utvrđuju se lokacijskom dozvolom u skladu s potrebama tehnologije. Smještaj je građevina potrebno organizirati tako da se grupiraju u jednom dijelu posjeda.
(7) Oblikovanje građevina na farmi mora biti u skladu s lokalnom graditeljskom tradicijom, a posebno:
1. sljeme krova mora pratiti smjer dužeg dijela građevine,
2. krov dvostrešan nagiba do 30°,
3. temelj prizemlja, tj. kota gornjeg ruba stropne konstrukcije podruma ne smije biti viši od 60 cm od kote uređenog terena uz građevinu na višem dijelu terena,
4. vanjski prostor uz građevinu mora se hortikulturno oblikovati.
(8) Gospodarske građevine iz stavka 2. ovog članka ne mogu se graditi:
1. na zaštićenom obalnom području,
2. u okviru istaknutih prirodnih ili kultiviranih krajobraza, prikazanih na kartografskom prikazu 3.3., 1:25.000,
3. u okviru radijusa stroge zaštite spomeničkih cjelina, prikazanih na kartografskom prikazu 3.3., 1:25.000,
4. u okviru zaštićenih prirodnih predjela, prikazanih na kartografskom prikazu 3.1., 1:25.000,
5. u okviru osobito vrijednog poljoprivrednog tla, prikazano na kartografskom prikazu 1., 1:25.000,
6. u okviru koridora prometnica, prikazanih na kartografskom prikazu 2.1., 1:25.000.
Članak 51.
(1) Radi poticanja poljodjelske proizvodnje, izvan granica građevinskog područja naselja i izvan ZOP-a, na poljoprivrednom zemljištu najmanje površine od 1.000 m2 omogućuje se gradnja građevina za vlastite gospodarske potrebe. Ako se gradnja građevina za vlastite gospodarske potrebe planira na području otoka, mora biti minimalno 1.000 m od obalne crte.
(2) Građevina za vlastite gospodarske potrebe može se graditi kao prizemnica najveće građevinske (bruto) površine do 30 m2. Sljeme krova mora biti usporedno s dužom stranicom građevine i obvezno usporedno sa slojnicama terena.
(3) Postojeće građevine za vlastite gospodarske potrebe. izgrađene na zemljištu manje površine od površine određene u stavku 1. ovog članka, ne mogu povećavati tlocrtnu površinu.
(4) Građevina za vlastite gospodarske potrebe mora biti građena tako da:
1. bude smještena na najmanje plodnom, tj. neplodnom dijelu poljodjelskog zemljišta,
2. treba rabiti lokalne materijale (kamen) i treba biti izgrađeno po uzoru na tradicijsku gradnju,
3. visina do vijenca ne može biti veća od 2,40 m.
Članak 52.
Staklenici i plastenici mogu se graditi izvan osobito vrijednog poljoprivrednog zemljišta, zaštićenog obalnog područja, radijusa stroge zaštite spomeničkih cjelina, zaštićenih prirodnih predjela, prirodnih i kultiviranih krajobraza. Postavljaju se na udaljenosti najmanje 3,0 m od međe.
Članak 53.
(1) Prostornim planom određene su pozicije vidikovaca na istaknutim reljefnim pozicijama s atraktivnim pogledom. Vidikovci se mogu opremati kao uređena odmorišta bilo da se do njih pristupa kolnim ili uređenim pješačkim putem.
(2) Pozicije vidikovaca prikazane su na kartografskom prikazu br. 3.3. u mjerilu 1:25.000.
Članak 54.
(1) Gradnja novog groblja i proširenja postojećih obavljaju se sukladno važećim propisima i Prostornom planu. Površine postojećih groblja i površine za širenje groblja određene su u grafičkom dijelu elaborata Prostornog plana, kartografski prikaz broj 4. "Granice građevinskog područja" u mjerilu 1:5.000.
(2) Mjesna groblja
|
Grad |
Lokacija |
Unutar naselja |
|
Dubrovnik |
gradsko katoličko groblje Boninovo |
da |
|
gradsko pravoslavno groblje Boninovo |
da |
|
|
gradsko muslimansko groblje Boninovo |
da |
|
|
Sv. Mihajla |
da |
|
|
Danče |
da |
|
|
staro vojno groblje u Gospinu polju, židovsko groblje |
da |
|
|
Bosanka (Sv. Spasitelj) |
da |
|
|
Brsečine (Sv. Ana) |
ne |
|
|
Dubravica (Sv. Ivan) |
da |
|
|
Gromača (Sv. Mala Gospa) |
da |
|
|
Kliševo (Sv. Mihovil) |
da |
|
|
Knežica (Sv. Kuzma i Damjan) |
ne |
|
|
Koločep (Sv. Nikola) |
ne |
|
|
Komolac (Duh Sveti) |
da |
|
|
Lopud (Duh Sveti) |
ne |
|
|
Ljubač (Sv. Đurđe) |
ne |
|
|
Mokošica (Sv. Spasitelj) |
da |
|
|
Mravinjac (Sv. Ivan) |
ne |
|
|
Mrčevo (Sv. Šimun) |
da |
|
|
Orašac (Sv. Đurđe) |
da |
|
|
Osojnik (Kamenice) |
ne |
|
|
Petrovo selo (Gospa od zdravlja) |
ne |
|
|
Rožat (Velika Gospa) |
da |
|
|
Riđica (Sv. Stjepan) |
ne |
|
|
Suđurađ (Sv. Duh) |
da |
|
|
Sustjepan (Sv. Stjepan) |
da |
|
|
Šipanska luka (Sv. Stjepan) |
da |
|
|
Šumet (Sv. Martin) |
ne |
|
|
Trsteno (Luncijata) |
da |
|
|
Zaton (Bunica u Malom Zatonu) |
da |
(3) Do groblja se mora osigurati kolna prometnica minimalne širine od 5,0 m, izuzev na otocima Koločep, Lopud i Šipan. U sklopu parcele groblja potrebno je osigurati parkiralište sukladno normativu propisanom u članku 98. te minimalno 30% površina namijenjenih zelenilu.
(4) Osim grobnih mjesta unutar groblja mogu biti smješteni prizemni prateći sadržaji (kapelica, mrtvačnica, cvjećarnica i sl.). Groblje mora biti ograđeno ogradom.
Članak 55.
(1) Pri dobivanju lokacijskih dozvola za gradnju i uređenje groblja vrijede još i sljedeći detaljniji uvjeti:
1. Današnje groblje na Koločepu je obzidano i djeluje kao završena cjelina. Po potrebi se groblje može širiti na sjevernu stranu, duž postojeće prometnice (južni dio čest. zem. 814/2) i na istok (zapadni dio čest. zem. 814/1). Sjeverozapadni ugao današnjeg groblja treba sačuvati praznim, neizgrađenim, kako bi se mogla ostvariti veza s novim dijelom groblja.
2. S obzirom na konfiguraciju terena groblja na Lopudu, najpovoljnija površina za širenje groblja je čest. zem. 790, gdje se danas izvode tri reda novih grobnica, istočno od Crkve sv. Marije od Šunja. Potrebno je sačuvati odnos groblja i postojeće grobne crkve.
3. Kako bi se sačuvala slika groblja u Suđurđu i odnos prema crkvi-utvrdi Sv. Duhu, širenje groblja treba nastaviti i dalje prema sjeveru na zapadnom dijelu čest. zem. 820. U najsjevernijem grobnom redu određen je prostor koji bi se iskoristio za povezivanje s novim proširenjem (gradnja stuba). Glavni pristup i dalje treba biti s puta, između groblja i crkve.
4. S obzirom na izvedeni kameni zid oko groblja u Šipanskoj Luci, prihvatljivo širenje groblja je prema jugozapadu i sjeveroistoku na čest. zem. 84. Proširenje je obvezno u nekoliko grobnih terasa kako bi se pratila konfiguracija terena. U zadnjem južnom redu, u produžetku stubišta potrebno je ostaviti neiskorištenu grobnicu kako bi se mogle izvesti stube prema budućoj grobnoj terasi.
(2) U svim naseljima obalnog dijela Grada Dubrovnika postoje groblja koja je moguće širiti u skladu s potrebama. Širenje je potrebno izvesti u skladu s osobitim položajem svakog groblja:
1. Za groblje u Brsečinama moguće je širenje prema istoku na način gradnje postojećeg novog dijela groblja, a prema južnom dijelu čest.zem.223. Zapadno od grobne kapelice, unutar starog dijela groblja, ne treba graditi nove grobnice, već zadržati staru sliku groblja.
2. Stari je dio groblja u Trstenome u cijelosti izgrađen. Eventualno je proširenje moguće ostvariti u smjeru jugoistoka (sjeverni kut čest. zem. 937/1), i to na trećoj nešto povišenoj grobnoj terasi.
3. Sa svoje četiri dugačke grobne terase groblje u Orašcu čini jedinstvenu izduženu cjelinu. Širenje je groblja moguće na sjevernom dijelu, kao povišena dopunska grobna terasa na čest. zem. 5. Potrebno je izbjeći širenje groblja u smjeru istoka i zapada (produljivanje groblja) jer bi se time izgubila prepoznatljivost i organiziranost groblja.
4. Širenje groblja u Zatonu Malom moguće je na dijelu postojeće livade, južno od grobne kapelice i sjeveroistočno od groblja na povišenoj grobnoj terasi, u kasnijim etapama širenja. Postojeći kameni zid svakako treba sačuvati a za pristup gornjoj grobnoj terasi (stube) potreban je krajnji istočni kut na prostoru današnjega groblja.
5. Širenje izduženog groblja Zatona Velikog predviđa se istočno, čest.zem.1488, ili prema jugu, čest. zem.1495, uz brdo. Za širenje prema jugu potrebno je izvesti treću, nešto povišeniju grobnu terasu.
6. Groblje u Mokošici nema nikakve mogućnosti za širenje. Zato se za potrebe Mokošice i susjednih naselja planira proširiti groblja u Rožatu ili u Petrovu Selu.
(3) Sva Gornja sela imaju groblje uz svako naselje, koja se mogu širiti u skladu s potrebama:
1. Groblje u Osojniku, smješteno između dvije prometnice, u cijelosti je određeno veličinom. Pojavili stvarna potreba, širenje je moguće na čest. zem.1775/1, sjeverno od grobne kapele, izvan okvira današnjeg groblja. Tada je obvezno urediti prilazni put južno od groblja, čest. zem. 1712.
2. Groblje u Ljubaču primjer je malog seoskog groblja koje je obzidano niskim kamenim zidom. Ima povoljne uvjete za širenje, i to prema današnjoj grobnoj kapelici, čest. zem. 128. i na sjevernom dijelu čest.zem.125. Teren je ravan, s nekoliko lijepo izraslih čempresa.
3. Groblje u Gromači nalazi se gotovo u središtu naselja, ali ima mogućnosti širenja. U tijeku je širenje (četiri reda po pet grobnica) sjeverno od Crkve od Gospe. U slučaju daljnje potrebe širenja groblja ono se može ostvariti istočno od grobne crkve, na istoj čest. zem.454.
