Službeni glasnik broj 5. - 17. travnja 2023.Objavljeno: 17.04.23.
54. Detaljni plan uređenja „Sportsko-rekreacijskog parka Gospino polje“ u Dubrovniku (pročišćeni tekst)
Na temelju Zaključka o davanju ovlaštenja Odboru za Statut i Poslovnik Gradskoga vijeća Grada Dubrovnika za utvrđivanje pročišćenih tekstova akata Gradskoga vijeća Grada Dubrovnika (''Službeni glasnik Grada Dubrovnika'', broj 5/97.), Odbor za Statut i Poslovnik Gradskoga vijeća Grada Dubrovnika, na sjednici održanoj 16. i 27. ožujka 2023., utvrdio je pročišćeni tekst Detaljnog plana uređenja „Športsko-rekreacijskog parka Gospino polje“ u Dubrovniku.
Pročišćeni tekst Detaljnog plana uređenja „Športsko-rekreacijskog parka Gospino polje“ u Dubrovniku obuhvaća Odluku o donošenju Detaljnog plana uređenja „Športsko-rekreacijskog parka Gospino polje“ u Dubrovniku objavljenu u ''Službenom glasniku Grada Dubrovnika'', broj 2/08 i Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Detaljnog plana uređenja „Športsko-rekreacijskog parka Gospino polje“ objavljenu u “Službenom glasniku Grada Dubrovnika” broj 19/22.
U tim aktima naznačeno je vrijeme njihova stupanja na snagu.
DETALJNI PLAN UREĐENJA
„ŠPORTSKO-REKREACIJSKOG PARKA GOSPINO POLJE“ U DUBROVNIKU
(pročišćeni tekst)
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Donosi se Detaljni plan uređenja „Športsko-rekreacijskog parka Gospino polje“ u Dubrovniku objavljen u ''Službenom glasniku Grada Dubrovnika'', broj 2/08 i 19/22 (u daljnjem tekstu: Plan) kojeg su izradili Arhitektonski fakultet – Zavod za arhitekturu iz Zagreba i tvrtka Akteracija d.o.o. iz Zagreba.
Članak 2.
(1) Plan se donosi za dio prostora omeđenog Ulicama Iva Vojnovića, J. Kosora te Lichensteinova puta što je utvrđen Generalnim urbanističkim planom.
(2) Detaljna granica obuhvata označena je na kartografskim prikazima iz članka 4. stavka 1. ove Odluke, pod točkom B.
(3) Površina obuhvata Plana iznosi oko 11,7 hektara.
Članak 3.
(1) Ovim se Odredbama donose pokazatelji za gradnju, uređenje i zaštitu prostora na području obuhvata Plana, a prikazani su u obliku tekstualnih, grafičkih i kartografskih podataka u sklopu elaborata Plana.
(2) Plan se temelji na smjernicama i ciljevima Generalnog urbanističkog plana grada Dubrovnika, te uvažavajući prirodne i druge uvjete zatečene u prostoru, utvrđuje osnovne uvjete korištenja i namjene površina, uličnu i komunalnu mrežu te smjernice za oblikovanje, korištenje i uređenje prostora.
(3) Plan sadrži način i oblike korištenja i uređenja prostora, način uređenja prometne, odnosno ulične i komunalne mreže te druge elemente od važnosti za područje obuhvata Plana.
Članak 4.
Plan se sastoji od tekstualnoga i grafičkog dijela:
Tekstualni dio:
I. Odredbe za provedbu
II. Obrazloženje
III. Obvezni prilozi
Grafički dio – Kartografski prikazi:
1. Detaljna namjena površina 1:1000
2.a Prometna, elektronička komunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža
- Plan prometnih površina 1:1000
2.b Prometna, elektronička komunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža
- Pošta i elektroničke komunikacije 1:1000
2.c Prometna, elektronička komunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža
- Elektroenergetika 1:1000
2.d Prometna, elektronička komunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža
- Vodnogospodarski sustav - Vodoopskrba 1:1000
2.e Prometna, elektronička komunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža
- Vodnogospodarski sustav - Odvodnja otpadnih voda 1:1000
3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina 1:1000
4.a Uvjeti gradnje 1:1000
4.b Uvjeti gradnje - Zadržavanje i uklanjanje postojećih objekata 1:1000
Sažetak za javnost
Izvješće o javnoj raspravi
II. ODREDBE ZA PROVEDBU
Članak 5.
(1) Pojedini pojmovi korišteni u ovom Planu imaju značenje kako slijedi.
(2) Prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad podruma ili iznad suterena. Prizemlje se na ravnom terenu nalazi najviše 1,0 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine, odnosno na kosom terenu najviše 3,5 m mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine. Prizemlje se nalazi iznad podruma ili kao prva nadzemna etaža (u slučaju da nema suterena).
(3) Suteren (S) je dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnani teren uz pročelje građevine, odnosno nalazi se jednim cijelim svojim pročeljem izvan terena, dok su ostale tri strane djelomično ili potpuno ukopane. Građevine mogu imati samo jedan suteren a ostale nadzemne etaže (prizemlje, katovi) također mogu biti djelomično ukopane, poštivajući maksimalnu visinu u metrima propisanu ovim odredbama.
(4) Potpuno ukopani podrum (Po) je dio građevine čiji je volumen 100% ukopan u konačno uređeni zaravnani teren i čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena. Krovna ploha dijela potpuno ukopanog podruma koji je širi od tlocrtne površine nadzemnih dijelova građevine treba biti uklopljena u uređenje konačno zaravnanog i uređenog terena.
(5) Djelomično ukopani podrum (Po) je dio građevine koji je ukopan više od 50% svoga volumena u konačno uređeni zaravnani teren, niti jedno pročelje se u cijelosti ne nalazi izvan terena i čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena. Najveća dopuštena visina nadzemnog dijela iznosi 1,2 m.
(6) Podrumom ili suterenom neće se smatrati etaža čija su sva pročelja u potpunosti odvojena od okolnog terena, bez obzira da li je u terenu izveden podzid ili je zasjek terena uređen bez podzida.
(7) Ukoliko se u podrumu planira uređenje garaže tada je moguća gradnja rampe i liftova isključivo za kolni ulaz u garažu širine do 5,5 m. Ostatak podruma treba biti potpuno ukopan. Kota rampe za ulaz u podrumsku garažu ne obračunava se kao najniža kota uređenog terena uz građevinu i smatra se podzemnom etažom. Zgrade mogu imati više potpuno ukopanih podrumskih etaža.
(8) Kat je dio građevine čiji se prostor nalazi između dva stropa iznad prizemlja.
(9) Najveća dopuštena visina građevine jest visina mjerena od konačno zaravnanog i uređenog terena do najviše kote završetka plohe pročelja.
