Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković sudjelovao je danas na otvorenju 17. izdanja svjetskog kongresa o kontroverzama u neurologiji CONy, koji se do subote 25. ožujka održava u hotelu Valamar Lacroma. 

U ovoj je prigodi gradonačelnik uvodno pozdravio sudionike skupa, upoznavši ih sa povjesnim zanimljivostima Dubrovnika koji je još od 1979. uvršten na UNESCO-ov popis svjetske baštine. Osvrnuo se pritom i na zdravstvene krize koje su pogodile svijet poput COVID-a i  važnost dubrovačkih Lazareta koji su se u 17. stoljeću smatrali jednim od najbolje organiziranih karantena na Mediteranu.

“Povijest i danas obitava na ulicama Dubrovnika, stoljećima nakon što je bivša Dubrovačka Republika ostvarila velike uspjehe u pomorskoj industriji, trgovini, umjetnosti, diplomaciji i znanosti. Dubrovnik je bio među prvim europskim zajednicama koje su gradile vodoopskrbni i kanalizacijski sustav, ukinule trgovinu robljem, a zahvaljujući našim izuzetnim trgovinskim i diplomatskim vještinama naši su preci uspješno održavali slobodu i odupirali se brojnim tadašnjim snagama. Čak i kada je pandemija COVID-a zaustavila cijeli planet na njegovim stazama, nismo imali ništa više nego gledati unatrag i vidjeti što su naši preci učinili u vrijeme zdravstvene krize. Jer, još 1377. godine, bivša Republika provodila je prva karantenska pravila kako bi ograničila širenje kuge i istodobno omogućila nesmetano odvijanje pomorske i kopnene trgovine. Zbog konceptualne originalnosti smatra se prvom karantenskom regulacijom na svijetu od strane mnogih znanstvenika. Dubrovnik je danas grad u kojem se stari susreću s novim, uređenim tradicijama stvaraju prostor za nove načine razmišljanja i rada”, riječi su gradonačelnika Frankovića upućene nazočnima.

Kongres CONy okuplja međunarodne eminentne liječnike, kao i vodeće stručnjake iz područja svih neuroloških specijalizacija, a baziran je na edukacijsko-informativnom programu koji će u prvom redu poslužiti kao forum za osvjetljavanje spornih i do sada neriješenih pitanja u neurologiji i liječenju neuroloških bolesti poput epilepsije, multiplaskleroze, moždanog udara, Parkinsove i Alzheimerove bolesti. Usto, obuhvatit će debatne kritičke rasprave i uspoređivanje iskustava koje će poslužiti u svrhu iznalaženja rješenja i zaključaka za prevenciju i bolje razumijevanje pojedinosti oblika neuroloških bolesti.