4. Groblje u Kliševu izgrađeno je sjeverno od grobne crkve, kao jedinstvena grobna terasa na čest. zem.520. Uz sjeveroistočni rub groblja (ista čest. zem.) moguće je ostvariti proširenje i zadržati osnovnu sliku današnjega groblja.
5. Postojeće groblje u Mrčevu nalazi se na vrhu uzvisine i opasano je kamenim zidom-podzidom. Zato je onemogućeno kvalitetno širenje groblja izvan današnjih granica. Ima prostornih mogućnosti za gradnju dodatnih grobnica na samom groblju; sjeveroistočno od grobne kapele, čest. zem.1, i jugozapadno od kapelice, a taj je prostor očito i prije služio za groblje. Potrebna su prethodna istraživanja kako bi se eventualni ostatci na dostojanstveni način prenijeli u zajedničku grobnicu.
6. Groblje u Mravinjcu, s grobnom je kapelicom smješteno na brežuljku južno od naselja. Prostor za eventualno širenje groblja nalazi se sjeveroistočno od kapelice, čest. zem. 12 i dio 567/1. Taj se dio groblja ograđuje podzidom i niskim zidom a moguća je izvedba dva reda s po 6-8 grobnica. Na jugoistočnom dijelu groblja ne dopušta se gradnja novih grobnica.
7. Groblje u Riđici u cijelosti je omeđeno postojećim putovima tako da su ograničene mogućnosti širenja. Na čest. zem.116 sjeverozapadno od grobne kapelice, i to na dijelu ispred same kapelice te na nešto povišenoj grobnoj terasi u drugom redu uz sjeverni rub groblja, moguća je izgradnja dodatnih grobnica.
8. Groblje u Dubravici jedno je od rijetkih na području Grada Dubrovnika koje nije ograđeno pa zato ima dobre mogućnosti širenja i gradnju novih grobnica. Prikladan je prostor za gradnju novih grobnica na dijelu groblja između grobne kapelice i novoizgrađene grobne terase na istočnom rubu groblja, čest. zem.277. Bez obzira na postojeća stabla čempresa, ta površina omogućuju gradnju barem dvadesetak novih grobnica, što zadovoljava potrebe naselja u sagledivom razdoblju.
Članak 56.
Lokacija novog groblja grada Dubrovnika planira se na području općine Župa dubrovačka:
1. lokacija Dubac.
Članak 57.
(1) Prostornim planom određena su dva lokaliteta za eksploataciju mineralnih sirovina:
1. eksploatacijsko polje tehničkog građevnog kamena na lokaciji ''Osojnik'',
2. eksploatacijsko polje arhitektonskog građevnog kamena na lokaciji ''Ivan dol''.
(2) Na eksploatacijskom polju Osojnik i Ivan dol potrebno je sukladno posebnim propisima provesti detaljne vodoistražne radove – mikrozoniranje kako bi se utvrdila točna zona sanitarne zaštite. Ukoliko se dokaže da se eksploatacijsko polje nalazi u zoni u kojoj nije dozvoljena ekploatacija mineralnih sirovina, potrebno je pristupiti postupku sanacije i zatvaranja eksploatacijskog polja.
S obzirom da se formiranjem kamenoloma nepovratno narušava arheološka i ambijentalna vrijednost ovog prostora trebalo bi izvršiti arheološko istraživanje, dokumentiranje i konzervaciju pokretnih i nepokretnih nalaza na području gradskog naselja u skladu s posebnim propisima, a daljnji radovi na predmetnom području ovisiti će o rezultatima arheoloških istraživanja.
(3) Eksploatacijsku je površinu obvezno zakloniti od mogućih pogleda.
Članak 58.
(1) Sukladno Prostornom planu Županije, u grafičkom dijelu elaborata, kartografski prikaz broj 1. “Korištenje i namjena površina”, prikazane su potencijalne lokacije za marikulturu poštujući pritom prirodna obilježja, razvijenost infrastrukture (podmorski ispusti naselja, marine, hoteli, podmorski kabeli i sl.).
(2) Potencijalne lokacije namijenjene su kaveznom uzgoju morskih riba i planirane su na sljedećim potencijalnim lokacijama:
1. Vrbica (neposredno ispod naselja Vrbica od rta Čapetino prema ulazu u uvalu Zaton),
2. Brsečine (uvala Smokovača, desno od ulaza u luku Brsečine).
(3) U zaštićenom obalnom području ne može se planirati gradnja niti se mogu graditi pojedinačne ili skupine građevina namijenjenih za uzgoj plave ribe.
3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI
Članak 59.
Gospodarske djelatnosti mogu se smještati:
1. unutar građevinskih područja naselja (mješovita namjena),
2. u zonama isključive namjene u okviru građevinskog područja naselja,
3. u izdvojenom građevinskom području izvan naselja.
Uvjeti gradnje gospodarskih djelatnosti u građevinskim područjima naselja - mješovita namjena
Članak 60.
Unutar građevinskih područja naselja (mješovita namjena) omogućuje se uređenje prostora i gradnja građevina pretežito poslovne namjene (uslužne, manje trgovačke, komunalno-servisne) i ugostiteljsko-turističke namjene.
Članak 61.
(1) Visina građevina i njihova udaljenost od ruba građevinske čestice određene su za gospodarske pretežito poslovne i manje ugostiteljske građevine (restorani, zabavni sadržaji i sl. građevine):
1. visina građevine iznosi najviše 9,0 m
2. udaljenost građevine od ruba građevne čestice iznosi najmanje H/2
3. minimalna površina građevinske čestice iznosi 800 m2, a maksimalna 1.000 m2.
(2) Poslovne građevine i manje ugostiteljsko-turističke građevine kojih visina nije veća od dvije etaže, a bruto-građevinska površina ne prelazi 400 m2, mogu se graditi prema odredbama ove odluke za gradnju niskih građevina.
Članak 62.
(1) Unutar građevinskog područja naselja (mješovita namjena) mogu se graditi hoteli kapaciteta do 80 ležajeva prema sljedećim uvjetima:
1. visina građevine iznosi najviše 12,0 m
2. udaljenost građevine od ruba građevne čestice iznosi najmanje H/2
3. najmanja površina građevinske čestice iznosi 1.000 m2
(2) Najveći koeficijent izgrađenosti (kig) za građevine iz stavka 1. ovog članka je 0,3, a najveći koeficijent iskorištenosti (kis) je 1,2.
(3) Maksimalna veličina čestice se ne propisuje, ali se maksimalne vrijednosti koeficijenata izgrađenosti i iskorištenosti izračunavaju na veličinu parcele od 1.500 m2.
Uvjeti gradnje gospodarskih (poslovnih) djelatnosti u zonama isključive namjene u okviru građevinskog područja naselja.
Članak 63.
Gospodarske zone isključive namjene u okviru građevinskih područja naselja određene su za:
1. poslovnu namjenu (pretežito uslužne, pretežito trgovačke, skladišta i komunalno-servisne građevine), (K1, K2, K3).
Članak 64.
(1) Prostornim planom određene su zone poslovne namjene:
1. Suđurađ,
2. Šipanska Luka,
3. Komolac,
4. tehničko-tehnološki blok Osojnik
5. Brsečine
(2) U okviru zona iz stavka 1. ovog članka planirani su ovi sadržaji:
1. obrtni sadržaji,
2. servisi i usluge,
3. trgovine,
4. komunalni sadržaji, garaže i slično, koji zbog prostornih i drugih ograničenja ne mogu biti smješteni unutar građevinskog područja naselja.
(3) Građevine iz prethodnog stavka trebaju se graditi prema uvjetima:
1. djelatnost koja se u njima obavlja ne smije ugrožavati okoliš,
2. građevinska čestica za gradnju gospodarskih građevina mora se nalaziti uz sagrađenu javnu prometnu površinu kojoj je kolnik najmanje 5,5 m širok, ili je za javnu prometnu površinu prethodno izdana lokacijska dozvola,
3. veličina građevinske čestice ne može biti manja od 800 m2,
4. širina građevinske čestice ne može biti manja od 16,0 m,
5. koeficijent izgrađenosti građevinske čestice iznosi najviše 0,4,
6. visina gospodarskih građevina iznosi najviše 13,0 m, osim zone Brsečine kojoj se visina gospodarske građevine ograničava na 4 m.
7. najmanja udaljenost građevine od međa susjednih građevinskih čestica iznosi H/2 visine zabata; ako je polovica visine zabata manja od 3,0 m, najmanja udaljenost do međe susjedne građevinske čestice iznosi najmanje 3,0 m,
8. najmanje 40% površine građevinske čestice mora biti hortikulturno uređeno,
9. parkiranje vozila mora se rješavati na građevinskoj čestici prema normativima propisanima u članku 98. ove odluke.
Uvjeti gradnje gospodarskih (proizvodno-obrtnih i poslovnih) djelatnosti u izdvojenom građevinskom području izvan naselja
Članak 65.
(1) Prostornim planom određena su građevinska područja za proizvodno-obrtnu i poslovnu namjenu:
1. Trsteno,
2. Pobrežje,
3. tehničko-tehnološki blok Osojnik
4. Kaćigruda – reciklažno dvorište
(2) U okviru izdvojenih građevinskih područja iz stavka 1. ovog članka planirani su sljedeći sadržaji:
1. prerađivačko-proizvodni pogoni,
2. obrtni sadržaji,
3. servisi i usluge,
4. komunalni sadržaji, garaže i sl. koji zbog prostornih i drugih ograničenja ne mogu biti smješteni unutar građevinskog područja naselja.
(3) Građevine iz prethodnog stavka trebaju se graditi prema uvjetima:
1. građevinska čestica za gradnju gospodarskih građevina mora se nalaziti uz sagrađenu javnu prometnu površinu kojoj je kolnik najmanje širine 5,5 m, ili je za javnu prometnu površinu prethodno izdana lokacijska dozvola,
2. veličina građevinske čestice ne može biti manja od 800 m2,
3. širina građevinske čestice ne može biti manja od 16,0 m,
4. koeficijent izgrađenosti građevinske čestice iznosi najviše 0,4,
5. visina gospodarskih građevina iznosi najviše 13,0 m
6. najmanja udaljenost građevine od međa susjednih građevinskih čestica iznosi H/2 visine zabata; ako je polovica visine zabata manja od 3,0 m, najmanja udaljenost do međe susjedne građevinske čestice iznosi najmanje 3,0 m,
7. najmanje 40% površine građevinske čestice mora biti hortikulturno uređeno a uz rub obuhvata zone obvezno je osigurati pojas zaštitnog zelenila minimalne širine od 5,0 m,
8. do izgradnje sustava odvodnje otpadnih voda obvezno je izgraditi vlastitu kanalizacijsku mrežu s biološkim pročistačem
9. parkiranje vozila mora se rješavati na građevinskoj čestici prema normativima propisanima u članku 98., uz obvezu rješavanja zajedničkih parkirališta u okviru zone.
Članak 66.
Sklonište za životinje i higijenski servis s hotelom (K3) planira se na dvije lokacije – jedna na sjevernim padinama Srđa u blizini puta za Bosanku, a druga na lokaciji rezerviranoj za proizvodno-obrtnu namjenu Trsteno.
Ugostiteljstvo i turizam
Članak 67.