(10) Konačno zaravnan i uređen teren je uređeni parter građevne čestice neposredno uz građevinu (zemljana podloga, opločenja i sl.) čija najniža visinska kota uz pročelje građevine u odnosu na visinsku kotu prirodnog terena prije gradnje može varirati do + ili – 1,5 m na kosom terenu. Pod konačno zaravnanim i uređenim terenom ne smatra se i ulazna rampa u podrumsku etažu najveće širine 5,5 m, isključivo za ulaz u garažu, smještena uz pročelje. Kako bi se nedvojbeno mogao dokazati status konačno zaravnanog i uređenog terena, potrebno je prilikom ishođenja akta za gradnju priložiti geodetski snimak s visinskim kotama prirodnog terena prije gradnje.
(11) Kosi teren je teren čiji je nagib veći od 12% u presjecima paralelnim sa smjerom nagiba građevne čestice na dijelu na kojem je planirana gradnja građevine.
(12) Slobodnostojeća građevina je građevina koja sa svih strana ima neizgrađen prostor (vlastitu građevnu česticu ili javnu površinu).
(13) Ostali pojmovi upotrebljeni u ovom Planu imaju značenje određeno prema Zakonu o prostornom uređenju te propisima i aktima donesenim na temelju tog Zakona.
1. UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA
Članak 6.
Namjena površina određena je i razgraničena bojom i planskim znakom na kartografskom prikazu 1. Detaljna namjena površina, u mjerilu 1:1000 kako slijedi:
1. Športsko-rekreacijska namjena R4
2. Javne zelene površine Z1
3. Površine infrastrukturnih sustava IS
4. Parkiralište P
5. Javne prometne površine
6. Interna komunikacija
Športsko-rekreacijska namjena – R4
Članak 7.
(1) Na površinama športsko-rekreacijske namjene planira se gradnja ili sanacija sportskih građevina i/ili uređenje površina za sport s pratećim sadržajima koji upotpunjuju i služe sportskoj namjeni.
(2) Građevinska (bruto) površina pratećih sadržaja može biti do 20% ukupne građevinske (bruto) površine pojedine građevne čestice.
Javne zelene površine – Z1
Članak 8.
U zoni javnih zelenih površina planira se uređenje novih zelenih površina i očuvanje i oplemenjivanje postojećih u kojima se predviđaju rekreacijski sadržaji – trim-staze, dječja igrališta i sl.
Površine infrastrukturnih sustava - IS, parkiralište - P, javne prometne površine i interna komunikacija
Članak 9.
Površine infrastrukturnih sustava - IS, parkiralište - P, javne prometne površine i interna komunikacija, površine su na kojima se grade komunalne građevine i uređaji infrastrukture, te linijske i površinske građevine za promet, ulična mreža, pješačke i biciklističke staze.
Članak 10.
Ukupne površine po određenoj namjeni dane su u sljedećoj tablici:
|
NAMJENA POVRŠINA |
Površina (m2) |
% |
|
SPORTSKO - REKREACIJSKA - R4 |
59,574.00 |
49.93% |
|
JAVNE ZELENE POVRŠINE - Z1 |
41,144.00 |
34.49% |
|
POVRŠINE INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA - IS |
173.00 |
0.15% |
|
PARKIRALIŠTE - P |
1,898.00 |
1.59% |
|
JAVNE PROMETNE POVRŠINE |
5,272.00 |
4.42% |
|
INTERNA KOMUNIKACIJA |
11,246.00 |
9.43% |
|
UKUPNO |
119,307.00 |
100.00% |
2. DETALJNI UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I GRADNJE GRAĐEVNIH ČESTICA I GRAĐEVINA
Članak 11.
(1) Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevne čestice i građevina utvrđeni su u kartografskim prikazima 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina i 4.a Uvjeti gradnje.
(2) Postojećim građevinama na području obuhvata Plana smatraju se građevine koje su izgrađene na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta ovlaštenog tijela državne vlasti te ucrtane u katastarske planove Državne geodetske uprave sukladno pozitivnim zakonskim propisima.
(3) Granica obuhvata Detaljnog plana uređenja "Športsko-rekreacijskog centra Gospino polje", određena je i ucrtana na svim kartografskim prikazima Plana.
2.1. Veličina i oblik građevnih čestica
Članak 12.
(1) Planom su određene kazete unutar površina planiranih namjena te dane oznake kazeta, koje definiraju namjenu i redni broj kazete.
(2) Unutar svake kazete označene oznakama R4 i IS, moguće je formirati jednu ili više građevnih čestica.
(3) Minimalna površina građevne čestice unutar kazete oznake R4 nije određena, a maksimalna odgovara površini kazete.
(4) Minimalna površina građevne čestice unutar kazete oznake IS nije određena, a maksimalna odgovara površini kazete.
(5) Dopuštena su odstupanja od granica i površina pojedine kazete do 10%, sukladno projektnoj dokumentaciji.
(6) Ukoliko je čestica unutar kazete R4 neodgovarajuće veličine i oblika za smještaj športsko-rekreacijskih građevina, na njoj je moguće planirati uređenje prometnih i zelenih površina.
2.2. Veličina i površina građevina
Članak 13.
(1) Na kartografskom prikazu 4.a Uvjeti gradnje određeni su gradivi dijelovi kazeta.
(2) U članku 15. ovih Odredbi određeno je što je moguće graditi unutar, a što izvan gradivog dijela kazete.
(3) U tablici u članku 17. dane su površine gradivih dijelova po kazetama.
(4) Maksimalni postotak izgrađenosti kazete R4-1 je 80%. Najveća dopuštena katnost je prizemlje i dva kata (P+2), a najveća dopuštena visina je 12,0 m.
(5) Gradivi dio na površini kazete R4-2 odgovara cijeloj površini kazete. Maksimalni postotak izgrađenosti kazete je 100%. Najveća dopuštena katnost je dvije podrumske etaže, prizemlje i dva kata (2Po+P+2), a najveća dopuštena visina je 14,0 m.
(6) Gradivi dio na površini kazete R4-3 odgovara cijeloj površini kazete. Maksimalni postotak izgrađenosti kazete je 100%. Najveća dopuštena katnost je podrum, prizemlje i kat (Po+P+1), a najveća dopuštena visina je 8,0 m.
(7) Na površini kazete R4-4 dopuštena je rekonstrukcija postojeće građevine uz povećanje tlocrtne i građevinske (bruto) površine. Dopušteno je povećanje tlocrtne površine za najviše 10%, unutar granica gradivog dijela određenog na kartografskom prikazu 4.a Uvjeti gradnje. Najveća dopuštena katnost je dvije podrumske etaže, prizemlje i dva kata (2Po+P+2), a najveća dopuštena visina je 12,0 m.