(1) Ugostiteljsko-turistički sadržaji grade se sukladno posebnim propisima (Pravilnik o
razvrstavanju, kategorizaciji, posebnim standardima i posebnoj kvaliteti smještajnih objekata
iz skupine hoteli - u daljnjem tekstu: posebni propisi).
(2) Postojeće zone ugostiteljsko-turističke namjene – hoteli (T1) mogu se sukladno mogućnostima na terenu i posebnim propisima proširivati i rekonstruirati (dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl.) uz uvjet da se zadržava postojeća gustoća korištenja. Navedeno je moguće u svrhu postizanja poboljšanja u poslovanju (''tehnološkom procesu'') što može podrazumijevati i podizanje kvalitete na usluge više kategorije, a kako je regulirano posebnim propisima.
Svaka intervencija mora biti odobrena od strane posebnog povjerenstva Grada Dubrovnika.
Članak 68.
(1) Izgrađene i djelomično izgrađene zone ugostiteljsko-turističke namjene unutar građevinskog područja naselja mogu se rekonstruirati radi povećanja kvalitete ponude, što podrazumijeva višu kategoriju smještajnih građevina i pratećih sadržaja (prateći sadržaji, športsko-rekreacijski sadržaji, ugostiteljski objekti, objekti za zabavu, uređenje otvorenih prostora, plaža, kupališta i sl.).
(2) Nova smještajna građevina s pripadajućim zemljištem planira se izvan postojećih javnih površina uz obalu.
(3) Radi povećanja kvalitete ponude omogućuje se rekonstrukcija, dogradnja i zamjena postojećih građevina, gradnja novih građevina uz povećanje postojećeg koeficijenta izgrađenosti i postojećeg koeficijenta iskorištenosti maksimalno za 30% postojeće građevinske čestice i postojeće bruto-površine građevine (građevina).
(4) Ako je potrebna zamjena postojećih građevina, nove građevine ne moraju biti na mjestu postojećih ako je time povećana kvaliteta ponude i kvaliteta rješenja građevinske čestice. U tom slučaju kis i kig moraju odgovarati onima propisanim u prethodnom stavku.
(5) Odvodnja otpadnih voda rješava se zatvorenim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem.
(6) Parkirne i garažne površine, kapaciteta sukladno normativima propisanim ovim Planom moraju biti osigurane na građevnoj čestici, ako se promet u mirovanju rješava podzemnim etažama iste se izuzimaju iz izračuna koeficijenta iskorištenosti (kis). Nadzemni dio garaže može se graditi na udaljenosti od minimalno 5 m od granice s javnom prometnom površinom i minimalno 1 m od granice sa susjednom česticom ako na čestici nema vrijednog postojećeg visokog zelenila, a na temelju posebnog elaborata vrednovanja postojeće vegetacije. Udaljenost podzemne etaže od javne prometnice može biti i manja od 5 m ako se zadovolje konstruktivni uvjeti i građevine i prometnice.
(7) Podrumske etaže koje se izvode kao potpuno ukopane i koje služe isključivo za parkiranje vozila, mogu zauzeti do 70% građevinske čestice.
(8) Minimalna udaljenost građevine od susjedne građevinske čestice je 4,0 m.
(9) Najmanje 40% građevinske čestice mora se hortikulturno urediti.
(10) Ako je potrebna zamjena postojećih građevina s većim koeficijentom izgrađenosti i iskorištenosti od 30%, propisuje se obveza izradbe detaljnog plana uređenja.
(11) Ako nije propisan DPU, preporučuje se provedba arhitektonsko–urbanističkog natječaja.
(12) U okviru izgrađenih ugostiteljsko-turističkih zona za zaštićene građevine i povijesne vrtove, u svrhu rekonstrukcije, zamjene, dogradnje i nadogradnje potrebno je ishoditi konzervatorske uvjete.
Članak 69.
(1) Neizgrađene (planirane) zone ugostiteljsko-turističke namjene unutar građevinskog područja naselja
planiraju se tako da:
1. maksimalni koeficijent izgrađenosti (kig) zone iznosi 0,3,
2. maksimalni koeficijent iskorištenosti (kis) zone iznosi 0,8,
3. zona mora imati pristup sa javne prometnice,
4. parkiranje je potrebno riješiti unutar zone prema uvjetima i normativima iz članka 98. ove odluke, uz izuzetak otoka Koločepa, Lopuda i Jakljana
5. najmanje 40 % građevinske čestice mora se krajobrazno urediti,
6. obalu je potrebno sačuvati u prirodnom obliku uz mogućnost uređenja staza i prilaza obali, a kupališta uređivati prema članku 80. ovih Odredbi
Neizgrađene (planirane) zone ugostiteljsko-turističke namjene unutar građevinskog područja naselja
|
Rb. |
Naselje |
Lokalitet |
Vrsta zone |
Površina (ha) |
Broj ležaja |
Visina |
ZOP |
|
|
broj etaža |
m |
|||||||
|
1. |
Zaton |
Bat-Zaton |
T2 |
3,90 |
120 |
Po(S)+P+1 |
8,0 |
da |
|
2. |
Zaton |
Poviše JTC |
T2 |
1,90 |
150 |
Po(S)+P+2 |
11,0 |
da |
|
3. |
Šipanska luka |
Strana |
T2 |
3,10 |
300 |
Po(S)+P+1 |
8,0 |
da |
|
4. |
Suđurađ |
Za Orsanom |
T1,T2 |
1,70 |
130 |
Po(S)+P+1 |
9,0 |
da |
|
5. |
Suđurađ |
Suđurađ jugoistok |
T1,T2 |
1,65 |
150 |
Po(S)+P+1 |
8,0 |
da |
|
6. |
Lopud |
Sobovo selo |
T2 |
8,15 |
500 |
Po(S)+P+1 |
8,0 |
da |
|
7. |
Dubrovnik |
Babin kuk |
T2 |
13,80 |
830 |
Po(S)+P+2+Pk |
13,0 |
da |
|
8. |
Orašac |
Konjevac |
T3 |
0,37 |
po posebnom propisu |
da |
||
(2) Ako se u sklopu turističkog naselja 5. Suđurađ jugoistok (T1 i T2) planira gradnja hotela, primjenjuju se sljedeći uvjeti:
1. maksimalni koeficijent izgrađenosti (kig) zone 0,3,
2. maksimalni koeficijent iskorištenosti (kis) zone 0,8,
3. maksimalna visina građevina iznosi Po(S)+P+3 (podrum ili suteren, prizemlje, tri kata), tj. najviše 13,0 m.
(3) Ako se u sklopu turističkog naselja 7. Babin kuk (T2) planira gradnja hotela, primjenjuju se sljedeći uvjeti:
1. maksimalni koeficijent izgrađenosti (kig) zone 0,3,
2. maksimalni koeficijent iskorištenosti (kis) zone 0,8,
3. maksimalna visina građevina iznosi Po(S)+P+4 +Pk (podrum ili suteren, prizemlje, četiri kata, potkrovlje), tj. najviše 19,0 m.
Članak 70.
Izdvojena građevinska područja ugostiteljsko-turističke namjene izvan naselja (izgrađena) jesu:
|
Rb. |
Naselje |
Lokalitet |
Vrsta zone |
Površina (ha) |
Broj ležaja |
Koeficijenti |
ZOP |
|
|
kig |
kis |
|||||||
|
1. |
Orašac |
Orašac-vrtovi sunca |
T1,T2 |
36,00 |
1.700 |
0,3 |
0,8 |
da |
|
2. |
Zaton |
Rt-Gaj-Zaton |
T3 |
1,00 |
70 |
- |
- |
da |
|
3. |
Šipanska luka |
Jakljan |
T4 |
1,00 |
80 |
0,3 |
0,8 |
da |
Članak 71.
(1) Izdvojena građevinska područja ugostiteljsko-turističke namjene (neizgrađena) izvan naselja namijenjena su gradnji hotela, turističkih naselja, kampova i pratećih sadržaja.
(2) Obvezno je poštovati sljedeće uvjete:
1. minimalna površina zemljišta turističke zone je 120 m2 po ležaju,
2. minimalna udaljenost smještajnih kapaciteta od granice obalne crte je 100,0 m,
3. vrsta i kapacitet pratećih sadržaja i javnih površina određuju se proporcionalno u odnosu prema svakoj fazi izgradnje smještajnih građevina,
4. gustoća korištenja za nova ugostiteljsko-turistička područja može biti od 50 do 120 kreveta/ha,
5. izgrađenost građevinske čestice ne može biti veća od 30%,
6. koeficijent iskoristivosti građevinske čestice ne može biti veći od 0,8,
7. najmanje 40% svake građevinske čestice ugostiteljsko-turističke namjene mora se hortikulturno urediti,
8. odvodnja otpadnih voda mora se riješiti zatvorenim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem,
9. parkiranje je vozila potrebno riješiti unutar ugostiteljsko-turističke zone prema normativima iz članka 98. ove odluke.
Članak 72.
(1) Izdvojena građevinska područja ugostiteljsko-turističke namjene iz članka 71. jesu:
|
Rb |
Naselje |
Lokalitet |
Vrsta zone |
Površina (ha) |
Broj ležaja |
Koeficijenti |
ZOP |
|
|
kig |
kis |
|||||||
|
1. |
Bosanka |
Bosanka-Jug |
T2 |
10,00 |
800 |
0,2 |
0,6 |
da |
|
2. |
Bosanka |
Bosanka-Sjever |
T2 |
10,00 |
800 |
0,2 |
0,6 |
da |
|
3. |
Brsečine |
Brsečine |
T2 |
4,00 |
300 |
0,3 |
0,8 |
da |
|
4. |
Orašac |
Konjevac |
T3 |
14,00 |
750 |
0,3 |
0,8 |
da |
|
5. |
Lopud |
Skalini |
T2 |
3,00 |
300 |
0,3 |
0,8 |
da |
|
6. |
Suđurađ |
Čempljesi |
T2 |
15,00 |
900 |
0,3 |
0,8 |
da |
|
7. |
Trsteno |
Veliki stol |
T1 i T2 |
5,5 |
550 |
0,3 |
0,8 |
da |
1. Turističko naselje Bosanka - Sjever (T2), obuhvata 10,0 ha
(2) Za ugostiteljsko-turističku zonu na području Bosanke određuju se ovi uvjeti:
1. maksimalni koeficijent izgrađenosti zone 0,2,
2. maksimalni koeficijent iskorištenosti zone 0,6,
3. maksimalna visina građevine iznosi podrum ili suteren i dvije nadzemne etaže, tj. najviše 8,0 m
4. najmanje 40% zone treba biti krajobrazno uređeno,
5. obvezno je planirati pristupnu prometnicu minimalne širine kolnika od 6,0 m, a interne prometnice minimalne širine od 5,5 m,
6. parkiranje vozila mora se riješiti prema normativima iz članka 98. ove odluke,
7. površine za izgradnju pratećih sadržaja (ugostiteljskih, zabavnih, športsko-rekreacijskih i dr.) moraju iznositi minimalno 30% površine zahvata.