(8) Maksimalni postotak izgrađenosti kazete R4-7 je 100% u podzemnom dijelu, a nadzemno je moguće izgraditi 270 m2 + 880 m2 natkrivenog boćališta na krovu garaže. Najveća dopuštena katnost je podrum i prizemlje (Po+P), a najveća dopuštena visina je 6,5 m.
(9) Na površinama kazeta IS-12 i IS-13, maksimalni postotak izgrađenosti kazete je 50%. Najveća dopuštena katnost je prizemlje (P), a najveća dopuštena visina je 3,5 m.
(10) Najveća dopuštena visina građevine jest visina mjerena od konačno zaravnanog terena do najviše kote završetka plohe pročelja. Iznad kote završetka plohe pročelja dopuštena je gradnja i postava: kućica za lift, izlaza na krov ili terasu, postavljanja drugih uređaja za funkcioniranje građevine, završetka ventilacijskih kanala i dimnjaka, te antenske i elektoničke komunikacijske naprave. Iznimno je dopušteno odstupanje od najveće dopuštene visine za +1,00 m ako za to postoje opravdani arhitektonski ili tehnički razlozi.
(11) Iznimno, ako se utvrdi da geotehnički razlozi na pojedinoj građevnoj čestici izazovu potrebu izvođenja povećanog opsega radova, dopušteno je graditi veći broj podzemnih etaža u odnosu prema na Planom predviđenom najvećem dopuštenom broju etaža.
2.3. Namjena građevina
Članak 14.
(1) Na površinama unutar obuhvata Plana planirana je gradnja građevina športsko–rekreacijske namjene, uređenje javnih zelenih površina te gradnja i uređenje komunalne, prometne, ulične i elektroničke komunikacijske mreže, a sve sukladno kartografskom prikazu broj 1. Detaljna namjena površina.
(2) Na površinama športsko-rekreacijske namjene - R4, Planom je predviđena izgradnja športskih i rekreacijskih sadržaja.
(3) Na površini kazete R4-1 planirana je gradnja stadiona s atletskom stazom i ostalim pratećim športskim i drugim sadržajima.
(4) Na površini kazete R4-2 planirana je gradnja polivalentne športske dvorane s pratećim klupskim sadržajima. Polivalentna dvorana, osim športskih aktivnosti, planirana je za održavanje kulturnih, zabavnih i kongresnih događanja.
(5) Na površini kazete R4-3 planirana je gradnja dvorane za zatvoreni bazen s pratećim športskim i drugim sadržajima, te gradnja otvorenog bazena s pratećim sadržajima.
(6) Na površini kazete R4-4 planirano je očuvanje postojeće športske dvorane, uz mogućnost rekonstrukcije i nadogradnje prema uvjetima Plana.
(7) Na površini kazete R4-5 planirana je gradnja i uređenje otvorenih teniskih igrališta s pratećim sadržajima, uz mogućnost natkrivanja igrališta montažnom konstrukcijom ili balonom.
(8) Na površini kazete R4-6 planirana je gradnja i uređenje otvorenih teniskih igrališta s pratećim sadržajima.
(9) Na površini kazete R4-7 planirana je gradnja športske dvorane za tenis s tri teniska terena, tribinama i pratećim sadržajima (garderobe, sanitarije, tehničke prostorije, caffe bar), ukopane za jednu etažu u teren. Na krovu dvorane predviđa se uređenje 4 boćarske joge natkrivene laganom konstrukcijom.
(10) U sklopu svih navedenih građevina moguće je planirati i druge sadržaje koji su u funkciji osnovne namjene ili su kompatibilni s njom, kao što su komercijalni sadržaji – trgovine, restorani i sl.
(11) Na kazetama s oznakom IS dopuštena je gradnja i uređenje prometnih, elektroničkih komunikacijskih i infrastrukturnih građevina i uređaja te uređenje zelenih površina, pergola, odrina i slično.
(12) Kazeta IS-12 planirana je za gradnju crpne stanice.
(13) Kazeta IS-13 planirana je za gradnju transformatorske stanice.
(14) Na javnim zelenim površinama (Z1) dopušteno je uređenje pješačkih i drugih staza, odmorišta, dječjih igrališta, pergola, odrina, postavljanje urbane upreme i sl.
(15) Na kazeti Z1-4 dopušteno je uređenje prometnih površina.
(16) Na svim površinama unutar obuhvata Plana, može se planirati i izgradnja prometnih, energetskih, servisnih i infrastrukturnih sadržaja i prostora potrebnih za funkcioniranje osnovne namjene te uređenje zelenih površina.
2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici
Članak 15.
(1) Na građevnoj čestici moguća je izgradnja jedne ili više građevina koje zajedno čine funkcionalni sklop.
(2) Na kartografskom prikazu 4.a Uvjeti gradnje određeni su gradivi dijelovi kazeta. Unutar gradivog dijela kazete moguća je izgradnja jedne ili više građevina koje zajedno čine funkcionalni sklop.
(3) Izvan i unutar gradivih dijelova, dopuštena je izgradnja potpornih zidova, terasa u prizemlju, predvrtova, stepenica položenih po terenu, nadstrešnica, pergola i sličnih lakih konstrukcija, prometnih i parkirališnih površina, sportskih igrališta, instalacija i uređaja komunalne infrastrukture. Izvan gradivog dijela nije dopuštena izgradnja balkona, lođa, istaka ili drugih dijelova zgrade.
(4) Građevine se grade kao slobodnostojeće. Minimalna udaljenost između građevina unutar obuhvata Plana iznosi H1/2 + H2/2, gdje se H1 i H2 odnose na visine susjednih građevina.
(5) Građevine se mogu graditi unutar cijele površine gradivog dijela, sukladno postotku izgrađenosti unutar pojedine kazete propisanog u članku 13. ovih Odredbi te uz uvažavanje udaljenosti iz stavka 4) ovog članka.
(6) Na kartografskom prikazu 4.a Uvjeti gradnje određen je minimalni građevinski pravac unutar kazete R4-7, udaljen 5,0 m od regulacijske linije javne prometne površine na kazeti IS-10.
(7) Lokacijskom dozvolom može se predvidjeti fazna i etapna izgradnja.
2.5. Oblikovanje građevina
Članak 16.
(1) Oblikovanje treba biti suvremeno, bez pozivanja na povijesne oblike. U oblikovanju građevine treba slijediti elemente građevina iz Prostorno-programske studije "Sportsko--rekreacijskog parka Gospino polje" – Dubrovnik.
(2) Za obradu pročelja i ostalih površina građevine preporučuje se uporaba svih kvalitetnih i suvremenih materijala.
(3) U arhitektonskom oblikovanju treba težiti jednostavnim i funkcionalnim volumenima uz umjereno korištenje elementima vertikalne i horizontalne razvedenosti.