(3) Ako se u sklopu turističkog naselja planira gradnja hotela, primjenjuju se ovi uvjeti:
1. maksimalni koeficijent izgrađenosti zone 0,3,
2. maksimalni koeficijent iskorištenosti zone 0,8,
3. maksimalna visina građevina iznosi Po(S)+P+3 (podrum ili suteren, prizemlje, tri kata), tj. najviše 13,0 m,
4. obvezno je planirati pristupnu prometnicu minimalne širine kolnika od 6,0 m, a interne prometnice minimalne širine od 5,5 m,
5. parkiranje vozila mora se riješiti prema normativima iz članka 98. ove odluke.
2. Turističko naselje Bosanka-Jug (T2), obuhvata 10,0 ha
(4) Za ugostiteljsko-turističku zonu na području Bosanke određuju se ovi uvjeti:
1. maksimalni koeficijent izgrađenosti zone 0,2,
2. maksimalni koeficijent iskorištenosti zone 0,6,
3. maksimalna visina građevine iznosi podrum ili suteren i dvije nadzemne etaže, tj. najviše 8,0 m
4. najmanje 40% zone treba biti krajobrazno uređeno,
5. obvezno je planirati pristupnu prometnicu minimalne širine kolnika od 6,0 m, a interne prometnice minimalne širine od 5,5 m,
6. parkiranje vozila mora se riješiti prema normativima iz članka 98. ove odluke,
7. površine za izgradnju pratećih sadržaja (ugostiteljskih, zabavnih, športsko-rekreacijskih i dr.) moraju iznositi minimalno 30% površine zahvata.
(5) Ako se u sklopu turističkog naselja planira gradnja hotela, primjenjuju se sljedeći uvjeti:
1. maksimalni koeficijent izgrađenosti zone 0,3,
2. maksimalni koeficijent iskorištenosti zone 0,8,
3. maksimalna visina građevina iznosi Po(S)+P+3 (podrum ili suteren, prizemlje, tri kata), tj. najviše 13,0 m,
4. obvezno je planirati pristupnu prometnicu minimalne širine kolnika od 6,0 m, a interne prometnice minimalne širine od 5,5 m,
5. parkiranje vozila mora se riješiti prema normativima iz članka 98. ove odluke.
3. Turističko naselje Brsečine (T2), obuhvata 4,0 ha
(6) Posebni su uvjeti za zonu:
1. građevine mogu biti maksimalne visine podrum ili suteren i dvije nadzemne etaže, tj. 8,0 m
2. visina građevina ne smije preći kotu Jadranske turističke ceste,
3. parkiranje vozila je potrebno riješiti unutar turističkog naselja prema normativima iz članka 98. ove odluke,
4. obalni dio zone obuhvata od oko 2,5 ha (udaljenost manja od 100 m od obalne crte) namijenjen je gradnji pratećih sadržaja i uređenju pristupa do obale i plaže.
4. Kamp Orašac - Konjevac (T3), ukupnog obuhvata 14,0 ha
(7) Posebni su uvjeti za zonu sljedeći:
1. građevine mogu biti maksimalne visine podrum ili suteren i dvije nadzemne etaže, tj. 8,0 m
2. parkiranje je vozila potrebno riješiti unutar zone prema normativima iz članka 98. ove odluke,
3. obalni dio zone, obuhvata od oko 3,7 ha (udaljenost manja od 100 m od obalne crte), namijenjen je gradnji pratećih sadržaja i uređenju pristupa do obale i plaže.
5. Turističko naselje Lopud - Skalini (T2), obuhvata 3,0 ha
(8) Posebni su uvjeti za zonu:
1. građevine mogu biti maksimalne visine podrum ili suteren i dvije nadzemne etaže, tj. 8,0 m
6. Turističko naselje Čempljesi (T2), obuhvata 15 ha
(9) Posebni uvjeti za zonu su sljedeći:
1. građevine mogu biti maksimalne visine podrum ili suteren i dvije nadzemne etaže, tj. 8,0
2. parkiranje vozila potrebno je riješiti unutar turističkoga naselja prema normativima iz članka 98.
7. Zona ugostiteljsko-turističke namjene (T1, T2) Trsteno - Veliki stol, obuhvata 5,5 ha
(10) Za ugostiteljsko-turističku zonu određuju se ovi uvjeti:
1. maksimalni koeficijent izgrađenosti zone 0,3,
2. maksimalni koeficijent iskorištenosti zone 0,8,
3. najmanje 40% zone treba biti krajobrazno uređeno,
4. parkiranje vozila mora se riješiti prema normativima iz članka 98. ove odluke,
5. detaljnija prostorna rješenja utvrdit će se planom užeg područja
Članak 73.
Izdvojena građevinska područja ugostiteljsko-turističke namjene (izvan naselja) u ZOP-u su:
|
Naselje |
Lokalitet |
Vrsta |
Površina (ha) |
Broj ležaja |
Postojeće / planirano |
|
Orašac |
Vrtovi sunca |
T1 i T2 |
36,00 |
2.500 |
postojeće |
|
Orašac |
Konjevac |
T3 |
14,00 |
750 |
planirano |
|
Zaton |
Rt - Gaj |
T3 |
1,00 |
70 |
postojeće |
|
Bosanka - sjever |
Plato Srđa |
T2 |
10,00 |
800 |
planirano |
|
Bosanka - jug |
Plato Srđa |
T2 |
10,00 |
800 |
planirano |
|
Brsečine |
Zapadno od naselja |
T2 |
4,00 |
300 |
planirano |
|
Šipanska luka |
Jakljan |
T4 |
1,00 |
80 |
postojeće |
|
Lopud |
Skalini |
T2 |
3,00 |
300 |
planirano |
|
Suđurađ |
Čempljesi |
T2 |
15,00 |
900 |
planirano |
|
Trsteno |
Veliki stol |
T1 i T2 |
5,50 |
550 |
planirano |
Članak 73.a.
Za realizaciju ugostiteljsko-turističkih zona iz članaka 68. - 72. ove odluke preporučuje se provedba arhitektonsko-urbanističkih natječaja tamo gdje nije predviđen plan užeg područja.
Šport i rekreacija
Članak 74.
Sadržaji športa i rekreacije planiraju se u građevinskim područjima naselja mješovite namjene, u zonama isključive namjene u okviru građevinskog područja naselja i u izdvojenim građevinskim područjima športsko-rekreacijske namjene.
1. Uvjeti gradnje športsko-rekreacijskih djelatnosti u građevinskim područjima naselja - mješovita namjena
Članak 75.
(1) Športski sadržaji s pripadajućim pomoćnim sadržajima (teren, gledalište, svlačionice, spremišta i sl.), tj. zatvorena športska građevina (sadržaj) mogu zauzeti maksimalno 30% površine građevinske čestice (kig 0,3).
(2) Iznimno, pri interpolacijama nenatkrivenih športskih sadržaja (igrališta) u izgrađenu naseljsku strukturu, gdje postoji mogućnost rješavanja parkirališta na javnim površinama, najveći koeficijent izgrađenosti (kig) je 0,7.
Članak 76.
(1) Visina pojedine športske građevine (sadržaja) određuje se prema namjeni. Najveća visina športskih dvorana usklađuje se s posebnim propisima.
(2) Visina pratećih građevina (garderobe, sanitarni čvorovi, ugostiteljske građevine i sl.) uz otvorene športske sadržaje iznosi najviše 6,0 m.
Članak 77.
Udaljenost građevine od granice građevinske čestice određuje se za prateće građevine uz športske sadržaje - najmanje 3,0 m.
Zatvorene športske građevine kad graniče s građevnim česticama na kojima su izgrađene stambene ili stambeno-poslovne građevine, moraju biti udaljene od tih građevina najmanje H/2, gdje je H visina športske građevine prema toj susjednoj građevini.
Članak 78.
(1) U izdvojenom dijelu građevinskog područja naselja i neizgrađenom dijelu izdvojenog građevinskog područja izvan naselja u pojasu najmanje od 100 m obalne crte ne može se planirati građenje građevina, osim građevina komunalne infrastrukture koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali i podzemne infrastrukture, pratećih sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene građevina koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali (brodogradilište, luke i sl.) te uređenje javnih površina.
(2) Uz morsku obalu u građevinskim područjima naselja, turističkim zonama i zaštitnim zelenim i pejzažnim površinama u naselju, predviđena je izgradnja šetnica "lungo mare", minimalne širine 1,5, a maksimalne 3,0 m, namijenjenih samo biciklistima i pješacima.
(3) Uvjete za izgradnju šetnica potrebno je prilagoditi uvjetima zaštite okoliša i prirode uz maksimalno očuvanje prirodne sredine i staništa.
(4) Obala mora izvan građevinskih područja naselja i izdvojenih građevinskih područja ugostiteljsko-turističke namjene čuva se u prirodnom obliku, bez mogućnosti intervencija.
(5) Unutar obuhvata Plana je sukladno mogućnostima na terenu moguća izgradnja biciklističkih staza.
2. Uvjeti gradnje športsko-rekreacijskih djelatnosti u zonama isključive namjene u građevinskim područjima naselja
Članak 79.
(1) Prostornim planom određene su zone športa i rekreacije unutar građevinskog područja naselja:
1. športski park Gospino polje,
2. rekreacijske površine: Babin kuk, Montovjerna, Nuncijata, Komolac, Zaton, Orašac, Dubravica, Mravinjac, Mrčevo, Gromača, Gornje Čelo, Donje Čelo, Lopud.
(2) Detaljni uvjeti uređenja športskog parka Gospino polje i rekreacijskih površina Babin kuk, Montovjerna, Nuncijata i Komolac odredit će se u dokumentima prostornog uređenja detaljnijeg stupnja razrade.
(3) Pri gradnji građevina športsko-rekreacijske namjene u okviru ostalih športsko-rekreacijskih zona primjenjuju se uvjeti iz članaka 75., 76. , 77. i 78. ove odluke.
Članak 80.
(1) Prostornim se planom određuje da se unutar građevinskih područja naselja i izdvojenih građevinskih područja ugostiteljsko-turističke namjene na obalnom području uređuju kupališta (u smislu uređenih plaža prema posebnim propisima), označena simbolom: “R3”.
(2) Uređena kupališta obuhvaćaju otvorene površine namijenjene sunčanju i kupanju, nadzirane i pristupačne svima s morske i kopnene strane, a čine ih šljunčane ili pješčane površine i kamena obala.
(3) Uređena kupališta mogu se opremati tuševima, platoima, sunčalištima, prilazima moru za osobe sa smanjenom pokretljivošću, dječjim igralištima.
(4) Prateća građevina iz prethodnog stavka namijenjena je za ugostiteljstvo, svlačionice i smještaj rekvizita za plažu, a može imati najviše 100 m2 BRP-a, visine prizemlja, tj. najviše 4,0 m.
(5) Na području uređenih kupališta nije dopušteno ograđivati plaže, prekidati javne šetnice i onemogućivati pristup moru.
(6) Prirodne plaže smještene su izvan građevinskih područja naselja i građevinskih područja turističke namjene, infrastrukturno su neopremljene, potpuno očuvanoga zatečenog prirodnog obilježja.
Članak 81.
Izdvojeno građevinsko područje izvan naselja sportske namjene
Športsko-rekreacijski centar s golfom na Srđu (R1, R2, R5)
(1) Pri uređenju rekreacijskog centra s golfom na platou Srđa potrebno je zadovoljiti sljedeće uvjete:
1. površina namijenjena športsko-rekreacijskom centru s golf igralištem te pratećim sadržajima iznosi 310 ha,
2. ukupna tlocrtna bruto površina zatvorenih i natkrivenih građevina može iznositi najviše 10 % površine sportskih terena i sadržaja, koji sportski tereni i sadržaji iznose maksimalno 40 % ukupnog obuhvata športsko-rekreacijskog centra,
3. najmanje 60% površine tog građevinskog područja mora biti uređeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo,
4. maksimalni smještajni kapacitet u okviru rekreacijskog centra s golfom iznosi 1200 kreveta,
5. Vodu za potrebe ŠRC-a GOLF na Srđu (voda za potrebe navodnjavanja i rada za potrebe javne vodoopskrbe) osigurava Vodovod Dubrovnik d.o.o. iz vodozahvata Ombla i to u okviru količina koje su im odobrene Ugovorom o koncesiji. U tu svrhu potrebno je izraditi cjevovod od izvora do nove crpne stanice, tlačni cjevovod od nove crpne stanice do platoa Srđ te objekte za akumuliranje vode (vodospreme, umjetna jezera, akumulacije i sl.).
Jednako tako, potrebno je zaštititi postojeći kanal sa ukopanim vodospremama u hidrotehničkom tunelu ''Srđ'' (osigurati vodonepropusnost kanala kroz sanaciju ili zacjevljenje) i po potrebi sanirati oblogu tunela. Sve predviđene zahvate potrebno je izvesti uz preciznu koordinaciju i odobrenje Vodovoda Dubrovnik d.o.o.
6. sustav odvodnje treba imati vlastiti sustav za pročišćavanje naprednog stupnja pročišćavanja s ponovnom upotrebom pročišćene vode za navodnjavanje golf terena. Također je pitanje fekalne i atmosferske odvodnje potrebno riješiti neovisno o sustavu javne odvodnje Grada u obliku zatvorenog sustava.
7. faze izgradnje infrastrukture moraju pratiti faze izgradnje svih navedenih sadržaja i biti usklađene s posebnim propisima u smislu zaštite prirode i okoliša.
8. izbjegavati raspršenu izgradnju po istaknutim reljefnim uzvisinama, obrisima i uzvišenjima te vrhovima jer to narušava krajobraznu sliku.
9. planirana izgradnja na platou Srđa ne smije narušiti prirodni krajobraz u vizurama cjeline povijesne jezgre Dubrovnika i njene neposredne okoline, odnosno ne smije biti vidljiva iz prostora obuhvaćenog zaštitom.
10. područje se uređuje tako da ni jedna građevina ne naruši prirodni krajobraz Srđa prema užem gradskom području, tj. ne smije biti vidljiva s obalne strane Grada.
(2) Trase i položaj ostalih ulica su načelni te je moguća njihova promjena u skladu s topografijom terena i tehnološkim zahtjevima u rješavanju golf igrališta i neće se smatrati izmjenom ovoga Plana.
Sustav svih cestovnih prometnica biti će detaljno definiran kroz izradu UPU-a predmetnog područja
(3) Detaljnija prostorna rješenja utvrdit će se planom užeg područja i prethodno donesenim Programom športa i rekreacije.
4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI
Članak 82.
(1) Društvene djelatnosti obuhvaćaju sadržaje koji se uređuju u sklopu građevina druge namjene ili grade kao samostalne građevine namijenjene upravi, socijalnoj i zdravstvenoj zaštiti, predškolskoj i obrazovnoj (školskoj), kulturnoj, vjerskoj, administrativnoj svrsi i dr.
(2) Građevine društvene djelatnosti obuhvaćaju i športsko-rekreacijske građevine koje se pojavljuju uz određene sadržaje (prvenstveno škole).
Članak 83.
Športske građevine osim u posebnim zonama športa i rekreacije mogu se graditi i kao sastavni dio mreže objekata društvenih djelatnosti (prvenstveno škola) ako unutar građevinskog prostora nema dostatno prostora da se osigura potrebni (propisani) standard.
Članak 84.
Građevine za društvene djelatnosti mogu se graditi u zonama isključive namjene u okviru građevinskog područja naselja:
1. ako se građevinska čestica na kojoj će se graditi građevina nalazi uz već izgrađenu cestu ili drugu javnu prometnu površinu čiji je kolnik najmanje širok 5,0 m, ili su za gradnju ili rekonstrukciju javne prometne površine prethodno ishođeni akti za gradnju,
2. ako se na građevinskoj čestici ili uz javnu prometnu površinu osigura odgovarajući prostor za parkiranje vozila sukladno normativima iz članka 98. ove odluke,
3. ako je udaljenost škola i predškolskih ustanova od stambenih i drugih građevina najmanje H/2 više građevine (H je visina građevine).
Članak 85.
(1) Ako se grade građevine društvenih djelatnosti unutar zona mješovite namjene, potrebni su sljedeći uvjeti:
1. građevinska čestica mora imati pristup na javnu prometnu površinu minimalne širine od 5,0 m,
2. udaljenost građevina iz stavka 1. ove točke od susjednih građevina ne može biti manja od polovice visine više građevine (H/2),
3. minimalna veličina građevinske čestice iznosi 600 m2, a izuzetno je moguća i manja građevinska čestica ako zadovoljava propisani standard,
4. najveći koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,4,
5. visina građevina može biti najviše (S)P+3, tj. najviše 12,0 m,
6. na građevinskoj čestici potrebno je osigurati prostor za parkiranje sukladno normativima iz članka 98. ove odluke.
(2) Iznimno od uvjeta iz prethodnog stavka, visina vjerskih građevina može biti i veća.
Članak 86.
(1) Sadržaji javnih i društvenih djelatnosti mogu se graditi ili uređivati u dijelu građevina druge namjene (stambene, poslovne i slične građevine).
(2) Građevine javnih i društvenih djelatnosti koje se grade kao interpolacije unutar površine naselja mogu imati i manju građevinsku česticu od minimalno definirane, tj. koeficijent izgrađenosti (kig) može im biti maksimalno 0,8, a koeficijent iskorištenosti (kis) maksimalno 3,0.
(3) Pojedinačni javni i društveni sadržaji te športski sadržaji mogu se graditi unutar građevinskog područja naselja i prije donošenja urbanističkog plana uređenja.
Članak 87.
1. Predškolske ustanove (dječji vrtići i jaslice)
(1) Pri projektiranju i gradnji predškolskih ustanova primjenjuju se posebni propisi i pedagoški standardi Republike Hrvatske.
(2) Ako se dječje ustanove grade u dijelu građevina druge namjene (pretežno stambene i stambeno-gospodarske građevine), tada je obvezno osigurati na građevinskoj čestici zasebni prostor od najmanje 5,0 m2 po djetetu (otvoreni dio građevinske čestice) za boravak i igru djece na otvorenom.
Članak 88.
2. Osnovne škole
(1) Pri projektiranju i gradnji osnovnih škola primjenjuju se posebni propisi i pedagoški standardi Republike Hrvatske.
(2) Veličina zemljišta za gradnju osnovne škole mora osigurati površinu za osnovnu građevinu, prostor za odmor i rekreaciju, prostor za otvorene športske terene, prostor za zelene površine i drugo.
5. UVJETI ZA UTVRĐIVANJE KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA
Članak 89.
(1) Planom se određuje da koridori, trase i površine prometnih i drugih infrastrukturnih sustava čine:
1. građevine cestovnog i pomorskog prometa,
2. građevine sustava veza,
3. građevine vodoopskrbe i odvodnje te uređenja bujica,
4. građevine u sustavu energetike.
(2) Koridori, trase i površine prometnih i drugih infrastrukturnih sustava realiziraju se sukladno rješenjima iz Prostornog plana, planova šireg područja i planova užeg područja.
(3) Zasebna građevinska čestica formira se za sve građevine (prometnice, trafostanice, vodospreme, prepumpne stanice i dr.) prometnih i infrastrukturnih sustava.
(4) Građevinska čestica za pojedine sadržaje, u odnosu prema veličini projektirane građevine, formira se u skladu s posebnim propisima.
(5) Do svake infrastrukturne građevine obvezna je izvedba odgovarajućega kolnog pristupa, osim za bazne stanice mobilne telefonije.
(6) Građevine u sustavu infrastrukture ne smiju imati visinu veću od 6 m i ne mogu biti locirane na kvalitetnim poljoprivrednim površinama.
(7) Infrastruktura se vodi tako da se prije svega koristi postojećim koridorima i formiraju zajednički za više vodova, kako bi se izbjegle šumske površine, vrijedno poljoprivredno zemljište, vrijedne prirodne i stvorene strukture.
(8) Pri izgradnji građevina infrastrukture potrebno je provoditi propisane mjere zaštite okoliša (rekultivacija i sanacija padina i iskopa, izgradnja zaštitnih zidova i sl.).
(9) Prostornim se planom određuje da je moguće odstupanje od utvrđenih koridora ako se projektnom dokumentacijom utvrde potrebe za njihovim izmještanjem.
(10) U neizgrađenom dijelu građevinskog područja naselja za potrebe krajobraznog uređenja površina većih od 2 ha moguće je iznimno, izvoditi i radno-opskrbne puteve maksimalne širine 3,0 m.
Cestovni promet
Članak 90.
(1) Rješenje sustava cestovnog prometa u velikoj se mjeri oslanja na cjelovit i već provjereni model koji je preinačen u skladu s ciljevima prostornog uređenja područja i u međuvremenu nastalim promjenama u korištenju prostorom.
(2) Planirana mreža javnih cesta razvrstana je sukladno današnjem stanju i očekivanoj funkciji određenih cesta u budućem sustavu. Kako je razvrstavanje javnih cesta u ovlasti Ministarstva, moguće su izmjene u skladu s dinamikom realizacije cestovnog sustava i trenutne uloge pojedinih cesta u sustavu.
Članak 90a.
(1) Građevina se mora priključiti na javnu prometnu mrežu. Minimalna širina pristupne kolne prometnice iznosi 3,0 m, a pješačke prometnice 1,5 m.
(2) Građevna čestica može imati samo jedan kolni pristup s jedne strane građevne čestice. Ostale mogućnosti kao što je razdvajanje kolnog ulaza i izlaza na istoj strani građevne čestice zbog ulaza/izlaza s parkirališta ili podzemne garaže utvrdit će se posebnim uvjetima iz oblasti prometa izdanih od strane mjerodavnih tijela.
(3) Priključci na javnu cestu izvode se na temelju posebnih uvjeta mjerodavnih tijela ili na temelju dokumenta prostornog uređenja za uže područje.
(4) Najmanja širina kolnika novoplaniranih nerazvrstanih cesta u građevinskim područjima naselja iznosi:
1. za jednosmjerni promet 4,0 m,
2. za dvosmjerni promet 5,5 m.
Članak 91.
(1) Prostornim planom predviđena je gradnja novih dionica javnih razvrstanih cesta, nerazvrstanih cesta i ulica u naselju i rekonstrukcija postojeće cestovne mreže u skladu s planskim značenjem pojedinih cestovnih smjerova.