(4) Na uličnim pročeljima građevina nije dopušten konzolno postavljati uređaje za klimatizaciju, ventilaciju i slično, već ih treba uklopiti u postojeće otvore ili postaviti na manje istaknutomu mjestu.
(5) Instalacije termotehničkih sustava građevina potrebno je postavljati u potkrovlje ili na njihove krovove.
(6) Na pročelju zgrade na dopuštaju se antenski sustavi ili drugi slični uređaji.
(7) Krovovi novoplaniranih građevina moraju biti ravni ili jednostrešni maksimalnog nagiba od 10 stupnjeva. Zbog izloženosti vizurama krovova građevina preporučuje se izvedba krovova sa zelenim ekstenzivnim pokrovom.
(8) Za pokrivanje krovova ne dopušta se uporaba kanalica, mediteran ili drugog crijepa, drveta, pokrova od bitumenske šindre i slično.
(9) Na krovovima je dozvoljeno postavljanje solarnih panela.
(10) U slučaju postavljanja instalacijskih sustava i uređaja na krov potrebno je iste ograditi vizualnim barijerama te uskladiti s arhitektonskim oblikovanjem zgrade.
(11) Prilikom oblikovanja građevina posebnu pozornost treba obratiti na rješavanje kontakta građevine s terenom, odnosno s javnim zelenim i pješačkim površinama, i projektirati ih tako da imaju maksimalno transparentna i prolazna prizemlja kako bi se omogućilo nesmetano kretanje kroz prostor u svim smjerovima.
(12) Na javnim zelenim i pješačkim površinama dopušteno je postaviti elemente urbane opreme - paviljone, sjenice i slično.
2.6. Uređenje građevnih čestica
Članak 17.
(1) Svi javni dijelovi građevne čestice moraju biti pristupačni osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.
(2) Svaka građevinska čestica mora imati osiguran interventni kolni prilaz prometnoj površini u širini od 5,5 m.
(3) Kao interventni kolni pristup smatra se javna pješačka površina ako udovoljava tehničkim karakteristikama interventnoga i servisnog kolnog prilaza.
(4) Građevna čestica može imati najviše dva kolna pristupa.
(5) Visina podzida u pravilu ne smije prelaziti 3,0 m, a ukoliko ima više podzida kojima se kaskadno uređuje kosi teren tada je njihov međusobni razmak najmanje 1,0 m. Površina građevne čestice između potpornih zidova obvezno se mora hortikulturno urediti. Iznad potpornog zida moguće je postaviti ogradni zid, arle, pižule i sl. Visina tih elemenata ne smije prelaziti 1,0 m.
(6) Teren oko građevine, potporne zidove, terase i slično treba izvesti tako da ne narušavaju izgled prostora, te da se ne promijeni prirodno otjecanje voda na štetu susjednog zemljišta i susjednih građevina.
(7) Pješačke i zelene površine unutar pojedine građevne čestice moraju biti adekvatno obrađene i izgrađene zajedno s izgradnjom osnovne građevine, te s njom činiti jedinstvenu oblikovnu cjelinu.
(8) Najmanja dopuštena ozelenjena površina kazeta R4-1, R4-3, R4-5 i R4-6 je 5%, a na kazetama R4-2, R4-4 i R4-7 nije potrebno osigurati ozelenjenu površinu.
(9) Najmanja dopuštena ozelenjena površina kazete podrazumijeva površinu prirodnog terena, i u nju ne mogu biti uključeni zeleni krovovi, žardinijere i slično.
(10) Pri izradbi projekata za građevine koje se nalaze u obuhvatu Plana, sastavni dio projektne dokumentacije obvezno mora biti projekt uređenja okoliša usklađen s odredbama Plana.
(11) Na kartografskim prikazima 2.a Prometna, elektronička komunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža - Plan prometnih površina te 4.a Uvjeti gradnje određene su hortikulturno uređene površine unutar prometnih površina.
(12) U tablici koja slijedi dane su površine kazeta i površine zelenila na kazetama te površine gradivih dijelova, sukladno kartografskom prikazu 4.a Uvjeti gradnje.
|
oznaka kazete |
površina kazete |
postotak zelenila zadan Planom |
površina zelenila* |
površina gradivog dijela |
|
|
m2 |
% |
m2 |
m2 |
|
R4-1 |
28911 |
5.00% |
1446 |
25620 |
|
R4-2 |
14576 |
0.00% |
|
14576 |
|
R4-3 |
5705 |
5.00% |
285 |
5705 |
|
R4-4 |
4803 |
0.00% |
|
3634 |
|
R4-5 |
1475 |
5.00% |
74 |
|
|
R4-6 |
1374 |
5.00% |
69 |
|
|
R4-7 |
2730 |
0.00% |
|
2380 |
|
IS-1 |
3999 |
|
1154 |
|
|
IS-2 |
1206 |
|
|
|
|
IS-3 |
3248 |
|
|
|
|
IS-4 |
1355 |
|
197 |
|
|
IS-5 |
3795 |
|
61 |
|
|
IS-6 |
356 |
|
|
|
|
IS-7 |
419 |
|
97 |
|
|
IS-8 |
404 |
|
|
|
|
IS-9 |
1274 |
|
|
|
|
IS-10 |
462 |
|
203 |
|
|
IS-11 |
1898 |
|
|
|
|
IS-12 |
138 |
|
|
138 |
|
IS-13 |
35 |
|
|
35 |
|
Z1-1 |
25854 |
|
25854 |
|
|
Z1-2 |
3116 |
|
3116 |
|
|
Z1-3 |
3370 |
|
3370 |
|
|
Z1-4 |
851 |
|
851 |
|
|
Z1-5 |
7953 |
|
7953 |
|
|
UKUPNO |
119307 |
37.47%** |
44729 |
|
* površina zelenila u kazetama oznake R4 dobivena prema zadanim postotcima, a u kazetama IS sukladno kartografskim prikazima
** postotak zadovoljava odredbu iz članka 110. GUP-a Grada Dubrovnika u kojoj je navedeno da je potrebno hortikulturno urediti minimalno 30% zone
3. NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM, KOMUNALNOM I ELEKTRONIČKOM KOMUNIKACIJSKOM INFRASTRUKTUROM
Članak 17.a
(1) Planom su određene trase i površine građevina i uređaja prometne, komunalne i elektroničke komunikacijske infrastrukturne mreže.
(2) Detaljni raspored vodova komunalne infrastrukture, bit će utvrđen kroz izradu detaljnije projektne dokumentacije.
(3) Pri projektiranju i izvođenju pojedinih građevina, objekata i uređaja prometne i komunalne infrastrukture obvezno je pridržavati se važeće zakonske regulative kao i pravilnika kojima su određeni odnosi s drugim infrastrukturnim građevinama, uređajima i/ili postrojenjima. U postupku izdavanja lokacijske dozvole ili uvjeta građenja potrebno je pribaviti suglasnosti i mišljenja drugih korisnika infrastrukturnih koridora.
(4) Način i uvjeti priključenja građevina na javnu prometnu površinu i/ili postrojenja i uređaje pojedine vrste komunalne infrastrukture bit će određeni posebnim uvjetima građenja nadležnih prometnih i komunalnih organizacija.
(5) Aktom za provedbu prostornih planova odnosno aktom za građenje može se odrediti gradnja građevina i/ili uređaja sustava prometne i komunalne infrastrukture i na drugim površinama/trasama koje nisu predviđene ovim Planom, ako za to postoji potreba.
3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja cestovne i ulične mreže
Članak 18.
(1) Uvjeti gradnje i rekonstrukcije cestovne i ulične mreže određeni su kartografskim prikazom 2.a Prometna, elektronička komunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža - Plan prometnih površina.
(2) Dozvoljena su odstupanja od određenih koridora prometnica zbog konfiguracije terena. Točni koridori definirat će se projektnom dokumentacijom uz uvjet da su moguće korekcije sukladno pravilima struke, ali se ne smije odstupati od koncepcije.
(3) Gradnja prometne i cestovne mreže planirana je na površinama kazeta od IS-1 do S-10.
(4) Planom su određene javne prometne površine na kazetama IS-1 i IS-9, a sve ostale prometnice unutar obuhvata Plana su interna komunikacija zone.
(5) Na površini kazete IS-1 planirana je rekonstrukcija postojeće pristupne prometnice.
(6) Internu komunikaciju zone čine kolne i kolnopješačke površine s ograničenim pristupom te pješačke površine. Na pješačkim površinama unutar kazeta IS-3 i IS-5 dozvoljen je promet interventnim vozilima odnosno komunalnim vozilima, vatrogascima, kolima hitne pomoći i slično, kako je prikazano na kartografskom prikazu 2.a Prometna, elektronička komunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža - Plan prometnih površina.
(7) S obzirom na različite režime korištenja, na svim prometnicama u sklopu mreže internih komunikacija, dozvoljena su različita rješenja završne obrade površina, uz zadovoljavanje standarda i važećih zakonskih propisa.
3.1.1. Glavne gradske ulice i ceste međumjesnog značaja
Članak 19.
Planom nisu obuhvaćene glavne gradske ulice i ceste nadmjesnog značaja.
3.1.2. Gradske i pristupne prometnice
Članak 20.
(1) Pristup u zonu ostvaruje se preko javne prometne površine na kazeti IS-1. Planom je predviđeno da se ta prometnica rekonstruira tako da se uz kolnik š = 6,0 m izgrade obostrani nogostupi minimalne š = 1,5 m.
(2) Na kazeti IS-1 planira se i javna prometna površina minimalne širine kolnika 5,5 m kao pristupna cesta groblju.
(3) Javna prometna površina na kazeti IS-9 je gradska ulica (ulica Josipa Kosora), dijelom unutar obuhvata Plana, širine kolnika 6,0 m, s obostranim nogostupom minimalne širine 1,5 m sa sjeverne te 2,5 s južne strane.
3.1.3. Površine za javni prijevoz
Članak 21.
Površine za javni prijevoz unutar obuhvata Plana moguće je osigurati na površinama kazeta oznaka IS-1, IS-5 i IS-9.
3.1.4. Parkirališta
Članak 22.
(1) Na kazeti IS-11 određeno je uređenje parkirališta za potrebe zone.
(2) Ostale parkirališne potrebe za građevine športsko-rekreacijske namjene potrebno je osigurati unutar obuhvata Plana (na građevnoj čestici športsko-rekreacijske građevine ili na drugoj čestici unutar zone). Potreban broj parkirališnih mjesta dan je u tablici koja slijedi.
|
športski objekti otvoreni, bez gledališta |
1 PM/250 m2 površine |
|
športski objekti zatvoreni, bez gledališta |
1 PM/200 m2 površine |
|
športski objekti i igrališta s gledalištem |
1 PM/10 sjedećih mjesta |
3.1.5. Javne garaže
Članak 23.
(1) Na području obuhvata Planom nije predviđena gradnja javnih garaža.
(2) Uzevši u obzir povremenu narav korištenja, unutar podzemne garaže u sklopu sportske dvorane na površini kazete R4-2, dozvoljeno je korištenje garažnih mjesta i za druge sadržaje unutar športsko-rekreacijskog parka.
3.1.6. Biciklističke staze
Članak 24.
(1) Unutar obuhvata Plana je sukladno mogućnostima na terenu moguća izgradnja biciklističkih staza.
(2) Biciklističke staze i trake mogu se sukladno posebnim propisima graditi i uređivati odvojeno od ulica, kao zasebna površina unutar profila ulice te kao dio kolnika ili pješačke staze obilježen prometnom signalizacijom.
3.1.7. Trgovi i druge veće pješačke površine
Članak 25.
(1) Na površinama kazeta oznake IS-2, IS-3, IS-4, IS-5, IS-6, IS-7, IS-8 i IS-10 planirana je gradnja i uređenje glavne interne komunikacije Športsko-rekreacijskog parka koje je potrebno urediti kao kolne, kolno-pješačke i pješačke površine.
(2) Na kartografskim prikazima 2.a Prometna, elektronička komunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža - Plan prometnih površina te 4.a Uvjeti gradnje određene su hortikulturno uređene površine unutar prometnih površina.
(3) U sklopu trgova i pješačkih površina dopušteno je uređenje partera i otvorenih površina kao i postaviti nadstrešnice, pergole, odrine, pozornice i druge elemente urbane opreme.
(4) Površine trgova i pješačkih površina potrebno je urediti uz uporabu primjerenih elemenata opločenja: kamenom, granitnim kockama, betonskim elementima i slično.
(5) Pri projektiranju pješačkih ulica i drugih javnih površina treba predvidjeti rampe za osobe sa smanjenom pokretljivošću, te prilaze i površine za interventna vozila.
3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja ostale prometne mreže
Članak 26.
Unutar obuhvata Planom, uz navedene prometne mreže ne postoje drugi tipovi prometnih mreža.
3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja elektroničke komunikacijske mreže
Članak 27.
(1) Planom je predviđena izgradnja distributivne telefonske kanalizacije u krugu Športsko-rekreacijskog parka Gospino polje.
(2) Opremanje prostora uređajima pristupne mreže unutar elektroničkog komunikacijskog prometnog sustava predviđeno je djelomičnim zadržavanjem postojećih instalacija, te dopunom postojeće i izgradnjom potpuno nove distributivne elektroničke komunikacijske kanalizacije.