(2) Prostornim planom osigurani su minimalni poprečni profili za buduću gradnju i uređenje cestovne mreže novih dionica državnih cesta:
1. autocesta (Jadranska autocesta, Jadransko-jonska autocesta), dionica do čvora Osojnik
2. brza cesta od čvora Osojnik do granice s Općinom Župa dubrovačka (ovisno o varijanti),
3. državna cesta (varijanta 3 – od mosta dr. Franja Tuđmana, lijevom obalom Omble do granice s Općinom Župa dubrovačka)
Minimalna širina koridora
|
Javne ceste |
Minimalna širina koridora (m) |
|
|
Državne ceste |
1. autocesta |
200 |
|
2. brza cesta |
150 |
|
|
3. državna cesta D8: |
|
|
|
a) Most dr. Franja Tuđmana |
13 |
|
|
b) u naseljenim mjestima |
16 |
|
|
c) izvan naseljenih mjesta |
20 |
|
|
Županijske ceste |
12 |
|
|
Lokalne ceste |
10 |
|
(3) Planira se prometno povezivanje naselja Orašac s Gromačkom špiljom i povezivanje svih nepovezanih sela adekvatnom prometnicom.
(4) Zaštitni pojas prometnica se mora osigurati prema posebnom propisu.
(5) Pri projektiranju brze ceste treba voditi računa da se očuvaju ljetnikovci Rijeke dubrovačke s pripadajućim vrtovima, stara trasa željeznice, trasa povijesnog dubrovačkog vodovoda te da se zahvatima u prostoru ne naruši vizura povijesne cjeline grada Dubrovnika i njene neposredne okoline.
Članak 92.
(1) Za sve ceste određeni su elementi minimalnih koridora/poprječnih profila i prikazani su u grafičkom dijelu elaborata Prostornog plana, kartografski prikaz broj: “2.1. Promet” u mjerilu 1:25.000.
(2) Njihov detaljniji položaj odredit će se Generalnim urbanističkim planom Dubrovnika, detaljnijim planovima uređenja ili lokacijskim dozvolama.
(3) Položaj trase Jadranske autoceste od križanja kod Osojnika do granice s Bosnom i Hercegovinom označen je kao moguća trasa. Bude li drugačijeg trasiranja Jadranske autoceste (rješenje Jadransko- jonske autoceste), ta će se moguća dionica napustiti.
(4) Autocesta se planira, sukladno Prostornom planu Dubrovačko-neretvanske županije, do čvora Osojnik, a dalje se nastavlja kao brza cesta s naznačene tri varijante sukladno prostornom planu šireg područja.
(5) Čvorišta na Jadranskoj autocesti, Osojnik (brze ceste), Ilijina glavica (D8) i Žarkovica (D8 - izlaz iz Dubrovnika i lokalna cesta do Bosanke) izvode se obvezno van razine. Moguće je etapno rješavati raskrižja. Omogućuje se i drukčije rješenje čvorišta Žarkovica u skladu s konačnim rješenjem trase brze ceste i planiranog tunela za Brgat, koji je položen izvan granice Grada Dubrovnika. Ne dopušta se izmještanje križišta Žarkovica zapadnije od položaja označenoga u grafičkom dijelu elaborata Prostornog plana, kartografski prikaz broj: “2.1 Promet” u mjerilu 1:25.000, a radi očuvanja krajobraznih vrijednosti područja. Križanje treba u najvećoj mjeri prilagoditi terenskim i reljefnim prilikama a sve zahvate u terenu treba sanirati i uklopiti u krajobraz.
Članak 93.
Uspostavom sustava brzih cesta mijenjaju se značenja postojećih državnih cesta, posebno D8, koja na pojedinim dionicama može prijeći i u kategoriju županijske ceste. Radi prioritetne rekonstrukcije državne ceste, tj. boljeg povezivanja područja Dubrovnika s ostalim dijelovima Republike Hrvatske, određeni su zahvati na rekonstrukciji državne ceste D8, bilo uređenjem kritične dionice trase, bilo gradnjom nove dionice.
Članak 94.
(1) Rekonstrukcijom postojećih državnih i drugih razvrstanih cesta potrebno je obuhvatiti cjelovito rješenje trase sa svom infrastrukturom, javnom rasvjetom, uređenjem pješačkih nogostupa i dr. u naselju.
(2) Unutar minimalnih koridora planiranih cesta ne dopušta se gradnja drugih građevina do ishođenja akta o gradnji za cestu (ili njezin dio na koji je orijentirana građevina). Nakon ishođenja akta o gradnji tj. zasnivanja građevne čestice, odredit će se zaštitni pojasevi sukladno posebnom propisu, a možebitni prostor izvan zaštitnog pojasa priključit će se susjednoj planiranoj namjeni. Aktom o gradnji za gradnju ili rekonstrukciju ceste obvezno treba odrediti način rješavanja odvodnje oborinskih voda radi sprečavanja štetnih utjecaja na okoliš.
Članak 95.
(1) U zaštitnom pojasu javne ceste mogu se graditi građevine za potrebe održavanja ceste i pružanja usluga vozačima i putnicima a predviđene projektom ceste (cestarske kućice, odlagališta, benzinske postaje, parkirališta, odmorišta i sl.). Prije izdavanja lokacijske dozvole za te građevine, potrebno je zatražiti uvjete mjerodavne uprave za ceste.
(2) Predmetne građevine iz stavka 1. ovog članka grade se sukladno posebnim propisima.
(3) Benzinske postaje (postaje za opskrbu gorivom motornih vozila) planirane su na više lokaliteta unutar obuhvata Plana, a u grafičkom dijelu elaborata plana, na kartografskom prikazu 2.1 Promet, u mjerilu 1:25.000, prikazane su postojeće i planirane benzinske postaje.
Benzinske postaje unutar obuhvata plana
|
Lokacija |
Vrsta prometa |
Postojeća / planirana |
|
Komolac |
cestovni |
postojeća |
|
Aci marina Dubrovnik |
morski |
postojeća |
|
Sustjepan I |
morski/cestovni |
planirana |
|
Sustjepan II – Shell* |
morski |
planirana |
|
Orsan |
morski/cestovni |
postojeća |
|
Vladimira Nazora |
cestovni |
postojeća |
|
Hladnica/Gospino polje |
cestovni |
planirana |
|
Čiljarda |
cestovni |
planirana |
*postojeće pretakalište goriva i planirana benzinska postaja u obuhvatu luke otvorene za javni promet
(4) Odredbe ove odluke koje se odnose na gradnju benzinskih postaja, primjenjuju se i za gradnju plinskih postaja za snabdijevanje motornih vozila.
(5) Benzinske postaje moraju imati i mogućnost opskrbe energijom za električne automobile.
Članak 96.
Pri gradnji novih dionica cesta ili rekonstrukciji postojećih obvezno je očuvati krajobrazne i spomeničke vrijednosti područja, prilagođavanjem trase prirodnim oblicima terena uz minimalno korištenje podzidima, usjecima i nasipima. Ako nije moguće izbjeći izmicanje nivelete ceste izvan prirodne razine terena, obvezno je sanirati nasipe, usjeke i podzide.
Članak 97.
(1) Sustavom javnog prijevoza kopnom i morem obvezno je povezivati sva naselja unutar Grada Dubrovnika koristeći se javnim i, dijelom, nerazvrstanim cestama.
(2) Daljnji razvoj sustava javnoga gradskog prijevoza zasniva se na uređenju međugradskog prometnog terminala (Luka Gruž) u Dubrovniku. Uvjeti za utvrđivanje lokacije i uvjeti za projektiranje autobusnih stajališta na javnim cestama određuju se na temelju posebnih zakona.
Članak 98.
(1) Promet u mirovanju rješava se javnim ili privatnim parkirališnim/garažnim prostorom.
Parkirne i garažne površine, kapaciteta sukladno normativima propisanim ovim Planom moraju biti osigurane na građevnoj čestici, ako se promet u mirovanju rješava podzemnim etažama iste se izuzimaju iz izračuna koeficijenta iskorištenosti (kis). Nadzemni dio garaže može se graditi na udaljenosti od minimalno 5 m od granice s javnom prometnom površinom i minimalno 1 m od granice sa susjednom česticom ako na čestici nema vrijednog postojećeg visokog zelenila, a na temelju posebnog elaborata vrednovanja postojeće vegetacije. Udaljenost podzemne etaže od javne prometnice može biti i manja od 5 m ako se zadovolje konstruktivni uvjeti i građevine i prometnice.
Postojeći deficiti parkirališnog prostora nadoknađuju se postupnom gradnjom javnih parkirališta/garaža, uglavnom u središnjim dijelovima naselja i na gradskom području naselja Dubrovnik.
(2) Pri gradnji novih ili rekonstrukciji postojećih građevina, ovisno o vrsti i namjeni, potrebno je urediti parkirališta/garaže na građevinskoj čestici.
(3) U postupku izdavanja lokacijske i građevinske dozvole za izgradnju građevina stambene, javne, gospodarske, turističke, športsko-rekreacijske i druge namjene potrebno je osigurati parkirališna mjesta (na građevinskoj čestici ili u sklopu jedinstvenog zahvata koji se određuje dokumentom prostornog uređenja detaljnijeg stupnja razrade) prema sljedećoj tablici (Tablica 3.):
Tablica 3.
|
Namjena |
Tip građevine |
Potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta (PM) po m2 neto površine građevine |
|
|
Stanovanje |
stambene građevine |
2PM/1 stambena jedinica |
kod izrade detaljnijih planova minimalno dodatnih 10% planira se na zasebnom javnom parkiralištu |
|
apartman |
1PM/1 apartman |
|
|
|
Ugostiteljstvo i turizam |
restoran, kavana |
1 PM/25 m2 |
|
|
caffe bar, slastičarnica i sl. |
1 PM/10 m2 |
|
|
|
hoteli |
Sukladno posebnim propisima RH kojima se definira broj parkirnih mjesta za smještajne objekte iz skupine hotela, kampova i drugih vrsta ugostiteljskih objekata za smještaj |
||
|
apart hoteli, pansioni |
|||
|
Trgovina i skladišta |
robna kuća, supermarket |
1 PM na 15 m2 prodajne površine |
|
|
ostale trgovine |
1 PM na 30 m2 prodajne površine |
najmanje 2 PM, od kojih jedno posebno označeno za vozila opskrbe |
|
|
skladišta |
1 PM na 100 m2 |
najmanje 1 PM, za skladišta preko 100 m2 minimalno jedno posebno označeno za vozila opskrbe |
|
|
Poslovna i javna namjena |
banke, agencije, poslovnice (javni dio) |
1 PM na 25 m2 |
najmanje 2 PM |
|
uredi i kancelarije |
1 PM na 50 m2 |
|
|
|
Industrija i obrt |
industrijski objekti |
1 PM na 70 m2 |
|
|
obrtni objekti |
1 PM na 50 m2 |
|
|
|
autoservis |
1 PM na 20 m2 |
|
|
|
Kultura, odgoj i obrazovanje |
dječji vrtići i jaslice |
1 PM/100 m2 |
|
|
osnovne i srednje škole |
1 PM/100 m2 |
|
|
|
fakulteti |
1 PM/70 m2 |
|
|
|
instituti |
1 PM/100 m2 |
|
|
|
kina, kazalište, dvorane za javne skupove |
1 PM/50 m2 |
|
|
|
crkve |
1 PM/50 m2 |
|
|
|
muzeji, galerije, biblioteke |
1 PM/50 m2 |
minimalno 4 PM, za muzeje 1 PM za autobus |
|
|
kongresne dvorane |
1 PM/50 m2 |
|
|
|
studentski domovi |
1 PM/200 m2 |
minimalno 2 PM za autobus |
|
|
Zdravstvo i socijalna skrb |
bolnice i klinike |
1 PM/100 m2 |
|
|
ambulante, poliklinike, dom zdravlja |
1 PM/20 m2 |
|
|
|
domovi za stare |
1 PM/200 m2 |
|
|
|
Šport i rekreacija |
športski objekti otvoreni, bez gledališta |
1 PM/250 m2 površine |
|
|
športski objekti zatvoreni, bez gledališta |
1 PM/200 m2 površine |
|
|
|
športski objekti i igrališta s gledalištem |
1 PM/10 sjedećih mjesta |
|
|
|
Komunalni i prometni sadržaji |
tržnice |
1 PM/20 m2 površine |
|
|
tehničko-tehnološke građevine |
1 PM/50 m2 |
minimalno 1 PM |
|
|
benzinske postaje |
1 PM/25 m2 |
|
|
|
Terminalni putničkog prijevoza |
autobusni kolodvor |
|
obvezan prometno-tehnološki projekt s izračunom potrebnog broja PM, posebno za: - stajalište (ukrcaj i iskrcaj) - kraće parkiranje (do 1h) - duže parkiranje (preko 1h). |
|
trajektna i putnička luka |
|||
|
Groblja |
|
|
sukladno posebnim propisima |
* ne odnosi se na obuhvat GUP-a
Napomena: Na mjestima gdje nije moguće ostvariti kolni pristup, zadovoljavajući broj parkirališnih mjesta osigurati će se uplatom sukladno posebnoj gradskoj odluci.
(4) Ovi kriteriji bit će usuglašeni tijekom postupka ishođenja posebnih uvjeta iz oblasti prometa.
(5) Parkirališta se ne planiraju na otocima, osim na otoku Šipanu, gdje se potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta iz prethodne tablice za građevine s dvije ili više jedinica, umanjuje za 50%.
(6) Omogućuje se odstupanje od potrebnog broja parkirališnih mjesta iz prethodne tablice ako se planirana građevina ili zahvat u prostoru gradi u zaštićenoj jezgri i kontaktnom području. Posebnom odlukom utvrdit će se obveza plaćanja tržišne cijene za svako parkirališno mjesto za koje se traži odstupanje, i ta sredstva namjenski će se trošiti za gradnju javnih parkirališta i garaža na onoj najbližoj lokaciji za koju se traži odstupanje.
(7) Na javnim parkiralištima, od ukupnog broja parkirališnih mjesta najmanje 5% mora biti osigurano za invalidska vozila. Na parkiralištima s manje od 20 mjesta koja se nalaze uz ambulantu, ljekarnu, trgovinu dnevne opskrbe, poštu, restoran i predškolsku ustanovu, mora biti osigurano najmanje jedno parkirališno mjesto za vozilo osoba s poteškoćama u kretanju.
(8) Postojeće garaže ne mogu se prenamijeniti u druge sadržaje.
Članak 99.
Moguća je gradnja garaža i uređenje parkirališnih površina u svim zonama, kao zasebnih građevina, na građevinskim česticama koje svojim oblikom i veličinom ne udovoljavaju parametrima za gradnju stambenih i javnih građevina, uz ispunjavanje uvjeta:
1. za pristup potrebno odobrenje ovlaštenoga tijela ovisno o kategoriji prometnice s koje se rješava pristup,
2. ako je na građevnu česticu onemogućen pristup vozilima moguće je osigurati potreban broj parkirnih mjesta unutar gravitacijskog područja ne većeg od 100 m od predmetne građevne čestice uz uvjet da su u istom vlasništvu.
Članak 100.
Briše se.
Pomorski promet
Članak 101.
(1) Sve morske luke i drugi zahvati na uređenju obale izvan obuhvata Generalnog urbanističkog plana Dubrovnika, grade se i uređuju na temelju urbanističkog plana uređenja.
(2) Morske luke otvorene za javni promet:
|
Naselje |
Naziv/ lokalitet |
Nazivi luka |
Vrsta |
Značaj |
|
Dubrovnik |
Gruž – putnička luka |
Luka Gruž – putnička luka |
putnička, trajektna |
međunarodna |
|
Gradska luka Dubrovnik |
Gradska luka Dubrovnik – putnička luka |
putnička |
županijska |
|
|
Gruž* |
Luka Gruž |
putnička |
lokalna |
|
|
Brsečine |
Brsečine |
Luka Brsečine |
putnička, trajektna |
lokalna |
|
Luka Šipanska |
Jakljan |
Luka Jakljan |
putnička |
lokalna |
|
Donje Čelo |
Muo |
Luka Donje Čelo |
putnička |
lokalna |
|
Gornje Čelo |
Gornje Čelo |
Luka Gornje Čelo |
putnička |
lokalna |
|
Komolac |
Komolac |
Luka Komolac |
putnička |
lokalna |
|
Lokrum |
Lokrum |
Luka Lokrum |
putnička |
lokalna |
|
Lopud |
Lopud |
Luka Lopud |
putnička |
lokalna |
|
Luka Šipanska |
Luka Šipanska |
Luka Luka Šipanska |
putnička |
lokalna |
|
Mokošica |
Mokošica |
Luka Mokošica |
putnička |
lokalna |
|
Orašac |
Orašac |
Luka Orašac |
putnička |
lokalna |
|
Suđurađ |
Suđurađ |
Luka Suđurađ |
putnička |
lokalna |
|
Sustjepan |
naselje |
Luka Sustjepan |
putnička |
lokalna |
|
Shell |
ribarska** |
lokalna/ županijska*** |
||
|
Trsteno |
Trsteno |
Luka Trsteno |
putnička |
lokalna |
|
Zaton |
Zaton |
Luka Zaton |
putnička |
lokalna |
* na potezu most dr. Franja Tuđmana - Sustjepan, do izgradnje planirane čvrste obale, moguće je postaviti plivajuće pontone kao privremeno rješenje
** ribarska infrastruktura i suprastruktura u luci otvorenoj za javni promet
*** trenutno po Naredbi o razvrstaju luka otvorenih za javni promet na području Dubrovačko-neretvanske županije luka lokalnog značaja ali po izgradnji ribarske infrastrukture i suprastrukture županijskog značaja
Luka Sustjepan-Shell u okviru luke otvorene za javni promet Sustjepan je na kartografskom prikazu 1. i 2.1. označena kao infrastukturno područje na dijelu kopna i u moru, a namijenjena je za izgradnju ribarske infrastrukture i suprastrukture te benzinske postaje i pretakališta goriva.
Morske luke posebne namjene državnog značaja – luke nautičkog turizma
|
Grad |
Naselje |
Lokalitet |
Kapacitet (broj vezova) |
Postojeća / planirana |
|
Dubrovnik |
Dubrovnik |
Marina Gruž-Lapad |
do 400 |
planirana |
|
Komolac |
ACI marina Dubrovnik |
350/ do 450 |
postojeća / planirana |
Morske luke posebne namjene županijskog značaja – luke nautičkog turizma
|
Grad |
Naselje |
Lokalitet |
Kapacitet (broj vezova) |
Postojeća / planirana |
|
Dubrovnik |
Zaton |
Zaton |
do 100 |
planirana |
|
Šipanska luka |
Jakljan |
do 100 |
planirana |
|
|
Šipanska luka |
Šipanska luka |
do 100 |
planirana |
|
|
Suđurađ |
Suđurađ |
do 100 |
planirana |
|
|
Lopud |
Lopud |
do 100 |
planirana |
|
|
Koločep |
Donje čelo |
do 100 |
planirana |
Morske luke posebne namjene županijskog značaja:
1. Brodogradilište
|
Grad |
Naselje |
Lokalitet |
Veličina navoza |
Veličina doka |
Postojeća / planirana |
|
Dubrovnik |
Mokošica |
Mokošica |
do 50 m |
do 1.000 t nosivosti |
postojeća |
2. Sportske luke
|
Grad |
Naselje |
Lokalitet |
Veličina navoza |
Veličina doka |
|
Dubrovnik |
Dubrovnik |
Orsan |
do 200 |
postojeća |
|
Solitudo (LS i centar za vodene sportove |
do 200 |
postojeća |
3. Ribarska luka
|
Grad |
Naselje |
Lokalitet |
Dužina obale |
Dubina |
Postojeća / planirana |
|
Dubrovnik |
Sustjepan |
Sustjepan* |
Preko 50 m |
veća od 3 m |
planirana |
* moguća lokacija čija će se potreba ocijeniti nakon realizacije ribarske infrastrukture i suprastrukture unutar luke otvorene za javni promet Sustjepan – Shell.
Unutar obuhvata Plana sukladno posebnim propisima određuju se unutar luka otvorenih za javni promet:
1. iskrcajna mjesta za ribarska plovila duljine preko 15 metara:
1.1. Sustjepan,
1.2. Gruž,
2. iskrcajna mjesta za ribarska plovila duljine ispod 15 metara
2.1. Gradska luka,
2.2. Zaton,
2.3. Koločep,
2.4. Lopud,
2.5. Suđurađ,
2.6. Šipanska Luka.
Planom su utvrđuju lokacije priveza:
Privez
|
Grad |
Naselje |
Lokalitet |
Postojeći / planirani |
|
Dubrovnik |
Dubrovnik |
Hotel Belveder |
postojeći |
|
Uvala Gustijernica (Vila Elita) |
postojeći |
||
|
Uvala Sumartin (Piplić) |
postojeći |
||
|
Hotel President |
postojeći |
||
|
Hotel Minčeta |
planirani |
||
|
Koločep |
Hoteli Koločep – Donje čelo |
postojeći |
|
|
Lopud |
Hotel Lafodia |
postojeći |
|
|
Šipan |
Hotel Božica |
planirani |
Sukladno mogućnostima na terenu i maritimnim uvjetima određene su lokacije priveza za zone ugostiteljsko-turističke namjene (T) gdje broj vezova jednog ili više priveza plovila iznosi najviše 20 % ukupnog broja smještajnih jedinica zone za koju se planira.
Po istom kriteriju je moguće odrediti priveze i na drugim lokacijama koje zadovoljavaju gornji uvjet.
(3) U sklopu Luke Gruž stječu se svi oblici prometa (cestovni, pomorski i zračni) i organizira se terminal gradskog i međugradskog javnog prijevoza, prijevoza turoperatora i ostalih pratećih sadržaja, javna parkirališta i sl.