(3) DTK je predviđena s četiri PEHD cijevi, i to dvije Ø 110, a dvije Ø 50 mm. U trasi DTK, kao i kod građevina potrebni su montažni zdenci.
(4) Planom se omogućuje postavljanje eventualno potrebnih građevina (vanjskih kabinet-ormarića) za smještaj elektroničke komunikacijske opreme zbog potreba uvođenja novih tehnologija ili pristupa novih operatora odnosno rekonfiguracije mreže.
(5) Nova elektronička komunikacijska infrastruktura za pružanje javne komunikacijske usluge putem elektromagnetskih valova, bez korištenja vodova, planira se postavom osnovnih postaja i njihovih antenskih sustava na antenskim prihvatima na izgrađenim građevinama i rešetkastim i/ili jednocjevnim stupovima.
(6) Potrebno je voditi računa o mogućnosti pokrivanja područja radijskim signalom koji će se emitirati antenskim sustavima smještenim na antenske prihvate (zgrade i/ili stupove), uz načelo zajedničkog korištenja od strane svih operatora.
(7) Elektroničku komunikacijsku mrežu treba izvoditi sukladno kartografskom prikazu broj 2.b Prometna, elektronička komunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža - Pošta i elektroničke komunikacije.
3.4. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja komunalne infrastrukturne mreže i vodova unutar prometnih i drugih javnih površina
Članak 28.
(1) Vodovi komunalne infrastrukturne polagat će se u koridore planiranih prometnica u skladu s kartografskim prikazima 2.c Prometna, elektronička komunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža - Elektroenergetika, 2.d Prometna, elektronička komunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža - Vodnogospodarski sustav - Vodoopskrba i 2.e Prometna, elektronička komunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža - Vodnogospodarski sustav - Odvodnja otpadnih voda.
(2) Planom je određeno da postojeća mreža komunalne infrastrukture obvezno ostane u funkciji dok se ne realizira Plan, to jest dok se ne izgradi nova mreža.
(3) Komunalnu infrastrukturnu mrežu moguće je etapno realizirati u skladu s cjelovitim rješenjem kojim će se odrediti cjelokupne potrebe Športsko-rekreacijskog parka Gospino polje.
3.4.1. Vodoopskrba
Članak 29.
(1) Potrošači na prostoru obuhvata Planom priključeni su na vanjsku vodovodnu mrežu koja osigurava dovoljne količine vode za sanitarne i protupožarne potrebe.
(2) Unutar kompleksa projektiran je vodovodni prsten Ø150 mm s nadzemnim požarnim hidrantima Ø100 mm i priključcima za svaku građevinu preko kontrolnoga vodomjernog okna.
(3) Elementi vodoopskrbne mreže planirat će se u skladu s internim tehničkim pravilima za uređenje vodovodu Dubrovniku.
(4) U konačnoj etapi gradnje, ako se pokaže da potrošnja vode odstupa od procjene, uz suglasnost komunalnog poduzeća izvest će se još jedan priključak vodovodnog prstena kompleksa na gradsku vodovodnu mrežu uz ulaz u garažu na zapadnom dijelu obuhvata Planom.
3.4.2. Odvodnja
Članak 30.
(1) Sustav odvodnje otpadnih voda projektiran je kao razdjelni sustav.
(2) Sustav odvodnje sanitarnih i oborinskih otpadnih voda potrebno je izvesti sukladno točki 2.3.3.2. Odvodnja iz Tekstualnog dijela Plana i kartografskom prikazu broj 2.e Prometna, elektronička komunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža - Vodnogospodarski sustav - Odvodnja otpadnih voda u mjerilu 1:1000.
(3) Potrošačima na prostoru obuhvata Planom osigurat će se priključak na vanjsku kanalizaciju sanitarnih otpadnih voda, u koju se ne smiju puštati vode s teškim metalima, zauljene i masne otpadne vode. U priključku ugostiteljskih objekata s kuhinjom i garaža na sustav kanalizacije potrebno ugraditi taložnike i odgovarajuće separatore masti, ulja i benzina. Prije upuštanja tehnoloških otpadnih voda u sustav javne odvodnje svaki korisnik dužan ih je obraditi i pročistiti na razinu sanitarno-potrošnih otpadnih voda.
(4) Potrošačima na prostoru obuhvata Planom osigurat će se priključak na vanjsku kanalizaciju oborinskih otpadnih voda. Do realizacije cjelovitog sustava odvodnje oborinskih voda, dozvoljeno je da se oborinske otpadne vode prikupljaju i ispuštaju putem upojnih bunara.
(5) Elementi kanalizacijske mreže sanitarnih i oborinskih otpadnih voda planirat će se u skladu s internim tehničkim pravilima odvodnje za Grad Dubrovnik.
(6) Za izgradnju podsustava odvodnje otpadnih voda naselja Gospino polje i crpne stanice Gospino polje ishođena je pravomoćna građevinska dozvola. Prilikom ishođenja građevinske dozvole za izgradnju polivalentne športske dvorane potrebno je ishoditi posebne uvjete iz područja odvodnje otpadnih voda nadležnog javnopravnog tijela.
(7) Do realizacije planirane crpne stanice i planiranih kanala sanitarnih otpadnih voda, dozvoljeno je spajanje odvodnje otpadnih voda polivalentne športske dvorane na kazeti R4-2 na postojeći sustav odvodnje otpadnih voda.
3.4.3. Opskrba toplinskom energijom
Članak 31.
(1) Za opskrbu kompleksa toplinskom i rashladnom energijom predviđa se primjena sustava koji se koriste alternativnim izvorima energije kao što je energija sunčeva zračenja i dizalice topline s elektromotornim pogonom za svaki pojedini objekt.
(2) Sustav opskrbe toplinskom energijom potrebno je planirati sukladno točki 2.3.3.3. Grijanje i priprema tople vode iz Tekstualnog dijela Plana i kartografskom prikazu broj 2.c Prometna, elektronička komunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža - Elektroenergetika u mjerilu 1:1000.
3.4.4. Elektroenergetska mreža
Članak 32.
(1) Elektroopskrba svih potrošača omogućit će se rekonstrukcijom i dogradnjom postojeće, te izgradnjom nove elektroopskrbne mreže.
(2) Postojeća trafostanica 10/0,4 kV 1x400 kVA (Športska dvorana), rekonstruirat će se tako da se prijeđe na 20 kV, proširi za još jedan trafo, te se proširi visokonaponski razvod za još jedno vodno i trafo-polje.
(3) Nova trafostanica predviđena je kao tipska, slobodnostojeća 10(20)/0,4 kV, instalirane snage 1x1000 kVA, smještena na površini kazete R4-2.