(4) Uređenje županijske luke u staroj povijesnoj jezgri, temeljem koje se ostvaruju linije za Lokrum i Cavtat, komunalni vez za smještaj plovila domicilnog stanovništva te sidrenje brodova na turističkim kružnim putovanjima, u funkciji je vrijedne povijesne baštine. Svi zahvati na rekonstrukciji pomorskih građevina i režima rada Luke moraju biti usklađeni s detaljnijim planovima i konzervatorskim uvjetima.
(5) Morske luke posebne namjene državnog i županijskog značenja a omogućuju razvitak pomorstva i turizma kao temeljnoga gospodarskog usmjerenja Grada Dubrovnika. Luke nautičkog turizma državnog značaja (sa više od 200 vezova) jesu:
1. postojeća ACI marina Dubrovnik u Komolcu za koju se planira proširenje obuhvata luke nautičkog turizma u moru do maksimalno 10 ha. Novi sadržaji Marine su: poslovni objekt po posebnom propisu, objekt radione, pomorski objekt-bazen travel lifta, plato suhog veza, uredski prostori i dr. te rekonstrukcija i uvođenje infrastrukture najvišeg ekološkog standarda.
2. planirana marina Gruž-Lapad u Gruškom zaljevu, maksimalnog kapaciteta od 400 vezova, koji se formira od komunalne luke Batala do predjela Solitudo sukladno planu užeg područja.
(6) Gruški zaljev dijelom je namijenjen sadržajima luke posebne namjene sukladno planu užeg područja. Planira se uporaba Batale kao lučice za športske brodice, uključujući i rekonstrukciju športske luke Orsan.
(7) Morska luka posebne namjene županijskog značenja određena je za manje brodogradilište u Rijeci dubrovačkoj u granicama postojećeg zahvata na kopnu i s proširenim zahvatom na dijelu akvatorija radi poboljšanja funkcionalnosti i omogućivanja manjeg broja komercijalnih vezova uz obalu.
(8) Luke posebne namjene - luke nautičkog turizma, kapaciteta od 50 do 100 vezova, planirane su na Elafitima (Jakljan, Šipanska Luka, Suđurađ, Lopud, Donje Čelo na Koločepu) i Zatonu.
(9) Detaljni kapacitet luka nautičkog turizma utvrdit će se urbanističkim planom uređenja kojim će se ispitati prostorne mogućnosti te provođenjem postupka procjene utjecaja na okoliš kojom će se ispitati kapacitet eko-sustava.
(10) Međunarodni plovni put označen je u vezi s lukom Dubrovnik. Unutarnji plovni put povezuje luku Dubrovnik s morskim lukama lokalnog značaja i drugim lukama izvan područja Grada Dubrovnika.
(11) Omogućuje se organizacija javnog pomorskog prijevoza gradskog značaja uz korištenje postojećim lukama na širem gradskom području Dubrovnika.
(12) Na području Gruškog zaljeva organizirani su sadržaji potrebni za funkciju stalnoga međunarodnog graničnog pomorskog prijelaza I. kategorije i ostalih pomorskih funkcija.
(13) Mogućnost priveza unutar zona ugostiteljsko-turističke namjene (T) gdje broj vezova jednog ili više priveza plovila iznosi najviše 20 % ukupnog broja smještajnih jedinica zone u kojoj se planira, moguće je sukladno posebnim propisima predvidjeti unutar luke otvorene za javni promet lokalnog značaja.
(14) Pristan (za brodice domicilnog stanovništva) je planiran u morskim lukama lokalnog značaja u Rijeci dubrovačkoj (Mokošica i Komolac) i u staroj gradskoj luci. Kapacitet pristana se prilagođuje obilježju obale, potrebi zaštite obale i krajolika tj. posebnim uvjetima svakog lokaliteta te potrebama domicilnog stanovništva.
(15) Rekonstrukciju Barunovog mula na Lopudu moguće je provesti s maksimalnim proširenjem od 2 m i maksimalnim produljenjem od 5 m u cilju njegovog korištenja u manipulativne i operativne svrhe, a prema detaljnim smjernicama i uz odobrenje nadležnog Konzervatorskog odjela.
(16) Luke otvorene za javni promet i luke posebne namjene prikazane su u grafičkom dijelu elaborata Prostornog plana na kartografskom prikazu broj: “1. Korištenje i namjena površina” u mjerilu 1:25.000 i kartografskom prikazu broj: “2. Promet” u mjerilu 1:25.000.
Željeznički promet
Članak 102.
Prostornim planom naznačen je koridor duž jadranske željeznice u istraživanju i plansko-usmjeravajućeg je značaja sukladno Prostornom planu Dubrovačko-neretvanske županije. Na području Osojnika naznačena je željeznička postaja Dubrovnik. Dionicu od Osojnika do granice s Bosnom i Hercegovinom potrebno je istražiti.
Zračni promet
Članak 103.
(1) Zračni promet za potrebe Grada Dubrovnika odvija se preko zračne luke u Čilipima, koja je smještena izvan područja Grada. U Gruškom zaljevu, na području Luke uređuje se prostor za autobusni terminal i terminale turoperatora, parkirališta i druge potrebne sadržaje u funkciji zračnog prometa.
(2) Za interventne potrebe (hitna pomoć, zaštita od požara i sl.) planira se gradnja heliodroma za dnevno-noćno slijetanje sukladno posebnim propisima. Heliodromi su predviđeni:
1. na Elafitima (Koločep, Lopud, Šipan)
2. u Orašcu (Glavica).
Postojeći heliodrom nalazi se u sklopu bolničkog kompleksa OB Dubrovnik.
(3) Sukladno posebnim propisima moguće je na odgovarajućim lokacijama predvidjeti prostor za prihvat hidroaviona koji bi održavali veze između otoka i kopna odnosno dužobalne i prekoobalne veze. Moguća je gradnja čvrste obale ili pontona u morskim lukama radi ostvarenje hidroavionskih veza s kopnom i određivanje primjerenih područja u moru i na kopnu za amfibijske mogućnosti.
Javne telekomunikacije
Članak 104.
(1) Sustav komutacije u dva komutacijska čvorišta (AXE Dubrovnik i AXE Mokošica) daje rješenje s izdvojenim digitalnim stupnjevima i po potrebi pripadajućim digitalnim pretplatničkim modulima. Sustav se prijenosa planira u cjelini kao digitalni prijenosni sustav. Povećanje TK-usluga, kapacitet komutacije i prijenosa planira se postavljenjem podmorskog svjetlovodnog kabela kojim se u prsten povezuju Dubrovnik, Elafiti i, dalje, prema Mljetu i Korčuli.
(2) Potrebno je postići dobru pokrivenost područja mobilnom telefonijom, tj. sustavom baznih stanica. Bazne se stanice mobilne telefonije postavljaju:
1. izvan obalnog pojasa na kopnu koji tvori prostor između Jadranske turističke ceste i obale,
2. na udaljenosti od postojećih građevina i izvan zona stroge zaštite spomenika kulture.
(3) Gradnja elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme pokretne EK mreže na samostojećim antenskim stupovima utvrđena je prostorno-planskom dokumentacijom šireg područja te posebnim propisima Republike Hrvatske.
Gradnja i smještaj baznih postaja novih mreža i sustava pokretnih telekomunikacija određuje se Županijskim prostornim planom.
Antenski stupovi za mobilnu telefoniju moraju biti izvedeni tako da ih mogu koristiti svi pružatelji telekomunikacijskih usluga, sukladno posebnim propisima, a svojim položajem ne smiju remetiti vizure, osobito tradicijske vizure krajobraza, u blizini spomenika kulture te ne smiju ugrožavati vrijednosti krajobraza.
Pri određivanju detaljnijeg položaja samostojećeg antenskog stupa potrebno je izbjegavati gradnju na područjima namijenjenima pretežito stanovanju. Iznimno, izgradnja samostojećih antenskih stupova na spomenutim područjima moguća je ukoliko se drugačije ne može osigurati kvalitetna pokrivenost signalom elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme.
Samostojeći antenski stupovi ne mogu se graditi na područjima namijenjenim za zdravstvene, predškolske i školske sadržaje i javne parkove.
Ukoliko je neophodno graditi samostojeći antenski stup unutar građevinskog područja, prioritetno odabrati smještaj unutar područja gospodarske, komunalno-servisne, infrastrukturne i slične namjene.
Kolni pristup do stupova mobilne telefonije rješava se na način da se koriste postojeće prometnice, a iznimno je moguće, ako nema postojećih prometnica, graditi novi pristupni put, ali na način da se planirana prometnica u cijelost uklopi u krajobraz. Potrebno je potpuno sanirati sve usjeke ili nasipe bilo lokalnim kamenom ili zelenim pokrovom tako da nova prometnica ne predstavlja devastaciju krajobraza.
Članak 105.
Svaka postojeća i novoplanirana građevina treba imati osiguran priključak na telefonsku mrežu. TK-mreža redovito se izvodi podzemno, i to kroz postojeće prometnice, prema rasporedu komunalnih instalacija u trupu ceste. Ako se projektira ili izvodi izvan prometnica, mora to biti tako da ne onemogućuje gradnju na građevinskim česticama, tj. izvođenje drugih instalacija. To se odnosi i na možebitnu zračnu mrežu - vodove.
Članak 106.
(1) Projektiranje i izvođenje TK-mreže rješava se sukladno posebnim propisima, a prema planskim rješenjima ovoga prostornog plana.
(2) Građevine telefonskih centrala i dr. uređaja mogu se rješavati kao samostalne građevine na vlastitim građevinskim česticama ili unutar drugih građevina kao samostalne funkcionalne cjeline.
Energetski sustav
Članak 107.
(1) Na izvorištu Omble planirana je gradnja podzemne hidroelektrane instalirane snage od 68,5 MW. Uz energetsko iskorištavanje voda rijeke Omble, poboljšat će se uvjeti vodoopskrbe Dubrovnika i šireg područja s mogućnošću transporta vode na veće udaljenosti (bez uporabe crpke). HE Ombla će se povezati na elektroenergetsku mrežu s pomoću dva 110 kV podzemna kabela do TS 110/35 kV Komolac.
(2) U cilju unapređenja elektroenergetske mreže potrebno je izgraditi sljedeće građevine na elektroprijenosnom sustavu:
1. TS 220/110/35/20(10) kV ''Plat'',
2. Dalekovod 2x220kV DS Plat – Pelješac - Nova Sela s podmorskom dionicom ispod Malostonskog zaljeva, alternativno preko BiH,
3. TS 110 kV ''Komolac'', planirana rekonstrukcija,
4. TS 110/20(10) kV ''Srđ'',
5. TS 110/20(10) kV ''Lapad'', planirana dogradnja postojeće TS 35 kV ''Lapad'',
6. TS 110/20(10) kV ''Orašac'',
7. dalekovod 2x110 kV Komolac - Ston (planirana rekonstrukcija),
8. dalekovod 2x110 kV, uvod DS HE ''Dubrovnik'' - Komolac u TS ''Plat'' (planirano),
9. dalekovod 2x110 kV, uvod DS HE ''Dubrovnik'' - Komolac u TS ''Srđ'', alternativa s kabelskom dionicom K 2x110 kV preko golf terena na Srđu (planirano),
10. dalekovod 2x110 kV, uvod južne trojke DS Plat-Nova Sela u TS ''Slivno'' (planirano),
11.