(4) Trafostanica će se visokonaponskim kabelima priključiti na postojeću trafostanicu "Športska dvorana" i trafostanicu "Solidarnost". Da bi se to moglo ostvariti, potrebno je rekonstruirati i TS "Solidarnost" tako da se doda još jedno vodno polje i oprema za 20 kV-ni napon.
(5) Izgradnja novih slobodnostojećih transformatorskih stanica moguća je uz sljedeće uvjete:
- minimalna površina građevne čestice je 60 m2
- minimalna širina građevne čestice je 7 m
- građevna čestica mora imati izravni kolni pristup na prometnu površinu
- građevina smije imati najviše jednu nadzemnu etažu (prizemlje)
- najveća dopuštena visina građevine je 5,0 m
- minimalna udaljenost od ruba čestice je 1 m
- neizgrađeni prostor treba zatravniti.
(6) Dopuštena je i gradnja transformatorske stanice na građevnoj čestici športsko-rekreacijske namjene, kao samostojeće građevine ili ugradbene u sklopu građevine osnovne namjene.
(7) Ukoliko se pokaže potreba omogućuje se gradnja i drugih transformatorskih stanica koje nisu određene ovim Planom. Lokacija takvih transformatorskih stanica odredit će se detaljnijom projektnom dokumentacijom za ishođenje akta za građenje unutar zahvata u prostoru, prema uvjetima iz prošlog stavka.
(8) Projektirana kabelska visokonaponska mreža planirana je tipskim jednožilnim kabelima 1x185/25 mm2.
(9) Za napajanje električnom energijom postojećih i projektiranih građevina planira se kabelska niskonaponska mreža od trafostanice do pojedine građevine. NN mreža projektira se tipskim kabelom PP00-A 4x150 mm2. Za pojedine građevine polaže se više paralelnih kabela, ovisno o očekivanom opterećenju. Mjerenje potroška električne energije planira se izvesti za svaku građevinu posebno.
3.4.5. Javna rasvjeta
Članak 33.
(1) U Športsko-rekreacijskom parku predviđa se javna rasvjeta prometnih i pješačkih površina. Prometnice će se osvijetliti stupovima visine 8 - 10 m i s visokotlačnim natrijevim žaruljama.
(2) Pješačke staze osvijetliti istim izvorom na stupovima visine 3 - 5 m. Javna rasvjeta napaja se iz ormarića javne rasvjete smještenog pored postojeće trafostanice.
(3) Paljenje rasvjete treba izvesti sinkronizirano sa ostalom rasvjetom u Gradu.
3.4.6. Dopunski, prirodno obnovljivi izvori energije
Članak 33.a
(1) Ovim Planom omogućava se iskorištavanje sunčeve energije za potrebe pojedinačnih zgrada. Dozvoljeno je postavljanje fotonaponskih elemenata i toplinskih kolektora na krovne plohe i krovne prihvate te nadstrešnice na parkiralištima za potrebe elektrifikacije pojedinačnih zgrada, proizvodnje električne energije, grijanje vode, grijanje, hlađenje i ventilaciju i sl.
(2) Na čestici je dozvoljeno postavljanje manjih sustava obnovljivih izvora energije kao što su dizalice topline (toplinske crpke), mali vjetroagregati i sl.
4. UVJETI UREĐENJA I OPREMANJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA
Članak 34.
(1) Na kazetama oznake: Z1-1, Z1-2, Z1-3, Z1-4 i Z1-5 planirano je uređenje javnih zelenih površina.
(2) Na kazetama iz stavka 1. ovoga članka dopušteno je graditi i urediti pješačke staze, stubišta, manja rekreacijska i dječja igrališta, nadstrešnice, pergole, odrine, pozornice, te postav urbane i likovne opreme. Na kazeti Z1-4 dopušteno je uređenje prometnih površina.
(3) Odabir likovne i urbane opreme te materijali za izgradnju i oblikovanje moraju biti u skladu s okolnom arhitekturom i ambijentalnim vrijednostima.
(4) Javnu zelenu površinu potrebno je urediti kao jedinstvenu oblikovnu cjelinu.
(5) Pri uređenju javnih zelenih površina potrebno je u najvećoj mogućoj mjeri sačuvati postojeće vrijedno zelenilo, te ga dopunjavati autohtonim bjelogoričnim zelenilom u kombinaciji sa zimzelenim skupinama.
(6) Drvored ili skupinu zelenila potrebno je urediti jednom vrstom stabala.
(7) Veće površine podzida moguće je ozelenjavati penjačicama.
(8) Ostale zelene površine planirane su u okviru pojedinih građevnih čestica, a uvjeti njihova uređenja dani su u uvjetima uređenja i gradnje svake pojedine građevne čestice u članku 17. ove Odluke.
5. UVJETI UREĐENJA POSEBNO VRIJEDNIH I/ILI OSJETLJIVIH CJELINA
Članak 35.
(1) Na području kazeta oznake: Z1-1, Z1-2, Z1-3, Z1-4 i Z1-5 potrebno je trajno štititi i održavati postojeću vegetaciju, a sadnjom autohtonih visokih i niskih biljnih vrsta popunjavati površinu, te je urediti pješačkim stazama, vidikovcima, odmorištima i slično.
(2) Potrebno je održavati postojeće drvorede sukladno kartografskom prikazu broj 4.a Uvjeti gradnje.
(3) U pristupu rješavanja svih vanjskih i javnih zelenih površina treba čuvati vrijedno postojeće zelenilo, a ako to nije moguće, uvjetuje se dispozicija pojedinih primjeraka na pogodnije mjesto.
6. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH, KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA, GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI
Članak 36.
Unutar područja obuhvata Plana nema zaštićenih dijelova prirode niti područja ekološke mreže.
Članak 37.
Unutar područja obuhvata Plana ne postoje građevine koje imaju povijesnu urbanističko-arhitektonsku vrijednost.
Članak 37.a
(1) Sukladno Konzervatorskoj podlozi za kontaktnu zonu svjetskog dobra Starog grada Dubrovnika, izrađenu 2020. godine, obuhvat Plana nalazi se unutar područja S.6 Predjel Gospino polje.
(2) Prilikom gradnje i uređenja površina unutar Športsko-rekreacijskog parka Gospino polje, potrebno je očuvati postojeću karakterističnu konfiguraciju terena, visoko zelenilo te crkve i samostana jugoistočno od obuhvata Plana, kao prostornog i vizualnog akcenta.
7. MJERE ZA PROVEDBU PLANA
Članak 38.
(1) Provedba Detaljnog plana uređenja temelji se na Odredbama za provođenje ove Odluke kojima se definira namjena i korištenje prostorom, načini uređivanja prostora i zaštita svih vrijednih područja unutar obuhvata Planom.
(2) Svi uvjeti kojima se regulira buduće uređivanje prostora u granicama obuhvata Plana sadržani su u tekstualnom i grafičkom dijelu Detaljnog plana uređenja, koji predstavljaju cjelinu za tumačenje svih planskih postavka.
Članak 39.
(1) Gradnji građevina i uređenju površina na građevnim česticama određenima Planom može se pristupiti tek nakon izgradnje pripadajućih građevina i uređaja komunalne infrastrukture.
(2) Postojeća građevina na površini kazete R4-4, koja se Planom zadržava, može se rekonstruirati prema uvjetima Plana.
(3) Neuređene površine građevnih čestica, do privođenja Plana mogu se urediti kao parkirališna i zelena površina.
8. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNOG UTJECAJA NA OKOLIŠ
Članak 40.
(1) Zaštita podzemnih voda i tla unutar obuhvata Plana provodit će se:
- izgradnjom razdjelnog sustava odvodnje, s retencijama ugrađenima u profilu prometnica,
- ugradnjom taložnika i odgovarajućih separatora masti, ulja i benzina u priključcima ugostiteljskih objekata s kuhinjom i garaža na sustav kanalizacije,
- izgradnjom zatvorenog sustava odvodnje otpadnih voda,
- organiziranim prikupljanjem komunalnog i korisnog otpada; u sklopu svake pojedinačne građevine unutar obuhvata Plana potrebno je predvidjeti prostor za otpad koji će se odvoziti na gradski deponij prema uvjetima komunalnog poduzeća za gospodarenje otpadom,
- zabranom postavljanja kontejnera za otpad na otvorenom prostoru u nijednom dijelu obuhvata Plana; na pješačkim i otvorenim površinama dopušteno je postaviti samo koševe za smeće kao elemente urbane opreme,
- obvezom da svaki veliki potrošač izradit plan gospodarenja otpadom koji će uskladiti s komunalnim poduzećem koje gospodari i zbrinjava otpad; odlaganje i gospodarenje otpadom mora u potpunosti biti usklađeno s odredbama Zakona o otpadu.
(2) Zaštita zraka unutar obuhvata Plana provodit će se:
- sukladno odredbama Zakona o zaštiti zraka uz obveznu provedbu mjera za sprječavanje i smanjivanje onečišćenja zraka koje vrijede za područje II. kategorije kakvoće zraka,
- zabranom prekoračenja preporučene vrijednosti kakvoće zraka propisane Uredbom o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka,
- koncipiranjem motornog prometa na rubovima Športskog centra (planirane garaže) i davanje prioriteta pješačkom prometu unutar obuhvata,
- koristeći se energetski učinkovitom gradnjom i obnovljivim izvorima energije za grijanje i pripremu sanitarne tople vode.
(3) Zaštita od buke unutar obuhvata Plana provodit će se:
- ograničavanjem najviše dopuštene razine ekvivalentne buke na području obuhvata Plana, koja na vanjskim prostorima iznosi za dan 65 dB, a za noć 50 dB,
- primjenom mjera zaštite od buke sukladno odredbama Zakona o zaštiti od buke i Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave.
(4) Trafostanice gradskog tipa gradit će se u obliku građevine kvalitetno arhitektonski oblikovane i uklopljene u okoliš.
(5) Trafostanice koje se na temelju Plana grade unutar drugih građevina, potrebno je adekvatno zaštititi od širenja negativnih utjecaja na okoliš (buka, zagrijavanje, vibracije, požar i sl.).
8.1. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni
Članak 41.
(1) Postojeće građevine unutar obuhvata Plana čija je namjena suprotna planiranoj, predviđene su za uklanjanje.
(2) Postojeće građevine za koje je ishođena građevinska dozvola mogu se zadržati do realizacije građevina na parceli predviđenih Planom.
(3) Nadoknada određena prema procijenjenoj tržišnoj vrijednosti građevine izvršit će se sukladno zakonskim propisima.
(4) Uvjeti za uklanjanje i rekonstrukciju građevine kojima je namjena protivna planiranoj utvrđeni su u kartografskom prikazu broj 4.b Uvjeti gradnje - Zadržavanje i uklanjanje postojećih objekata.
9. MJERE ZAŠTITE OD ELEMENTARNIH NEPOGODA I RATNIH OPASNOSTI
Članak 42.
(1) Zaštita od požara realizirat će se prema odredbama Pravilnika o uvjetima za vatrogasne pristupe i Pravilnika o hidrantskoj mreži za gašenje požara.
(2) Mjerama će se osigurati potrebne količine vode i minimalnog tlaka u vodovodnoj mreži, te gradnja nadzemne hidrantske mreže, vatrogasnih prilaza i površina za operativni rad vatrogasne tehnike.
(3) Za potrebe spašavanje i evakuacije stanovništva i imovine, te očuvanja prometnica i infrastrukture planirana je interna servisna ulica izvan zona urušavanja građevina, te je tako osigurana prohodnost unutar ovoga parka u svim uvjetima. Osiguravanjem prohodnosti obodne servisne ulice u svim uvjetima i planiranjem rahle izgradnje nivo povredivosti fizičkih struktura je smanjen na minimum.
(4) Na području plana ne planira se gradnja skloništa.
ZAVRŠNE ODREDBE
Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja „Športsko-rekreacijskog parka Gospino polje“ objavljena u ''Službenom glasniku Grada Dubrovnika'', broj 2/08.
Članak 1.
Plan je izrađen u četiri izvornika ovjerena pečatom Gradskog vijeća i potpisom Predsjednika Gradskog vijeća.
Članak 2.
Ova odluka stupa na snagu osmog dana od objave u „Službenom glasniku Grada Dubrovnika“.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Odluka o Izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Detaljnog plana uređenja „Športsko-rekreacijskog parka Gospino polje“ objavljena u ''Službenom glasniku Grada Dubrovnika'', broj 19/22.
Članak 52.
Stupanjem na snagu ovog Plana, prestaju važiti i primjenjivati se svi kartografski prikazi Detaljnog plana uređenja "Športsko-rekreacijskog parka Gospino polje" (Službeni glasnik Grada Dubrovnika, 2/08) te se zamjenjuju onima navedenim u članku 4. ove Odluke.
Članak 53.
Ovaj Plan izrađen je u pet (5) primjeraka izvornika u analognom i elektroničkom obliku ovjerenih pečatom Gradskog vijeća Grada Dubrovnika i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Dubrovnika.
Članak 54.
Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u Službenom glasniku Grada Dubrovnika.
KLASA: 350-01/21-01/01
URBROJ: 2117-1-09-23-
Dubrovnik, 4. travnja 2023.
Predsjednik Odbora za statut i poslovnik
Gradskog vijeća Grada Dubrovnika:
Jasmin Deraković, v. r.
--------------------------------------------------------